DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
danas možemo uztvrdiM, da će u brodogradnji željezo i ociel iztisnuti u manjoj ili većoj mjeri hrastovinu i to pravom, u koliko bo te tvari u svakom pogledu bolja svojstva po brodogradnju imadu, od drva. liao osobita svojstva željeza pako iztiće se: 1) Ladja naČiiijena iz željeza mnogo je laglja, a po tom imade veću nosivost, od ladje drvene, istoga objaraa. 2) Željezna je ladja, ´ ako li je valjano sagradjena trajnija, ter manje izvrgnuta pogibelj razbijanja kod bure, ona´ se nesvije tako lako, kako´to kod starijih drvenili ladja u pravilu biva. Iz ovoga se uzroka već odavna za parnjače umjesto drva uporabljuje željezo ili ocjel. 3) Glavni uzrok medjutim s kojega se željezo voli od drva, jest u tome, što se brastovi oplatci, u unutarnjem dielu ladje, osobito u tro pičkili krajevib^ ili kad se tovari ladja uslied poduljeg puta svruće, često od crvene truleži razpadaju, tako da se Često već kratko vrieme iza novosagradjenja broda i o^et izmjeniti i popravljati moraju. Već iz ovoga pako, moći je zaključiti^ da će gradnja brodovja iz drva u buduće, svakako u mnogo manjoj mjeri sliediti, ma sve i da i neće posvema prestati. Imade bo sluČajevib, gdje se drvene ladje malo ne izkljuČivo uporabljuju,´ tako se ova n. pr. izkljuĆivo za transport velike gradje upotrebljuju, zatim za prevažanje soli, salitre itd. U koliko bo ova posljednja željezo odviše troši — nu u tu će svrhu ipak i sada po stojeće ladje, još za dugo bit dostatne, a to tim više sto se drvene ladje danomice u svietskom prometu izmienjuju željeznimi, . Jedino trabakuli, ter ine ladje, služeće za promet, duž obala itd. biti će po svoj prilici još za dugo gradjene iz drva, svakako se pako za dugo vremena još nemože izčekivati veća potrebština drva u brodogradnji, sva ta svoja razmatranja zaključuje spomenuti brodograditelj sliedećom opazkom: „Po mom nemjerodavnom mmeuju preporučivao bi se uzgoj hrastovih Šuma u svrhe brodograđjevne u buduće samo još u blizini obale, ter osobito na tlu izvrstne kakvoće. Splavljanje drva po moru. Čitamo u „Zeitschrift der deutschen Forstbeamten"´ str. 46. Nedavno se odpremila jedna orijaška splav drva, iz Svt. Ivana u Americi u 600 englezkih miljali ođaljeni New-York. Taj se način transporta morao toga radi obavitij što bio inače taj transport trupaca u duljini od 65 stopaj došao na 25.000 dolara. Splav se ta sastojaše iz više pramih, svaka imaše po 500 komada ti´upaca ul i svježanja. Vezana bi splav lanci, medju pojedinim! prami pako bijaše dovoljan; razmak, za da se takove nerazbiju o valovih. Svaka praaa imaše oko 500 centih, ukupua daljina splavi pako bila je 800 stopa, a vukoše ih dvie dobre parnjače ladje. Spomenuti put prevaljen za deset danah. Pokušano umorstvo lugara. Da je lugarsko osoblje izvrgnuto vele osveti svih šfcetočinaea poznata je stvar, nu vrlo je žalostno, Mo se u najnovije doba navale na to osoblje sve to više mnažaju, tako je i opet 28. veljače t, g. pokušano umorstvo lugara zagrebačkog nadbiskupskog vlastelinstva Ivana PainČića, kad se je isti naime na rečeni dan oko t> ure po podne iz šume vraćao kući, prolazeći medju vinogradi, izbaci njeki lupež nanj dva hitca, ranivši ga pri tom na sreću samo lahko u zatiljak i lievu ruku. Kako je bila tmina žali Bog nije mogao prepoznati lopova. — Odnosna prijava učinjena bi odmah kod kr. podžupanije Križke. Traži se šumski vježbenik. Vlastelinstvo ,,KutjevaČko" u Slavoniji, želi namjestiti valjana Šumska vježbenika. Oni koji to mjesto polučiti žele, neka se izvole obratiti na tamošnjeg šumarskog upravitelja g. M. liadoševića, dahije ubavjesti radi. Književnost. U knjižari Viktora Fritscha u Osiekii izašla je netom treća naklada, poznatog diela ravnatelja Adolfa Danhelovskog „Handbuch liber die Erzeugung und Berechnung des deutschen Fassholzes, fiir Forstiuanner, Holzbandler uud Fassbinder". Knjiga providjena jest sa više prekrasnih slika, a ciena joj 2 f. 50 u. Okolnost, da veleštovaui g. pisac jur već treću nakladu priredio najbolje svjedoči, koli važno i vriedno jest to dielo našeg prvaka na polju šumoznanstva. |