DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 160 —


vica. Najveći je dio šume obštenarodnili no kao što svakad u Srbiji, tako su i tuj
šume te izpresiecane obštinskimi kao i privatnimi zavati.


Šume te stoje pod pazkom posebnog čuvarskog osoblja, koje obcine plaćaju i namještaju.
"ŠtetotSinei kao i oui koji bi šumu svojevoljno sjekli, prijavljuju se srezkoj
oblasti. Tko se osudi imade platiti u obćinsku blagajnu (čija je šuma gdje je sjekao)
po 14 dinara i 40 para dinarskih, za svako posjećeno drvo, na ime odštete, a krom toga
se osudjuje još i na zatvor od 4 do 7 dana na ime kazni. Posljedice prekomjernog
šječenja gore jur se ve(5 upoznavaju u tom kraju, što se osobito u nepravilnostih vjetrova
i klime očituje — al uzprskos svega toga ipak se slabo nastoji oko podizanja i
pomladjivanja šuma, iiiuzam obcinske same u rudničkom okružju, gdje se na šumu i
šumski uzgoj dovoljno pazi, toli od strane obćina, koli i od strane pojedinaca.


Šume ponajpa^e za posliednjih decenija propadoŠe. Tako n. pr. Šuma u Valjkovici
i Kleštevicij tek poharana prije 17 godina, najme od onda, ođkada se seljaci
okolišne šume počeše svadjati, tražeći da se šuraa podieli. To bi napokon, na najveći
uštrb šume i učinjeno, no od ono doba i nestalo šuraa. Najžalostniju sliku u tom pogledu
pruža medju ostalim, daleko poznata braŠaĆka planina iliti Taljkovica, u kojoj
se god. 1804. bio na Turke podigao Karagjorgje, za oslobodjenje Srbije. — Ova za
onda još praŠumum obrasla planina, danas već ni panjeva nema, u mjesto šume danas
su tamo u najboljem sluĆaju njive i vinogradi. Nestalo je Šuma sbog nesloge žitelja,
a prava je pri tom sreća, da je tamošnje tlo toli dobro za njive, da ih ni u Maćvi
ni poreĆju boljih neima!


Da je i u tom kraju Srbije, velik dio obštenarodne šume zavatanjem i prisvajanjem
pojedincih, prešao u privatne ruke samo se sobom razumjeva. Prisvajanje se to
sastojalo iz 1, 2, 3 do 4 dana oranja, a početak mu obično takav, da zavataĆ napravi
na dotičnu mjestu koje prisvojiti želi svinjac, pa posije poĆme okolišno drveće po lako
sjeći. Nadje li se, koji će tužiti zavataĆa kod kapetana, tad ovaj po starinsku izadje
na Hce mjesta; te razvrgne ogradu na 5 — 7 mjesta, a uz to kazni prisvajaĆa. sa
20 do 25 batina, i 5 do 9 dana zatvora kod srezkog poglavarstva. Čim pako izadje
iz zatvora, a on i opet popravi i posagradi onu istu zagi-adu, te poćme uživati tu
zemlju, dok nepostane uslieđ tog uživanja njegovom svojinom. Takovim bje naĆinom
spomenuta Valjkovica planina sva razgradjena i podieljena.


Služnosti se sastoje u drvariji, paši i žirenju. Svakomu je žitelju slobodno prema


obćinskom zaključku stanoviti broj svinja bezplatno na žir upuštati^ nu često se ipak


žirovina takodjer i u zakup daje trgovcima, a unišli novac teČe u obćinsku blagajnu.


Obćina nadalje dozvoljava i izdaju potrebitog goriva kao i gradje pojedinim suvlast


nicima iz obćinskih Šuma, gradjevna pripadnost daje se za gradju kuće, hambara, koŠa


itđ. Šumsko gospodarstvo rukovodi srezni šumar, ovaj takodjer i doznaku dozvoljene


gradje u prisutnosti ovlaštenika obavlja. Isto se tako iz tih šumah podmiruje takodjer


i državna potreba na drvu, kao n. pr. gradja potrebna za Ćuprije, brzojavne stupove itd.


Ovlaštenikom jest zabranjeno prodavati drvo, podieljeno im na Ime pripadnosti — sob


stvene Šume medjutim slobodno im i trgovcima prodavati.


Trgovina s drvim, većinom jest samo mjestna, izuzam ono malo što se u najno


vije doba izvaža za željezničku potrebu. G-orivo se prodaje na kola, jedna kola dobrih


sirovih drva, ili bukovih košta 2 do 3 dinara. Glavui drvotrošeći obrti jesu : raĆarski,


stolarski, kolarski i stragarski — zanatlije sami su domaći ljudi u tom kraju. Hra


stove Šume^ osobito proljeti rado pozebu, i tim žir neredi, a narod veli, da kad na


dan sv. Ilije zagrmi, da se onda Žir i orasi pokvare, najviše kvara pako nanašaju


Šumam gusjenice, a poimence zbilo se to lanjske godine. Divljači imade dovoljno u tom


kraju a naročito kurjaka, lisica, zečeva, tvoraca, jazavaca, veverica i po gđjekoja kuna.


Buduća poraba hrastovine u brodogradnji. Prigodom X. sastanka meklen


buržkih Suraarah, izjavio se, pogledom na pitanje; hoće li se hrastovina u buduće upo


rabljivati u brodogradnji, jedan prvih brodograditelja iz Uostoka na sliedeći način: Već