DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 160 — vica. Najveći je dio šume obštenarodnili no kao što svakad u Srbiji, tako su i tuj šume te izpresiecane obštinskimi kao i privatnimi zavati. Šume te stoje pod pazkom posebnog čuvarskog osoblja, koje obcine plaćaju i namještaju. "ŠtetotSinei kao i oui koji bi šumu svojevoljno sjekli, prijavljuju se srezkoj oblasti. Tko se osudi imade platiti u obćinsku blagajnu (čija je šuma gdje je sjekao) po 14 dinara i 40 para dinarskih, za svako posjećeno drvo, na ime odštete, a krom toga se osudjuje još i na zatvor od 4 do 7 dana na ime kazni. Posljedice prekomjernog šječenja gore jur se ve(5 upoznavaju u tom kraju, što se osobito u nepravilnostih vjetrova i klime očituje — al uzprskos svega toga ipak se slabo nastoji oko podizanja i pomladjivanja šuma, iiiuzam obcinske same u rudničkom okružju, gdje se na šumu i šumski uzgoj dovoljno pazi, toli od strane obćina, koli i od strane pojedinaca. Šume ponajpa^e za posliednjih decenija propadoŠe. Tako n. pr. Šuma u Valjkovici i Kleštevicij tek poharana prije 17 godina, najme od onda, ođkada se seljaci okolišne šume počeše svadjati, tražeći da se šuraa podieli. To bi napokon, na najveći uštrb šume i učinjeno, no od ono doba i nestalo šuraa. Najžalostniju sliku u tom pogledu pruža medju ostalim, daleko poznata braŠaĆka planina iliti Taljkovica, u kojoj se god. 1804. bio na Turke podigao Karagjorgje, za oslobodjenje Srbije. — Ova za onda još praŠumum obrasla planina, danas već ni panjeva nema, u mjesto šume danas su tamo u najboljem sluĆaju njive i vinogradi. Nestalo je Šuma sbog nesloge žitelja, a prava je pri tom sreća, da je tamošnje tlo toli dobro za njive, da ih ni u Maćvi ni poreĆju boljih neima! Da je i u tom kraju Srbije, velik dio obštenarodne šume zavatanjem i prisvajanjem pojedincih, prešao u privatne ruke samo se sobom razumjeva. Prisvajanje se to sastojalo iz 1, 2, 3 do 4 dana oranja, a početak mu obično takav, da zavataĆ napravi na dotičnu mjestu koje prisvojiti želi svinjac, pa posije poĆme okolišno drveće po lako sjeći. Nadje li se, koji će tužiti zavataĆa kod kapetana, tad ovaj po starinsku izadje na Hce mjesta; te razvrgne ogradu na 5 — 7 mjesta, a uz to kazni prisvajaĆa. sa 20 do 25 batina, i 5 do 9 dana zatvora kod srezkog poglavarstva. Čim pako izadje iz zatvora, a on i opet popravi i posagradi onu istu zagi-adu, te poćme uživati tu zemlju, dok nepostane uslieđ tog uživanja njegovom svojinom. Takovim bje naĆinom spomenuta Valjkovica planina sva razgradjena i podieljena. Služnosti se sastoje u drvariji, paši i žirenju. Svakomu je žitelju slobodno prema obćinskom zaključku stanoviti broj svinja bezplatno na žir upuštati^ nu često se ipak žirovina takodjer i u zakup daje trgovcima, a unišli novac teČe u obćinsku blagajnu. Obćina nadalje dozvoljava i izdaju potrebitog goriva kao i gradje pojedinim suvlast nicima iz obćinskih Šuma, gradjevna pripadnost daje se za gradju kuće, hambara, koŠa itđ. Šumsko gospodarstvo rukovodi srezni šumar, ovaj takodjer i doznaku dozvoljene gradje u prisutnosti ovlaštenika obavlja. Isto se tako iz tih šumah podmiruje takodjer i državna potreba na drvu, kao n. pr. gradja potrebna za Ćuprije, brzojavne stupove itd. Ovlaštenikom jest zabranjeno prodavati drvo, podieljeno im na Ime pripadnosti — sob stvene Šume medjutim slobodno im i trgovcima prodavati. Trgovina s drvim, većinom jest samo mjestna, izuzam ono malo što se u najno vije doba izvaža za željezničku potrebu. G-orivo se prodaje na kola, jedna kola dobrih sirovih drva, ili bukovih košta 2 do 3 dinara. Glavui drvotrošeći obrti jesu : raĆarski, stolarski, kolarski i stragarski — zanatlije sami su domaći ljudi u tom kraju. Hra stove Šume^ osobito proljeti rado pozebu, i tim žir neredi, a narod veli, da kad na dan sv. Ilije zagrmi, da se onda Žir i orasi pokvare, najviše kvara pako nanašaju Šumam gusjenice, a poimence zbilo se to lanjske godine. Divljači imade dovoljno u tom kraju a naročito kurjaka, lisica, zečeva, tvoraca, jazavaca, veverica i po gđjekoja kuna. Buduća poraba hrastovine u brodogradnji. Prigodom X. sastanka meklen buržkih Suraarah, izjavio se, pogledom na pitanje; hoće li se hrastovina u buduće upo rabljivati u brodogradnji, jedan prvih brodograditelja iz Uostoka na sliedeći način: Već |