DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 44     <-- 44 -->        PDF

^ 156 —


5 mladih izbaee (Što sjegiirno nije pretjerano) iznašao bi broj potomčadi te kuje, danas
ved 1051 komada iliti za 10 godinah na stotine hiljada! Sjegurno riedka rodnost


Opet navala vuka. Pišu nam iz Ivani(5 kloštra: Početkom veljače navali kurjak
po bielom danu u selo, navaljuju^ na ljude a medju ostalim takodjer i na l4-god.dečaka,
koji baš u školu polazio, ter ga smrtno rani. Seljak opazivši hrvanje — htjede dečaka
golimi šakami izbaviti, na što se kurjak svom snagom na njega obori ^— te bi isti
bio po zlu prošao, u koliko mu zvjer već lice oderala, da u to nije priskočio pudar
Martin Marenić puškom, ter sretnim hitcem grabežljivca ubio Isti taj vuk ranio jest
ukupno do 18 Ijudih! . . . -


Skromni upit. Pod tim naslovom, nalazimo u „Mjesečniku pravničkoga družtva"
svezak I. godine 1884, sliedeču i po nas Šumare vele važnu viesticu: „Polag
ustanova šumskog zakona, nadležne su političke oblasti, kod nas dakle kr. podžupanije
ražpravljati i suditi stanovite prekršaje istoga zakona, u koliko nisu zato
zvane sudbene oblasti. Polag postojećih zakona - nadalje dodieljeni su stanovitim podžupanijam
t. z. kr. županijski nadgumari, kao referenti za strukovna šumarska pitanja.
Ti referenti ili bolje reksi vještaci, kod njekih kr. podžupanijah, ne samo da prema
postojećim nstanovam/ političkoj oblasti podnašaju prijave ob odkrivenih i po njih procienjenih,
u područnih obćinskih šumah počinjenih šumskih prekršajah. nego ti vještaci
šumari takodjer i sami vode kaznene razprave o tih prijavah, te su po tora ne samo
zakoniti tužitelji, nego pođjedno i sudci u istom predmetu."


„Nadalje, ako-li koja stranka prizivlje na visoku kr. zemaljsku vladu, to i opet
tamo te prizive, po sada postojećoj praksi riešavaju dotičnomu odsjeku dodieljeni šumarski
vještaci, koji ipak ui jedni ni drugi neimadu zato potrebito i propisano osposobljenje,
te se takov´rn postupkom može jedino raditi na uštrb, nipošto pako u korist stvari."


„Pitanje jest dakle, da li je taj u nas sada vladajući postupak u obće zakonit
i korektan, čime se može opravdati i na kojem li se pravnom temelju osniva, pošto
šumski zakon u tom pogledu jasno političke oblasti i političke činovnike, ne pako
vještake šumare označuje sudci i razpraviteljj."


Na to pitanje odgovara uredničtvo rečenog lista, dalje :


„Na ovo pitanje odgovor može biti posve kratak, a odgovorio je nanj i sam
poštovani pisac onih redakah. Ni po šumskom zakonu od 3. prosinca 1852., koji je
Ti^eden u Hrvatskoj i Slavoniji car. patentom od 24. lipnja 1857., ni po kasnijih
propisih neođredjuje se drugo, nego da o prekršajih šumskih (o šumskom kvaru) razpravlja
i sudi politička oblast. Zadaća tako šumara i nadšumara posve je jasno opredieljena,
a medju te zadatke nespadaju razprave i sudjenje o prekršajih šumskih. Zato
nemožemo pojmiti, kako se \ kod podžupanije i kod druge molbe može ovaj posao
povjeriti osobam, koje doduše mogu i moraju biti vještaci u poslovih Šumarskih, ali
nisu juristički obrazovane,"


O lovu U Srbiji, Čitamo u „Težaku^´ broj 2. t. g. — G-ospodin ministar narodne
privrede, doznav da se po obštenarodnim šumama nemilice tamani zabranjena
divljač, izdao je razpisom od 13. januara ove godine br. 92, naredbu svima načelstvitna
da obrate ^ozbiljniju pažnju na to, da se u buduće ni u koje doba godine po
obćenarodnim šumama ne lovi divljač, koja je zakonom zabranjena, i da one, koji bi
protivno radili podvrgava najstrožijoj kazni, kako bi se koristna divljač od nerazložnog
tamanjenja štedila, a s druge strane pribavilo vige poštovanja zakonskim opredieljenjama lova.


Zakonsko opredieljenje, koje se odnosi na lov (§. 379. kazn. zakona) glasi:
„1. Srne košute, jelene i divlje koze nije slobodno nika d loviti; i ko bi lovio
kaznit će se novčano do 50 dinara i 52 pare do 151 dinar i 56 para dinarskih.


2. Jarebice, prepelice, divlje kokoši, zečeve i tetrebove nije slobodno loviti od
1, marta do 1. augusta. No i u samo ovo vrieme izuzimaju se smjesta oko mineralnih
voda; ali onde nastanivšim se gosti mogu samo u ataru ove mineralne vode loviti.