DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 154 —


kod lapornog 3, glinenog 7, pješčanog 14*5, a kod ilovastog tla 38. Vidimo dakle da
bi prema tome bila najveća pogibelj kod tla ilovastog.


Zlo radja zlo. Seljak J. Grakovac iz Ilovačke, otišao je na dne 17, ožujka u,
obćinsku somu onako po obićaju po drva, vraćajućega sastane imovno-obćinski lugar
Josip Zagorac. Opazivši ga Grahovac, potjera konje, lugar mu zovnu opetovano da stane,
nu on nečuje^ na što lugar za njim opali, ter ga tako rani na desnoj nozi. Prijava
učinjena jest o tom kot. sudu u Cemernici.


Šumarsko učilište i potreba šumarah u Hrvatskoj. Pod ovim naslovom
nalazimo u „Pozoru" br. 77. god. 1884. zanimiv članak, iz koga vadimo sliedeće
podatke: „U Hrvatskoj-Slavoniji imamo danas sliedeći status sumarsko-upravnoga osoblja.
U državno-šiimarskoj upravi ukupno 64 šumarsko-upravna činovnika, isto toliko i kod


t. z. imovnili občina u području bivŠe Krajine; zatim imademo sedam t. z. kr. žup,
nađšumara i pet šum. Činovnika kod kr. zemalj. vlade u Zagrebu, ili ukupno 140 zemaljskih
i državnih šumara. Uzmemo li nadalje 30 šumara urbarnih i plemićkih občina
u starom provincijalu, pa k tomu još 40 privatnih šumarskih Činovnika, to vidimo da
ukupni status šumara u nagoj domovini obsiže jedva 210 šumarskih služba.
Znamo nadalje, da n. pr. u kraljevini Pruskoj na 810 služba šumarskih dolazi
godimice izpražnjenih mjesta 27-—28; u Bavarskoj na 662 službe 23; u Saskoj na
120 služba 4^5 ; u Virtemberžkoj na 177 služba 6—7; u Badenskoj na 106 služba
3—4 izpražnjenih i popunit se Imajučih mjesta i t. d. Od tuda pako sliedi , da uz
bar približno normalne uvjete, dakle uz odnošaje kakovi su danas već i u našoj domovini,
na 210 služba naših, može doči jedva 8 — 9 izpražnjenih i popunit se imajućih
mjesta, a to je pođjedno i onaj maksimalni bi´oj, koji nam predočuje onaj maksimum
mladića, koji bi se i nakon svršenih Šumarskih nauka mogli ponamjestiti u našoj domovini.


Ovaj nas broj nadalje uči, da broj slušatelja šumara Hrvata, godimice nebi smio
biti veći od 35—38.


Uzmemo li dalje, da samo 10 mladića Hrvata svake godine ide učiti šumarske
nauke na višja učilišta u Beč, Schemnitz i t. d. to redoviti broj šumara na domaćem
zavodu nebi smio biti veći od 25 do najviše 28, Činjenica, koju bi naŠi mjerodavni
krugovi morali dobro promisliti, dok se još sveudilj ogluŠuju zahtjevu da ustroje šumarsku
akademiju, u mjesto dosadanjeg svrsi ni najmanje neodgovarajućega šumarskoga
zavoda u Križevcih."


Zatim se joŠ veli, na drugom mjestu istoga članka: „Već danas čeka 14 svršenih
Šumara, Hrvata, na zaslužbu i kruh, i negledeć na to, da će koncem ove školske godine,
dakle za tri mjeseca i opet najmanje 12 novih kandidata iz raznih škola izaći,
ter gornji broj upravo podvostručiti!" — Toliko o tom ^jPozor" a mi ćemo se do
zgode i obširnije svratiti na laj predmet.


Ornitologička izložba u Beču* Dne 1. travnja t. g. otvorio jest prejasni g,
carević kraljević Kudolf ornitologičku izložbu u Beču. I naša je domovina na toj izložbi
dosta bogato i dostojno zastupana. Predstojnik zoologiČkoga odjela našega narodnoga
muzeja g. profesor S. Brusina, uputio se sam toga radi u BeČ ponesav sobom 24 skupine
raznih vrstih ptica, raznih albina i melanisma; potanje o izložbi donjet ćemo drugi puta.


Vjetrolomi u šuma srednje Češke. Polag vješti u „Oesterr. Forst-Zeit." bijaše
dne 23. i 24. siečnja t. g. u Šumah srednje Češke silna oluja, tako da se svaka
radnja u šumah pogibelji radi morala obustaviti, ter je na površju od 71.000 ralih,
do 2500 kbm. drva vjetrom polamano i pobacano, sreća što je tlo bilo joŠ većinom
smrznuto, jer bt inače Češku bila snašla nedvojbeno i opeta slična katastrofa, kao u
godinah 1868., 1870. i 1876.


Ovogodišnja proizvodnja francezkih dužica. Usljed velikih prodaja hrastovih
šumah u Ugarskoj, Srbiji, Bosni a naročito i kod nas, u šumah državnih, investlcionalnih,
imovnih obćinah, zatim kod gospoštija gosp. grofa Ladislava Pejačeviea, baruna
Prandaua^ kneza Lippea, grofa Jankovića i t. d. ueima sada već dvojbe da će