DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 158 — " metr. centi. Goriva se izvaža iz Ugarske u Ausb-iju 634.000, metr. centi, a iz Austrije se u Ugarsku izvaža 53 metr. centi, U inozemstvo se izvezlo iz Austrije, 15,288 000 metr. centi liesa i građje, a 1,248.000 metr. centi goriva, iz Ugarske pako 2´894.000 metr. centi liesa i građje a 215.000 metr. centi goriva. Prispodobiv uvoz sa izvozom, izvezlo se je iz Ugarske za 4,772.000, a iz Austrije 12,894.000 metr. centi više drva nego U se uvezlo. Godine 1831.—1840. iznašao je ukupni izvoz drva iz Anstro-Un: garije godimice jos samo 2,600.000 metr. centi, do6im se g. 1882. izvezlo ukupno 19,040,00j) metr. centi^ 6emu ponajpače gradnja mnogobrojnih željezničkih prugah uzrokom. Što se obcenitih navoda, rečenih podataka tige, spomenuti je: Ugarska dobiva iz Austrije mehku građju, a pokriva i opet potrebštine Austrije na tvrdoj gradji. Obje državne poli medjutim dobro ($e učinit, budu li nastojale oko čim ve<^e njege svojih šuma. Šumsko obrtnićtvo i bukovina. Polag „Wiener Centralblat-a" ustrojio jest njeki g., Kronenfeld, posjednik u Solina-Ustrzyki kod Przemišta u izto6noj Galiciji, tvornicu za pravljenje žeste iz bukovog trešća. Istu tvornicu drži sada u zakupu g. A. Engelshofen iz Beča. — Nebi li i kod nas tkogod umio taj primjer nasliediti, ter, tako našoj bukovini otvoriti novo vrielo prodje? Hrastov ušenac (Phyloxera). Polag iztraživanjah profesora Balbiani-a od College de Prance, boluju njeke vrsti hrastovah, a poimence hrast lužnjak i gradun, isto tako od jedne vrsti ušenca (Phjlosera) kao i trs naših vinograda. Osobito pako izvrgnuta su bolestna debla, napadaju tog insekta, akoprera se u ostalom, do sada bar još nije pojavio u tolikoj mjeri, da bi po njemu,prouzročene oštete bile postale osjetljive. Jedan hrast za 2000 maraka! Čitamo u j,Oesterreich-Ungarisches Zentralblatt fur ´VValderzeugnisse." — Nedavno srušio je vihar oriaški dub, u šumi Bombergovdj kod Brtinninghausena u Njemačkoj, na dražbi đostao ga jest njeki drvotržac u Sverti za cienu od 2000 maraka. Hrast imao jest viŠe od 600 godina, a u promjeru hio je 8 stopa debeo, pojedine grane bijahu 2^/2 stope debele. Sam izvoz dobivenog drvlja stojati će do Sverte 270 maraka. Radostan pojav- Javismo u svoje doba da je predsjedništvo družtva bilo poslalo po više primjeraka „Šumarskog lista" visokom ministarstvu financija u Beograd, molbom, da visokoisto takove izvoli porazdieliti šumarom kraljevine Srbije. Odpisom ministarstva od 13. ožujka t, g. br. 124, pristupilo jest usljed toga 10 srbskih šumara u našu zajednicu. Mi radostno pozdravljamo tu našu bi*aču i drugove, a nadamo se, da če se isti, priobeivajući nam svoje težnje i ciljeve na uvrstbu u list, takodjev i sobstveno đružtvom našim i glasilom tim koristiti, dočim smo mi s naše strane vazda pripravni njihove ciljeve po mogućnosti podpomagati, jer u koliko možda i hrvatsko - slavonsko šumarsko družtvo nemože srbskim Šumarom bit matica, to nam ipak j,Snmarski list" može i mora bit zajedničko glasilo Šumarsko-znanstvene djelatnosti. Nas imade malo, a baš s toga valja da u interesu stvari radimo složno, negledeč i na to, da nas k tomu nukaju već i sama srodnost plemenskih, narodno-i šumarsko-gospodarstvenih odnošaja. Kolika je potreba žigica. U Njemačkoj potroši se poprečno na dan. i glavu 10—15 žigica, u Belgiji 9, Englezkoj 8, Francezkoj 6. Potreba pada jednako iduć od sjevera k jugu. Dnevna potreba računa se u Europi na 2 miijarde, iliti poprečno 6—7 žigica na čovjeka. Prema tomu se dakle dnevice u to ime u Europi popali 200.000 klgr. drva ili u jednoj godini 73,000.000 klgr. drva, ili 162.225 jedrih metara drva. Za proizvesti tu količinu drva pako potrebno jest površje od najmanje 28.000 hektara normalno obrasle šume. Kako se može tvrdoća drva povisiti. Tvi-doća se drva dade veoma povisiti, ako se dotično drvo vari u lanenom ili repičnom ulju. Tele da time drvo postaje tvrdo skoro kao bakar. Grom prema vrsti tla. Polag pokušaja izvedenih u Saskih državnih šuma, odnaša se razmjer pogibelji od gromouđara prema vrsti tla ovako: kod vapnenog tla 1, |