DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 152 -^
-
4. kolovoza´dolai^ak članovah skupštine u Novu Gradišku.
5 kolovoza izlet skupštinara u susjedne šume državne i imovno-obSinske.
e! kolovoza u O.satih jutrom početak glavne skupštine, uz sliedeći dnevni red:
1.
Pozdrav skupštine po predsjednika đružtva, mjestnom poslovodji i političkom
izaslaniku.
^


2. Izvješće diužtvenoga tajnika o djelovanju upravljajučeg odbora druztva tečajem
godine 18-83./188-4.3.
Ustanovljenje proračuna za g. 1885 , — skontriranje blagajne i izpitanje zaključnih
računa za god. 1883. ,
4.
Izbor uprav]jaju(5eg odbora u smislu ustanova §. 22. novib družtvenib pravila.
5. Kazprava predmeta: Koji su uzroci, da u Posavini, u branjevinab, briestovina
i„Jasenova iztiskuje brastovinu, te kojimi sredstvi bi se dalo tom nenaravnom pretvaranju
uzgoja na put stati? — Izvjestitelj velemožni .g. ravnatelj držav. šumab Milan pL
Durst.
6. Razni predloži pojedinih Članova.
Za mjestnog poslovodju, izabrao jest upravljajući odbor jednoglasno nadšumara
gradiške imovne obćine - g; Adolfa Hercela.
f Umro. I opeta nas zove žalostna. dužnost, da zabilježimo smrt vriednog člana
našega družtva. Dne 26. ožujka t. g. preminu u 30. godini života svoga Aleksander
Pekiid, kotarski šumar imovne občine u Sincu Pokojnik rodio se u Križevcu, gdje je
kasnije takodjer hvalevriednim uspjehom učio i svršio šumarske nauke. Hakon svršenih
nauka bude odmah kod otočke imovne občine namješten gdje je sa.da četvrtu godinu
doslužio. Pokojnik, koj ostavlja udovicu s dvoje neobskrbljene djece, sahranjen je


28. ožujka uz veliko sauČesće otočke inteligencije. — G-. Milan Vurdelja, proiustavnik
imovne obćine otočke rekao mu je na grobu liepo oprostno slovo. Vješt, sdušan i vele
marljiv ovaj Šumar podlego je napornom svom zvanjii. Nahladiv se u svom poslu, poboijevao
je dulje vremena od sušice, kojoj i podleže. Bijaše dobar i iskren drug, te
vatren rodoljub. Bog mu duši! ,
K ugarskoj izložbi za god. 1885. K onome šfco u posliednjem broju toga listna
strani 109. spomenusmo, nadovezati nam je, da je visoka kr. zemaljska vlada oba
našla naredbu od 2. veljače t. g. br. 1584, kojom bje za Hrvatsku i Slavoniju ustrojeno
posebno zemaljsko izložbeno povjerenstvo, staviti izvan krieposti.


Osnova novog šumskog zakona za Hrvatsku i Slavoniju. Upravljajući
odbor zaključio jest, konačno pretresanu osnovu novog šumskog zakona, kako no ju u
svoje dobe u ovome listu objelodanismo, zajedno uz obrazloženje, podnieti Čim prije visokoj
vladi i saboru j a podjedno če se ista i u obliku brošure tiskati i na razpačanje
predati knjižari.


Važna okružnica kr. zemalj. vlade. Visoka kr. zemalj. vlada izdala jest na


dne 19, ožujka t., g. pod br. 5019 na sve političke oblasti u zemlji sliedeću okružnicu:


Kr. ovom vladnom odjelu stignule su jur sa više stranah pritužbe, da pastiri na paši


sa svojimi sjekiricami, koje vazda nerazdruživo sobom noseć, šumam, a još više šumskomu


mladju neprestanim iz puke objesti sjekanjem neprocenjivu štetu nanašaju.


Da se to u buduče po mogučnosti zaprieči, bit če najprobitačnije, da se pastirom


nošenje sjekirah ili sjekirlcah, baltah i t. d. bezuvjetno zabrani, ograničujući ih na pa


stirsku palicu ili bič, pošto doista nema valjana razloga, koj bi opravdao nošenje po


gibeljne šumskom uzgoju sjekire.


Dajući ovo toj oblasti na znanje, poziva se ista, da u svom području u vlastitom


djelokrugu shodnu naredbu izda, ter prepig. takove ovamo na uvid predloži.


Austro-TJgarska izvorna trgovina drvom. Polag najnovijih iztraživanjah za
god. 1882. C, Krafta u „Statistisehe Monatsschrift" iznaša ukupna šumska površina
Austro-Ungarije 183.578 četvornih kilometara. Austrijske zemlje primaju iz Ugarske
poli monarhije, liesa i gradje 2,114.000 met. centi, a izvažaju u Ugarsku 1,017.000