DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 116 —


dostatni uzgoj drvlja uz vrlo nizke obhodne dobe. Životna snaga debala tih
vrstih pako omogućuje dugotrajnost ponavljanja glavatičnog odnosno krošnjatog
sjeka, dočim bi i opet pojedini ma i sađjeni ter trnjem od marve očuvani hrastovi
omogućili, uzgoj gradjevnog drva, a kasnije i žirenje.


Ovaj način uzgoja mogao bi se i umjetno, a i naravnim načinom zavesti.
Naravnim načinom u sađanjih branjevina prije svega, u kojih bi valjalo već kod
čišćenja i proredjivanja na prije spomenute vrsti drveća uzeti obzir. -Sama ta
pretvorba srednje ili visoke šume u šumu sa „pučkim uzgojem" pako mogla bi
se a 50. do 60. godini obhodnje izvesti.


Stabla namienjena za krošnjosjek, imala bi se 3—4 metra iznad zemlje
odsieći, te bi onda tako preostalo deblo, za kratko vrieme liepu glavinu i
krošnju zadobilo, a samo kresanje može se svakih 4 do 10 godina u posve
pravilnih razdobjih bez uštrba obavljati.


Za koliko bismo tim načinom, dobivali manje drvne gromade po hektar,
za toliko bi se ipak i opet sama obhodnja smirila. Marva pako pasuća takovom
sumom nebi ni najmanju štetu takovoj nanesti mogla, a šuma sama pružala bi
u slučaju potrebe seljaku još i brst. Ova bi vrst uzgoja pi^ema tomu
nedvojbeno zaslužila prednost pred inimi vrstmi uzgoja, u onakovih šuma,
koje se zbog blizine sela, nestašice pašnika i krme nemogu obraniti od stoke,


— zaslužila bi nadalje prednost takodjer i pred sitnogoricom, gdje se drvlje
na panju sječe, ter gdje se šuma iz panjeva pomladjuje, a po tome i navali
stoke i obgrizaju izvržena, kako nam to mnogobrojni primjeri takovih šuma
dokazuju, koje više pašnjaku il pustoši nalikuje.
Uzgoj krošnosjeka spojen sa uzgojem visoke hrastove šume, na jednoj
površini, kojega bi prema gori spomenutom, mogli pravom nazvati „narodnoselskim"
ili „pučkim uzgojem," može nadalje takodjer i uzgoju visoke šume
zadovoljavati, u koliko bo se kresanjem glavice podstojnog stabla, izdanci u
veliko razgranjuju, tako da se ni izsušenja i omršavlenja tla neimamo bojati.


Znamo nadalje iz izkustva, da najlepšu hrastovu gradju u srednjih i
mješovitih sastojina nalazimo, a naročito pako uspjeva hrast vrlo dobro u
smjesi sa grabrom i bukvom.


Tako odgojena visoka šuma dobije veći mah u krošnja, u koliko joj
drugo drvlje neprieči razvoju, tim će pako, uz veće svjetlo i zrak višeputa
roditi plodom, nego li u čistoj visokoj šumi. U obziru kako voće drvlja pako,
moći ćemo uz taj pučko-šumski uzgoj, sve one prednosti postići, za
koje znamo, da nam srednjo-šumski uzgoj obećaje. Gleđom na ođnošaje narodnoga
gospodarstva pako, moći ćemo i to polučiti, što se kako to jur iztaknusmo,
pri tom obhodnja u krošnosjeku svaki 10 godina ponavlja, time pako moći će
i šumar laglje podmiriti ogromnu ninož goriva i sitne gradje, koju potrebuju
ovlaštenici kao i potrebu pašarije.


Pošto će se krošnosjek, po načelih šumskoga gospodarstva, samo u proljeće
imat. obavljati, moći će se time takodjer i užitak brsta seljaku osjegurati,
do onog doba, dok trava ponaraste za pašu, a neće nam trebati troškove oko