DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 151 ~
lovine obhodnje — ako se normalna sa zbiljnom drvnom zalihom sudarala
nebi — mora polag plusa ili minusa zadnje, prihod razmjerno veći ili manji
ustanoviti, da se ovako koncem obhodnje cilj normalnog slieda sastojina i time
izjednačenje zbiljne sa normalnom drvnom zalihom postigne.


Kod provadjanje pravila za postignuće rečenog cilja, najvažnije je u
drugoj polovini obhdnje ustanovljenje zbiljne drvne zalihe početkom svakog
decenija.


U tu svrhu služe sliedeća pomagala:
a) Zbiljvii prihodi posječenih normalnih šestora u prvoj polovini obhodnj(\
Ovi stoje na uvid, buduć su u knjigi o prihodu na drvu i o kontroli
dotični stupci već izpunjeni.
b) Rezultat prociene, preduzete koncem prve polovine obhodnje sviuh na
panju se nalazećih sastojina.
c) Specialna užitna osnova o šestarih, koji u prvom deceniju druge polovine
obhodnje k sječi i pomladjenju dolaze
Pomoćju ovih podatakah i prisvojenog vlastitog izikuvst^a o odnosnjih
raštenja i prihoda u/gojne šume, biti će administrativnomu šumanskonni činovniku
moguće zbiljnu drvnu zalihu u svakom deceniju faktičnomu ^tmjn od;i^ovarajuće
ustanoviti, iz koje se onda jednostavno množenjem sa pnhofaktorom 0´02 godišnji etat za dotični decenij proračuna. Istim načinom imade
se po s\TŠetku prvog decenija svaki put od decenija do decenija zbiljna drvna
zaliha i njoj odgovarajući godišnji prihod na drvu pronaći, a time će koncem


10.
decenija i žudjeni cilj sigurno postiguut biti. —
U Zagrebu mjeseca lipnja 1883.
3E2aiziličite "^iesti-.


Podpora šumarskom družtvu iz zemaljskih, sredstva. Visoka k>aij. zemaljska
vlada dopitaJa jest hrvatsko - slavonskom Šumarskom družtvu^ ođpisom od


14. ožujka 1884. br. 408, svotu od 400 for. na ime podpore iz zemaljskih sredstva.
Time bi bila jednoj naših molba udovoljeno — a nadajmo se, da ćemo imati prilike
i glede ostalih skorim objaviti slično.
Utemeljitelj. Visoko poštovani ravnatelj šumarstva preuzvišenog g. baruna Prandaua
i začastni ^dan našega družtva g. Adolf Dancheiovskj priposlao jest predsjeduičtvu
družtva iznos od 150 for. na ime ntemeljiteljnog prinosa. Nadalje pristupio je
dmžtvu kao član utemeljitelj i g. Ante Soretić kr. šuuiarnik. — Žtvili!


Sjednice upravljajućeg odbora. [Jpravljajaći odbor držao jest na dne 26.


27. ožujka, zatim na dne 16. i 26. travnja t. g. redovite odborske sjednice.
Predmeti dnevnog reda bijahu: Čitanje i ovjerovljenje zapisnika poslieđnje odborske
sjednice. — Konačna stilizacija osnove novog šumskog zakona, --- i izradba predstavke


o istoj visokoj vladi. — Predgovori zbog Ijetošnje glavne skupštijie. — Administrativni
predmeti i predloži pojedinih članova.
VIII. Glavna skupština šumarskog družtva. Polag zaključka upravljajućega
odbora od 27. ožujka t. g. obdržavati če šumarsko družtvo svoju ovogodišnju glavnu
skupštinu, u smislu družtvenih pritvila, u Novoj Gradiški, i to od 4. do uključivo
7. kolovoza t. g. U2 sliedeći program.:


ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 152 -^
-
4. kolovoza´dolai^ak članovah skupštine u Novu Gradišku.
5 kolovoza izlet skupštinara u susjedne šume državne i imovno-obSinske.
e! kolovoza u O.satih jutrom početak glavne skupštine, uz sliedeći dnevni red:
1.
Pozdrav skupštine po predsjednika đružtva, mjestnom poslovodji i političkom
izaslaniku.
^


2. Izvješće diužtvenoga tajnika o djelovanju upravljajučeg odbora druztva tečajem
godine 18-83./188-4.3.
Ustanovljenje proračuna za g. 1885 , — skontriranje blagajne i izpitanje zaključnih
računa za god. 1883. ,
4.
Izbor uprav]jaju(5eg odbora u smislu ustanova §. 22. novib družtvenib pravila.
5. Kazprava predmeta: Koji su uzroci, da u Posavini, u branjevinab, briestovina
i„Jasenova iztiskuje brastovinu, te kojimi sredstvi bi se dalo tom nenaravnom pretvaranju
uzgoja na put stati? — Izvjestitelj velemožni .g. ravnatelj držav. šumab Milan pL
Durst.
6. Razni predloži pojedinih Članova.
Za mjestnog poslovodju, izabrao jest upravljajući odbor jednoglasno nadšumara
gradiške imovne obćine - g; Adolfa Hercela.
f Umro. I opeta nas zove žalostna. dužnost, da zabilježimo smrt vriednog člana
našega družtva. Dne 26. ožujka t. g. preminu u 30. godini života svoga Aleksander
Pekiid, kotarski šumar imovne občine u Sincu Pokojnik rodio se u Križevcu, gdje je
kasnije takodjer hvalevriednim uspjehom učio i svršio šumarske nauke. Hakon svršenih
nauka bude odmah kod otočke imovne občine namješten gdje je sa.da četvrtu godinu
doslužio. Pokojnik, koj ostavlja udovicu s dvoje neobskrbljene djece, sahranjen je


28. ožujka uz veliko sauČesće otočke inteligencije. — G-. Milan Vurdelja, proiustavnik
imovne obćine otočke rekao mu je na grobu liepo oprostno slovo. Vješt, sdušan i vele
marljiv ovaj Šumar podlego je napornom svom zvanjii. Nahladiv se u svom poslu, poboijevao
je dulje vremena od sušice, kojoj i podleže. Bijaše dobar i iskren drug, te
vatren rodoljub. Bog mu duši! ,
K ugarskoj izložbi za god. 1885. K onome šfco u posliednjem broju toga listna
strani 109. spomenusmo, nadovezati nam je, da je visoka kr. zemaljska vlada oba
našla naredbu od 2. veljače t. g. br. 1584, kojom bje za Hrvatsku i Slavoniju ustrojeno
posebno zemaljsko izložbeno povjerenstvo, staviti izvan krieposti.


Osnova novog šumskog zakona za Hrvatsku i Slavoniju. Upravljajući
odbor zaključio jest, konačno pretresanu osnovu novog šumskog zakona, kako no ju u
svoje dobe u ovome listu objelodanismo, zajedno uz obrazloženje, podnieti Čim prije visokoj
vladi i saboru j a podjedno če se ista i u obliku brošure tiskati i na razpačanje
predati knjižari.


Važna okružnica kr. zemalj. vlade. Visoka kr. zemalj. vlada izdala jest na


dne 19, ožujka t., g. pod br. 5019 na sve političke oblasti u zemlji sliedeću okružnicu:


Kr. ovom vladnom odjelu stignule su jur sa više stranah pritužbe, da pastiri na paši


sa svojimi sjekiricami, koje vazda nerazdruživo sobom noseć, šumam, a još više šumskomu


mladju neprestanim iz puke objesti sjekanjem neprocenjivu štetu nanašaju.


Da se to u buduče po mogučnosti zaprieči, bit če najprobitačnije, da se pastirom


nošenje sjekirah ili sjekirlcah, baltah i t. d. bezuvjetno zabrani, ograničujući ih na pa


stirsku palicu ili bič, pošto doista nema valjana razloga, koj bi opravdao nošenje po


gibeljne šumskom uzgoju sjekire.


Dajući ovo toj oblasti na znanje, poziva se ista, da u svom području u vlastitom


djelokrugu shodnu naredbu izda, ter prepig. takove ovamo na uvid predloži.


Austro-TJgarska izvorna trgovina drvom. Polag najnovijih iztraživanjah za
god. 1882. C, Krafta u „Statistisehe Monatsschrift" iznaša ukupna šumska površina
Austro-Ungarije 183.578 četvornih kilometara. Austrijske zemlje primaju iz Ugarske
poli monarhije, liesa i gradje 2,114.000 met. centi, a izvažaju u Ugarsku 1,017.000




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 158 — "
metr. centi. Goriva se izvaža iz Ugarske u Ausb-iju 634.000, metr. centi, a iz Austrije
se u Ugarsku izvaža 53 metr. centi, U inozemstvo se izvezlo iz Austrije, 15,288 000
metr. centi liesa i građje, a 1,248.000 metr. centi goriva, iz Ugarske pako 2´894.000
metr. centi liesa i građje a 215.000 metr. centi goriva. Prispodobiv uvoz sa izvozom,
izvezlo se je iz Ugarske za 4,772.000, a iz Austrije 12,894.000 metr. centi više drva
nego U se uvezlo. Godine 1831.—1840. iznašao je ukupni izvoz drva iz Anstro-Un:
garije godimice jos samo 2,600.000 metr. centi, do6im se g. 1882. izvezlo ukupno
19,040,00j) metr. centi^ 6emu ponajpače gradnja mnogobrojnih željezničkih prugah
uzrokom. Što se obcenitih navoda, rečenih podataka tige, spomenuti je: Ugarska dobiva
iz Austrije mehku građju, a pokriva i opet potrebštine Austrije na tvrdoj gradji. Obje
državne poli medjutim dobro ($e učinit, budu li nastojale oko čim ve<^e njege svojih šuma.


Šumsko obrtnićtvo i bukovina. Polag „Wiener Centralblat-a" ustrojio jest njeki
g., Kronenfeld, posjednik u Solina-Ustrzyki kod Przemišta u izto6noj Galiciji, tvornicu
za pravljenje žeste iz bukovog trešća. Istu tvornicu drži sada u zakupu g. A. Engelshofen
iz Beča. — Nebi li i kod nas tkogod umio taj primjer nasliediti, ter, tako našoj
bukovini otvoriti novo vrielo prodje?


Hrastov ušenac (Phyloxera). Polag iztraživanjah profesora Balbiani-a od
College de Prance, boluju njeke vrsti hrastovah, a poimence hrast lužnjak i gradun,
isto tako od jedne vrsti ušenca (Phjlosera) kao i trs naših vinograda. Osobito pako
izvrgnuta su bolestna debla, napadaju tog insekta, akoprera se u ostalom, do sada bar
još nije pojavio u tolikoj mjeri, da bi po njemu,prouzročene oštete bile postale osjetljive.


Jedan hrast za 2000 maraka! Čitamo u j,Oesterreich-Ungarisches Zentralblatt
fur ´VValderzeugnisse." — Nedavno srušio je vihar oriaški dub, u šumi Bombergovdj
kod Brtinninghausena u Njemačkoj, na dražbi đostao ga jest njeki drvotržac u Sverti
za cienu od 2000 maraka. Hrast imao jest viŠe od 600 godina, a u promjeru hio je
8 stopa debeo, pojedine grane bijahu 2^/2 stope debele. Sam izvoz dobivenog drvlja
stojati će do Sverte 270 maraka.


Radostan pojav- Javismo u svoje doba da je predsjedništvo družtva bilo poslalo
po više primjeraka „Šumarskog lista" visokom ministarstvu financija u Beograd, molbom,
da visokoisto takove izvoli porazdieliti šumarom kraljevine Srbije. Odpisom ministarstva
od 13. ožujka t, g. br. 124, pristupilo jest usljed toga 10 srbskih šumara u našu
zajednicu. Mi radostno pozdravljamo tu našu bi*aču i drugove, a nadamo se, da če se
isti, priobeivajući nam svoje težnje i ciljeve na uvrstbu u list, takodjev i sobstveno
đružtvom našim i glasilom tim koristiti, dočim smo mi s naše strane vazda pripravni
njihove ciljeve po mogućnosti podpomagati, jer u koliko možda i hrvatsko - slavonsko
šumarsko družtvo nemože srbskim Šumarom bit matica, to nam ipak j,Snmarski list"
može i mora bit zajedničko glasilo Šumarsko-znanstvene djelatnosti. Nas imade malo, a
baš s toga valja da u interesu stvari radimo složno, negledeč i na to, da nas k tomu
nukaju već i sama srodnost plemenskih, narodno-i šumarsko-gospodarstvenih odnošaja.


Kolika je potreba žigica. U Njemačkoj potroši se poprečno na dan. i glavu
10—15 žigica, u Belgiji 9, Englezkoj 8, Francezkoj 6. Potreba pada jednako iduć od
sjevera k jugu. Dnevna potreba računa se u Europi na 2 miijarde, iliti poprečno
6—7 žigica na čovjeka. Prema tomu se dakle dnevice u to ime u Europi popali


200.000 klgr. drva ili u jednoj godini 73,000.000 klgr. drva, ili 162.225 jedrih metara
drva. Za proizvesti tu količinu drva pako potrebno jest površje od najmanje 28.000
hektara normalno obrasle šume.
Kako se može tvrdoća drva povisiti. Tvi-doća se drva dade veoma povisiti,
ako se dotično drvo vari u lanenom ili repičnom ulju. Tele da time drvo postaje tvrdo
skoro kao bakar.
Grom prema vrsti tla. Polag pokušaja izvedenih u Saskih državnih šuma, odnaša
se razmjer pogibelji od gromouđara prema vrsti tla ovako: kod vapnenog tla 1,




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 154 —


kod lapornog 3, glinenog 7, pješčanog 14*5, a kod ilovastog tla 38. Vidimo dakle da
bi prema tome bila najveća pogibelj kod tla ilovastog.


Zlo radja zlo. Seljak J. Grakovac iz Ilovačke, otišao je na dne 17, ožujka u,
obćinsku somu onako po obićaju po drva, vraćajućega sastane imovno-obćinski lugar
Josip Zagorac. Opazivši ga Grahovac, potjera konje, lugar mu zovnu opetovano da stane,
nu on nečuje^ na što lugar za njim opali, ter ga tako rani na desnoj nozi. Prijava
učinjena jest o tom kot. sudu u Cemernici.


Šumarsko učilište i potreba šumarah u Hrvatskoj. Pod ovim naslovom
nalazimo u „Pozoru" br. 77. god. 1884. zanimiv članak, iz koga vadimo sliedeće
podatke: „U Hrvatskoj-Slavoniji imamo danas sliedeći status sumarsko-upravnoga osoblja.
U državno-šiimarskoj upravi ukupno 64 šumarsko-upravna činovnika, isto toliko i kod


t. z. imovnili občina u području bivŠe Krajine; zatim imademo sedam t. z. kr. žup,
nađšumara i pet šum. Činovnika kod kr. zemalj. vlade u Zagrebu, ili ukupno 140 zemaljskih
i državnih šumara. Uzmemo li nadalje 30 šumara urbarnih i plemićkih občina
u starom provincijalu, pa k tomu još 40 privatnih šumarskih Činovnika, to vidimo da
ukupni status šumara u nagoj domovini obsiže jedva 210 šumarskih služba.
Znamo nadalje, da n. pr. u kraljevini Pruskoj na 810 služba šumarskih dolazi
godimice izpražnjenih mjesta 27-—28; u Bavarskoj na 662 službe 23; u Saskoj na
120 služba 4^5 ; u Virtemberžkoj na 177 služba 6—7; u Badenskoj na 106 služba
3—4 izpražnjenih i popunit se Imajučih mjesta i t. d. Od tuda pako sliedi , da uz
bar približno normalne uvjete, dakle uz odnošaje kakovi su danas već i u našoj domovini,
na 210 služba naših, može doči jedva 8 — 9 izpražnjenih i popunit se imajućih
mjesta, a to je pođjedno i onaj maksimalni bi´oj, koji nam predočuje onaj maksimum
mladića, koji bi se i nakon svršenih Šumarskih nauka mogli ponamjestiti u našoj domovini.


Ovaj nas broj nadalje uči, da broj slušatelja šumara Hrvata, godimice nebi smio
biti veći od 35—38.


Uzmemo li dalje, da samo 10 mladića Hrvata svake godine ide učiti šumarske
nauke na višja učilišta u Beč, Schemnitz i t. d. to redoviti broj šumara na domaćem
zavodu nebi smio biti veći od 25 do najviše 28, Činjenica, koju bi naŠi mjerodavni
krugovi morali dobro promisliti, dok se još sveudilj ogluŠuju zahtjevu da ustroje šumarsku
akademiju, u mjesto dosadanjeg svrsi ni najmanje neodgovarajućega šumarskoga
zavoda u Križevcih."


Zatim se joŠ veli, na drugom mjestu istoga članka: „Već danas čeka 14 svršenih
Šumara, Hrvata, na zaslužbu i kruh, i negledeć na to, da će koncem ove školske godine,
dakle za tri mjeseca i opet najmanje 12 novih kandidata iz raznih škola izaći,
ter gornji broj upravo podvostručiti!" — Toliko o tom ^jPozor" a mi ćemo se do
zgode i obširnije svratiti na laj predmet.


Ornitologička izložba u Beču* Dne 1. travnja t. g. otvorio jest prejasni g,
carević kraljević Kudolf ornitologičku izložbu u Beču. I naša je domovina na toj izložbi
dosta bogato i dostojno zastupana. Predstojnik zoologiČkoga odjela našega narodnoga
muzeja g. profesor S. Brusina, uputio se sam toga radi u BeČ ponesav sobom 24 skupine
raznih vrstih ptica, raznih albina i melanisma; potanje o izložbi donjet ćemo drugi puta.


Vjetrolomi u šuma srednje Češke. Polag vješti u „Oesterr. Forst-Zeit." bijaše
dne 23. i 24. siečnja t. g. u Šumah srednje Češke silna oluja, tako da se svaka
radnja u šumah pogibelji radi morala obustaviti, ter je na površju od 71.000 ralih,
do 2500 kbm. drva vjetrom polamano i pobacano, sreća što je tlo bilo joŠ većinom
smrznuto, jer bt inače Češku bila snašla nedvojbeno i opeta slična katastrofa, kao u
godinah 1868., 1870. i 1876.


Ovogodišnja proizvodnja francezkih dužica. Usljed velikih prodaja hrastovih
šumah u Ugarskoj, Srbiji, Bosni a naročito i kod nas, u šumah državnih, investlcionalnih,
imovnih obćinah, zatim kod gospoštija gosp. grofa Ladislava Pejačeviea, baruna
Prandaua^ kneza Lippea, grofa Jankovića i t. d. ueima sada već dvojbe da će




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 155 —


ovogodišnja proizvodnja francezkih dužicah nadmašiti dosta znatno normalnu potrebu i
žaliti je samo, jos uvjek nije došlo do stalna sporazumka, od kolike je vriednosti. reguliranje
svakogodišnje prodje, bar pogledom na glavne faktore u tom pogledu, najme
državnu šumsku upravu, investicialnu zakladu i krajiške imovne obt^ine.


Nesreće; Franjo Gjuro, seljak iz Molvaii u podžupaniji koprivničkoj, sjekao je


10. veljače o. g. u šumi „Repeš" oveči hrast. Kad se je stablo počelo rušiti, zahvati
ga granje i na mjestu usmrti, istim načinom bude s neopreznosti i u Čajkoveu dne
6 ožujka ubijen žitelj Mato Zmajič kod obaranja jednog hrasta.
K statistiki lova. Polag službenih podataka vrhu tamanenja grabežljive zvjeradi
u području bivše vojne Krajine, tečajem g. 1883. ubijeno bi ukupno 16 medjeda, 244
kurjaka, 1844 lisica, 499 kuna, 126 divljih mačaka iliti za 2 medjeda, 33 vuka,
652 lisice, 25^8 kuna i 84 divjih mačaka više, nego li g. 1882 Naravno da se ti
brojevi odnašaju samo na onu zvjerad, koja bi oblastim prijavljena taglije radi , dočim
mnogi lovci takove prijave nepodnašaju. Polag okružjah ubito bi: u okružju ogulinskom
5 medjedah, u brinjskom 5, gospićkom 2, a po jedan medjed u okružju otočkom, gvačačkom,
udbinskom i petrinjskom. Vukovah ubito bi najviše u okružju gospićkom, naime
28 komada, u novogradiškom 24, u županjskom 17, u vinkovačkom i gračačkom po
16, u sluinjskom 13, u novskom i dvorskom po 12, u brinjskom 11, a u ostalih izpod
10 komada, lisica ubijeno bi u okružju gospićkom 451, sluinjskom 293^ gračaekom
198, novogradiškom 137, ogulinskom 130, novskom 82, glinskom 79, otočkom 78,
rakovačkopfi 64, bi´injskom 62, udbinskom i dvorskom po 50 komada, u ostalih okrnžjih
pako izpod 40 komada. Kuna bude ubijeno u okružju gospićkom 194, sluinjskom 114,
gračačkom 68, ogulinskom 57, brinjskom 19, udbinskom 16, novskom i otočkom po
7j Zavalje 8, Dvor 4, Županje i Novogradiška po 2. Divljih mačaka ubijeno bi takodjer
najviše u okružju Gospičkom^ i to 50 komada, u Sluinjskom 25, Kovskom 12,
Gračačkom, 8, Ogulinskom i Novogradiškom 6, Petrinjskom, Otočkom i Dvorskom po
4, Županjskom 3, Vinkovačkom 2. Oriovačkom i Dubovačkom po 1 komad.


Ukupno se izdalo na taglije više od 2000 for. . ,
K športu. Kako j.Slovenski Narod^´ početkom ožujka t. g. javio, prispjela je
u Grleichenberg, gdje je lanjske godine Njegovo Veličanstvo kralj Milan uzeo na 10 godina
u zakup lovište, onih đanah velika pošiljka kalifornijskih prepelica, koje će se,
kad nastanu topli dnevi, izpustiti, da se dotle dok prispije kralj u lov razplode i odebele.
Lovišta ta stoje pod nadzorom posebnog upravitelja lova.
Prodaje šuma. Dne 19. veljače t. g. obdrŽavana bi kod kr. šumarskog ravnat,
u Zagrebu prodaja drva sa sječine 1. i 2. šumskog ureda Vinkovačkog. Šumski odjel
br. 1. šumarije Županjske u čuvariji Slavin 2, zapremajući površje od 84 rali 1344Q**
obrasao sa 3219 komada hrastova, 26 komada jasena, 208 komada briesta i 765
komada bukovih stabalah, a procienjenih na 136.384 for. dostao ga trgovac Christiani
Herman iz Beča za 172.500 for. Odjel drugi ležeći u šumariji Vrbanjskoj, čuvariji
Kadiševo br. 9. zapremajući površje od 70 ralih 560Q ^ sa 1604 hrastovih, 36
jasenovih, 540 briestovih i 3937 bukovih stabala, a procienjenih na 56.285 fr. ; za taj
odjel ponudiše M. Vuk i sinovi iz Pešte 73.101 for., a Christian Herman za slučaj
kad nebi bio dostao prvi odjel 89.600 fov. Pošto ministarstvo tu drugu ponudu Vuka
nije prihvatilo, određjena bi nova dražba za 15. ožujka t. g., te je onda upitnu šumu
dostao Sedlaković za 82.511 for. 50 novč.
Velika rodnost kuje. Veleštovani g. nadšumar L. u Belovaru, saobćuje nam
sliedeću zanimivu: Gospoštijski šumar u Popovači Schmalfuss posla mi god. 1881.
mladu lovačku kuju. Ista je godine 1882. dva puta zanosila mlade. Godine 1883.pako
kotila jest prvi puta na dne 2. siečnja sa 8, na dne 25. lipnja sa 9, a na dne


27. prosinca iste godine sa 8 mladih, iliti ukupno n jednoj godini 25 komada mladih.
Stavimo li, da polovina mlađih budu kuje, koje godimice samo jedanput u godini po.


ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 44     <-- 44 -->        PDF

^ 156 —


5 mladih izbaee (Što sjegiirno nije pretjerano) iznašao bi broj potomčadi te kuje, danas
ved 1051 komada iliti za 10 godinah na stotine hiljada! Sjegurno riedka rodnost


Opet navala vuka. Pišu nam iz Ivani(5 kloštra: Početkom veljače navali kurjak
po bielom danu u selo, navaljuju^ na ljude a medju ostalim takodjer i na l4-god.dečaka,
koji baš u školu polazio, ter ga smrtno rani. Seljak opazivši hrvanje — htjede dečaka
golimi šakami izbaviti, na što se kurjak svom snagom na njega obori ^— te bi isti
bio po zlu prošao, u koliko mu zvjer već lice oderala, da u to nije priskočio pudar
Martin Marenić puškom, ter sretnim hitcem grabežljivca ubio Isti taj vuk ranio jest
ukupno do 18 Ijudih! . . . -


Skromni upit. Pod tim naslovom, nalazimo u „Mjesečniku pravničkoga družtva"
svezak I. godine 1884, sliedeču i po nas Šumare vele važnu viesticu: „Polag
ustanova šumskog zakona, nadležne su političke oblasti, kod nas dakle kr. podžupanije
ražpravljati i suditi stanovite prekršaje istoga zakona, u koliko nisu zato
zvane sudbene oblasti. Polag postojećih zakona - nadalje dodieljeni su stanovitim podžupanijam
t. z. kr. županijski nadgumari, kao referenti za strukovna šumarska pitanja.
Ti referenti ili bolje reksi vještaci, kod njekih kr. podžupanijah, ne samo da prema
postojećim nstanovam/ političkoj oblasti podnašaju prijave ob odkrivenih i po njih procienjenih,
u područnih obćinskih šumah počinjenih šumskih prekršajah. nego ti vještaci
šumari takodjer i sami vode kaznene razprave o tih prijavah, te su po tora ne samo
zakoniti tužitelji, nego pođjedno i sudci u istom predmetu."


„Nadalje, ako-li koja stranka prizivlje na visoku kr. zemaljsku vladu, to i opet
tamo te prizive, po sada postojećoj praksi riešavaju dotičnomu odsjeku dodieljeni šumarski
vještaci, koji ipak ui jedni ni drugi neimadu zato potrebito i propisano osposobljenje,
te se takov´rn postupkom može jedino raditi na uštrb, nipošto pako u korist stvari."


„Pitanje jest dakle, da li je taj u nas sada vladajući postupak u obće zakonit
i korektan, čime se može opravdati i na kojem li se pravnom temelju osniva, pošto
šumski zakon u tom pogledu jasno političke oblasti i političke činovnike, ne pako
vještake šumare označuje sudci i razpraviteljj."


Na to pitanje odgovara uredničtvo rečenog lista, dalje :


„Na ovo pitanje odgovor može biti posve kratak, a odgovorio je nanj i sam
poštovani pisac onih redakah. Ni po šumskom zakonu od 3. prosinca 1852., koji je
Ti^eden u Hrvatskoj i Slavoniji car. patentom od 24. lipnja 1857., ni po kasnijih
propisih neođredjuje se drugo, nego da o prekršajih šumskih (o šumskom kvaru) razpravlja
i sudi politička oblast. Zadaća tako šumara i nadšumara posve je jasno opredieljena,
a medju te zadatke nespadaju razprave i sudjenje o prekršajih šumskih. Zato
nemožemo pojmiti, kako se \ kod podžupanije i kod druge molbe može ovaj posao
povjeriti osobam, koje doduše mogu i moraju biti vještaci u poslovih Šumarskih, ali
nisu juristički obrazovane,"


O lovu U Srbiji, Čitamo u „Težaku^´ broj 2. t. g. — G-ospodin ministar narodne
privrede, doznav da se po obštenarodnim šumama nemilice tamani zabranjena
divljač, izdao je razpisom od 13. januara ove godine br. 92, naredbu svima načelstvitna
da obrate ^ozbiljniju pažnju na to, da se u buduće ni u koje doba godine po
obćenarodnim šumama ne lovi divljač, koja je zakonom zabranjena, i da one, koji bi
protivno radili podvrgava najstrožijoj kazni, kako bi se koristna divljač od nerazložnog
tamanjenja štedila, a s druge strane pribavilo vige poštovanja zakonskim opredieljenjama lova.


Zakonsko opredieljenje, koje se odnosi na lov (§. 379. kazn. zakona) glasi:
„1. Srne košute, jelene i divlje koze nije slobodno nika d loviti; i ko bi lovio
kaznit će se novčano do 50 dinara i 52 pare do 151 dinar i 56 para dinarskih.


2. Jarebice, prepelice, divlje kokoši, zečeve i tetrebove nije slobodno loviti od
1, marta do 1. augusta. No i u samo ovo vrieme izuzimaju se smjesta oko mineralnih
voda; ali onde nastanivšim se gosti mogu samo u ataru ove mineralne vode loviti.


ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 157 —


Onaj koji protiv ove druge točke postupi, kaznit <5e se novčano od 5 dinara i
6 para do 15 dinara i 16 para dinarskih.


3. Lovcima se zabranjuje zagrade razvaljivati ili da inače sami jii sa psima po
tudjim vinogradima i njivama juriti. Onaj koji bi to činio da se kazni novčano do 15
dinara i 16 para dinarskih i da plati svu štetu/´
l^aredba tičuća se urbariio obeinsko šumske uprave područja podžupanije
zagrebačke. Kr. podžupanija zagrebačka, za stati na put raznovrstnim zloporabam
u pogledu uživanja i exploitiranja urbarno-občinskih šumah, od ovlaštenikah,
kao i čuvarskog osoblja, izdala jest na dne 26. veljače t. g. pod br. 2650,, posebnu
naredbu glede doznačivanja i. izdavanja ogrievnih i gradjevnih drvah pravoužituikom
područnih šumsko imovnih obćinaS (na temelju naredbe visoke vlade od 4. ožujka
1871. br. 2144. i patent^ od 24; lipnja 1857.) koje sadržaj u interesu stvari, kako
sliedi u cielosti priobćujemo:


§. 1. Svako samovoljno sječenje po obdinskih šumah, toli od strane pravoužitnikah,
odnosno ovlaštenikah, koli i od strane članovah Šumsko-imovnih odborah ili po njihovom
samovoljnom naputku, uajstrožije se zabranjuje.


Nesmije dakle, bez dozvole kr. ove podžupanije, ni kotarsko-obdinski Šumari, ni
lugari a ni šumski odbornici spomenutih imovno-obdinskih odborah, nit komu davati,
niti prodavati ili doznačivati drva, ili ine užitke iz občinskih Šumah.


§. 2. Svaki ovlaštenik t. j . svaki vlastnik urbarialnog selištnog posjeda, svaki
žiljer i ini prigodom segregacije; vlastelinske šume pravom drvarije odieljeni žitelj, imade
pravo koristiti se tom odieljenom sada obĆinskom šumom, samo u smislu postojećih zakona
i naredabah.


Pravo uživanja, kao i razmjerje istoga, temelji se na odluci segregacionalne parnice
t.. j . na tenaelju pripadnosti đopitane ovlašteniku bud po koliko<5i urbarialnog posjeda
ili po selištu, bud pako i po inih možebitnih zakonitih naslovih suvlastničtva na
obćinsku šumu.


§, 3. Rukovodjenje, doznačivanja i izdavanja Šumskih užitakah, na temelju prav


nog naslova, spada, u koliko kr. ova podžupanija tomu dozvolu nije uzkratila, nad


ležnomu ovopodručnomu Šumarsko-upravnomu osoblju, t. j , kr. županijskom nadŠumaru


i kotarsko-obćinskim šumarom.


§. 4. Svaki ovlaštenik, te u obće svaki onaj obtSinar, koj misli, da imade u


smislu §. 2. o, n. pravo uživati i koristiti se občinskom Šumom, ma sve da mu


upravni odbor šumsko-imovne obćine, možda to pravo i poriče, imade pravo pritažiti


se uzkra

§. 5. U slučaju opravdane potrebe, imade svaki ovlaštenik pravo tražiti bez


platno izdanje pripadajuće mu gradje i gorivne pripadnosti iz občinske šume. .


§, 6. Ovlaštenici, kojima je gradja potrebna, imadu to u pravilu najduže, do


konca mjeseca srpnja svake godine putem obdinskog poglavarstva javiti područnomu


kotarsko-občinskomu šumaru, koji će izviditi zajedno sa šumskim odborom svojedobno


odnosnu potrebu, kao i onu okolnost, da li se potrebita gradja iz dotične šume može


prema gospodarskoj osnovi izvaditi.


Odluka, ima li se kojemu ovlašteniku zatražena gradja i u kojoj kolikodi^ dati


ili ne, spada unutar ustanovah te naredbe u prvom redu šumskom odboru, koji imade


svoju odluku s doticnimi spisi putem svojega občinskoga poglavarstva podnieti ovoj


kr. podžupaniji na odobrenje. ^


§. 7. Polag postojećih propisah, pripada ovlaštenikom na ime gradjevne pripad


nosti bezplatno iz obćinske šume, jedino toliko na drvu, koliko je polag urbara dosu


đivao t. j . u pravilu samo gornja gradja za krov kuće i staje, neračunajući ovamo


Šindru i daske. u ;i i^


Pravo tražiti bezplatno izdanje takove gradje, imaju nadalje u svako doba s
oai Et^lji, koji su požarom ili poplavom kuću iH staju izgubili.




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 158 —


Nadalje imadu pravo tražiti bezplatno izdanje gore naznačene gradj.e iz obcinskih


Sumah oni žitelji, kojim je kuća dopala u tako ruševno stanje, da razsulom prieti, i


to u slučaju ako je dokazano, da su tako ubog-i i siromašni, da si inače potrebnu


gradju namaknuti nemogu.


Oni žitelji, koji su usljed obavljene diobe zadrugah, kod razdiobe u mjesto kuće


- odštedeni gotovinom ili inače, neimaju prava na traženje bezplatnog izdanja gradje,


potrebne kod gradnje novib zdanjab iz obćinske šume.


Dozvoljivanje gradje u svakom - slučaju ograničeno je gospodarskom osnovona


dotične šume.


§. 8. Drva za gorivo kao i gradju^ doznačivati če kotarsko-obćinski Šumari uz


sudjelovanje šumskog odbora i lugarah u smislu i u granicab ustanovah sječnog reda


i sastaviti se imajućib sumsko-gospodarskib osnovab, na mjestih i načinom ustanovlje


nom po kr. županijskom nadšumaru.


Dan doznačivanja drva imati če občinski šumari putem lugarab, a eventualno i


službeno putem poglavarstva obćine, pravodobno odnosnim ovlaštenikom oglasiti, a isto


tako imat će kotarski šumar svaku takovu doznaku prije i pravodobno prijavljivati


ovoj kr. podžupaniji znanja radi,


§. 9. Doznačivanje gradje i liesa u obćinskili Šumab imat će se u smislu tih


ustanovab u pravilu jedino zimi obavljati.


U vanrednih slučajevih ipak kao na pr. u slučaju dogodivse se elementarne ne


sreće, moći ee kotarski šumar na temelju dozvole kr. podžupanije takođjer i u drugo


^oba obaviti takovu doznaku-


Gorivno drvno doznačivati će se ovlaštenikom tečajem mjeseca rujna, listopada


i studena svake godine.


Kolje, u koliko je takovo možda proredjivanjem sumab dobiti moći, ili u koliko


inače ovlaštenikom pripada, doznačivati će se tečajem mjeseca siečnja i veljače.


§. 10. Doznačivanje drvah imade sliediti na sliedeći način: stabla stojeća; koja


u prsnoj visini 1´5 metarab iznad zemlje mjereč imadu 14 cmt. i viŠe debljine, obi


lježuju se batom šumskim; kod stabalab slabih i pruća, imati će šumar vazda točno


raztumačiti odbornikom šumskim i lugarom, ter primjerom pokazati ono drvlje, što je


slobodno uzeti; kod drvlja ležećeg i opalog pako, imat će se ono pokazati na mjestu,


kod panjevah, koija, suvaraka i sitnoga drvlja pako^ u koliko je to potrebno imati


će se označiti još i mjesto, gdje će se smjeti kupiti.


Samo razdielenje kolja i sitnoga drva na ovlašteiiike imade sliediti vazda tako,


da se sve kolje i sitno drvlje prije svega posjeće, zatim u mjere složi, a onda bud


po mjeri, bud po broju komadah (100) podJeli, prema užitnora pravu ovlaštenika.


§.11 . U koliko bi za pravedno i-azdieljenje drvarije ´ ili inake šumske radnje,
potrebno bilo kotarskom šumaru težakah, dužni su ovlaštenici takove pravodobno i u
razmerju pripadnosti jim, šumaru staviti na razpolaganje; isti može takove ipak samo
na temelju podieljene dozvole po kr. podžupaniji, putem poglavarstva obćine zahtievati
od odnosne šumske imovne obćine.


§. 12. U slučaju, da u obsegu koje imovne obćine, nebi bilo u šumi drugog
stabalja, van sposobna u prvom redu za gradju i lies, imati će to odnosni kotarski
obcinski šumar, u koliko takav slučaj već i u samoj drvosječnoj osnovi nebi predvidjen
bio, putem kr. žup. nadšumarskog ureda, pravodobno kr. podžupaniji prijaviti, dalnje
odredbe radi u smislu ustanovah §, 13. o. n,


§.18 , Pošto debljevina jedrih, zdravih i cienih hrastovah, svojom novčanom
vriednoŠću i uporabJvošću, znatne glavnice predočuje, ter pošto se nadalje polag
ustanovah zakona Šumskoga samo kamati šumske glavnice trošiti imadu, potražit
če se u smisla ustanovah §. 12. o. n. dozvola u visoke kr, zem. vlade, da se u
takovih gumab prema potrebi dozvoli i predbvat (ako li su inače stabla sjeĆi dorasla)
a toliko, da se debijeviaa takovih hrastovah po dotičnu imovnu občinu unovčiti uz




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 47     <-- 47 -->        PDF

- 159 —
mogne, takodjer i izvan redovitih sjeSinah, đo5im će naravno gradjevina i ođpadci i
u tom slučaju imat ostati ovlaštenikom, na ime gorivne pripadnosti.


§, 14. U smislu ustanovah §§. 12. i 13. o. n. u pravilo nije slobodno, za lies
i gvadju sposobna debla, na ime gorivne pripadnosti doznačivati ovlaštenikom, pošto
takav učin neodgovara ni smislu šumskog zakona niti pravilom racionalnog šumarenja,


§. 15. Onaj ovlaštenik, koji drvo doznačeno mu, do sHededeg proljeća t. J. do
polovice ožujka izvezao nebi, gubi u smislu postojećih zakonah, nanj pravo vlastničiva,
te će se takovo bud u korist Šumsko-imovne obćine unovčiti, bud pako kod sliedećeg
redovitog doznaćenja izhovićno doznaĆiti.


U vanrednih služajevih može se rok izvoza takovog drvlja, na molbu šumskog
odbora, takodjer i produljiti. Svaki ovlaštenik imade pravo jedino na ono drvlje, koje
mu je odkazano, prisvoji li si pako drugo, imat će se proti njemu postupati u smislu
ustanovah zakona šumskog, kao da je počinio Šumski prekršaj ili štetu.


Ovlažtenik, koji bi doznačeno mu i odkazano ter odveŽeno drvlje iŠao prodati
ili u obće unovčiti, kaznit će se globotp. od 5 do 50 for. odnosno zatvorom od 1
do 14 danah.


§. 16, Za da Šumski uredi, budu mogli u smislu tih ustanovah raditi, imat će
svaki kotarski obćinski šumar, vrhu ovlaštenikah područnih obćinskih šuma sastaviti i
voditi u dva primjerka, pomoćju odnosnih poglavarstvah političkih obćinah t z. temeljnu
knjigu ovlaštenika, u kojoj će biti polag obćinah upisani svi ovlaštenici po naslovu i
pravnom razmjerju uživanja na šumu. Jedan primjerak tih temeljnih k:njigah imadu
kot. šumski uredi dostaviti na pohranu kr. županijskom nadšumarskom uredu.


§. 17. Kao što ovlaštenici obćinskih šumah, takove samo po razmierju pripadnosti
uživati mogu, isto tako imati će oni po razmierju tog užitnog prava (u koliko
možda ini dohodci obćine kao n. pr. žirovinski, paševinski i t. d. tomu doticali. nebi)
doprinašati takodjer i k pokriću troškovah Šumskog poreza, uprave i Čuvanja.


§. 18. Vrhu svega tečajem godine izdanog drva ovlaštenikom iz obćinske šume^
imati će kotar, šumar voditi točni upisnik i račun.


Ovaj račun imati će voditi posebno za gradjevno, a posebno i opet za gorivno
drvo, uz naznaku dozvole kr. podžupanije. Taj se račun koncem svake godine imade
dostaviti kr. žup. nadŠumarskom uredu na dalnje uredovanje.


§, 19. Osim redovitog obilaženja kotar, obćinskog Šumara kotarom za vrieme
doznake drva za gradju i ogriev u smislu ustanovah §. 9. a. n., imati će kotarski
Šumari obzirom na ustanovljeni putni i dnevni paušal, još bar 5 putah u godini, obići
sve područne im obćinske Šume računajuć pri tom vazda mjesec danah medju jednim
i drugim putovanjem.


U koliko bi pako u vanrednih slueajevih tom sgodom bila takodjer i opravdana
vanredna doznaka drvlja u smislu ove naredbe, imati će kot. šumar takove izvan vremena
spomenutog redovitog obilaženja kotarom, jedino o trošku stranke obavljati.


§. 20. Obćinska poglavarstva dužna su kotarske šumare u pogledu uspješnog
vršenja ustanovah ove naredbe svojski podupirati. Kotarsko obćinski šumari i lugari
pak dužni su svaki prestupak, protiva tuj spomenutim ustanovam, prijaviti kr, podžupaniji
đalnjeg uredovanja radi.


Šume i šumsko gospodarstvo u Srbiji. (Po M. Babicu). U organu poljoprivrednog
družtva u Beogradu „Težaka" br. 2, nalazimo medju ostalim sliedeće podatke
u pogledu Šumarstva, okružja kragujevaĆkog u kraljevini Srbiji:


U srezu Jaseničkom, okružja ki-agujevačkog imade ponajviše bukovih šuma. Osim
bukve nalazimo tamo još sliedeće glavnije vrsti drveća, Graduna cera i lužnjaka hrasta,
briestove i grabove, uz ine sitnije vrsti, koje su ipak samo pojedince po šumama raztrešene.
Najveći se dio šumah stera po pkninah Bukuija, Benčac, Baljkovica i Klešte




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 160 —


vica. Najveći je dio šume obštenarodnili no kao što svakad u Srbiji, tako su i tuj
šume te izpresiecane obštinskimi kao i privatnimi zavati.


Šume te stoje pod pazkom posebnog čuvarskog osoblja, koje obcine plaćaju i namještaju.
"ŠtetotSinei kao i oui koji bi šumu svojevoljno sjekli, prijavljuju se srezkoj
oblasti. Tko se osudi imade platiti u obćinsku blagajnu (čija je šuma gdje je sjekao)
po 14 dinara i 40 para dinarskih, za svako posjećeno drvo, na ime odštete, a krom toga
se osudjuje još i na zatvor od 4 do 7 dana na ime kazni. Posljedice prekomjernog
šječenja gore jur se ve(5 upoznavaju u tom kraju, što se osobito u nepravilnostih vjetrova
i klime očituje — al uzprskos svega toga ipak se slabo nastoji oko podizanja i
pomladjivanja šuma, iiiuzam obcinske same u rudničkom okružju, gdje se na šumu i
šumski uzgoj dovoljno pazi, toli od strane obćina, koli i od strane pojedinaca.


Šume ponajpa^e za posliednjih decenija propadoŠe. Tako n. pr. Šuma u Valjkovici
i Kleštevicij tek poharana prije 17 godina, najme od onda, ođkada se seljaci
okolišne šume počeše svadjati, tražeći da se šuraa podieli. To bi napokon, na najveći
uštrb šume i učinjeno, no od ono doba i nestalo šuraa. Najžalostniju sliku u tom pogledu
pruža medju ostalim, daleko poznata braŠaĆka planina iliti Taljkovica, u kojoj
se god. 1804. bio na Turke podigao Karagjorgje, za oslobodjenje Srbije. — Ova za
onda još praŠumum obrasla planina, danas već ni panjeva nema, u mjesto šume danas
su tamo u najboljem sluĆaju njive i vinogradi. Nestalo je Šuma sbog nesloge žitelja,
a prava je pri tom sreća, da je tamošnje tlo toli dobro za njive, da ih ni u Maćvi
ni poreĆju boljih neima!


Da je i u tom kraju Srbije, velik dio obštenarodne šume zavatanjem i prisvajanjem
pojedincih, prešao u privatne ruke samo se sobom razumjeva. Prisvajanje se to
sastojalo iz 1, 2, 3 do 4 dana oranja, a početak mu obično takav, da zavataĆ napravi
na dotičnu mjestu koje prisvojiti želi svinjac, pa posije poĆme okolišno drveće po lako
sjeći. Nadje li se, koji će tužiti zavataĆa kod kapetana, tad ovaj po starinsku izadje
na Hce mjesta; te razvrgne ogradu na 5 — 7 mjesta, a uz to kazni prisvajaĆa. sa
20 do 25 batina, i 5 do 9 dana zatvora kod srezkog poglavarstva. Čim pako izadje
iz zatvora, a on i opet popravi i posagradi onu istu zagi-adu, te poćme uživati tu
zemlju, dok nepostane uslieđ tog uživanja njegovom svojinom. Takovim bje naĆinom
spomenuta Valjkovica planina sva razgradjena i podieljena.


Služnosti se sastoje u drvariji, paši i žirenju. Svakomu je žitelju slobodno prema


obćinskom zaključku stanoviti broj svinja bezplatno na žir upuštati^ nu često se ipak


žirovina takodjer i u zakup daje trgovcima, a unišli novac teČe u obćinsku blagajnu.


Obćina nadalje dozvoljava i izdaju potrebitog goriva kao i gradje pojedinim suvlast


nicima iz obćinskih Šuma, gradjevna pripadnost daje se za gradju kuće, hambara, koŠa


itđ. Šumsko gospodarstvo rukovodi srezni šumar, ovaj takodjer i doznaku dozvoljene


gradje u prisutnosti ovlaštenika obavlja. Isto se tako iz tih šumah podmiruje takodjer


i državna potreba na drvu, kao n. pr. gradja potrebna za Ćuprije, brzojavne stupove itd.


Ovlaštenikom jest zabranjeno prodavati drvo, podieljeno im na Ime pripadnosti — sob


stvene Šume medjutim slobodno im i trgovcima prodavati.


Trgovina s drvim, većinom jest samo mjestna, izuzam ono malo što se u najno


vije doba izvaža za željezničku potrebu. G-orivo se prodaje na kola, jedna kola dobrih


sirovih drva, ili bukovih košta 2 do 3 dinara. Glavui drvotrošeći obrti jesu : raĆarski,


stolarski, kolarski i stragarski — zanatlije sami su domaći ljudi u tom kraju. Hra


stove Šume^ osobito proljeti rado pozebu, i tim žir neredi, a narod veli, da kad na


dan sv. Ilije zagrmi, da se onda Žir i orasi pokvare, najviše kvara pako nanašaju


Šumam gusjenice, a poimence zbilo se to lanjske godine. Divljači imade dovoljno u tom


kraju a naročito kurjaka, lisica, zečeva, tvoraca, jazavaca, veverica i po gđjekoja kuna.


Buduća poraba hrastovine u brodogradnji. Prigodom X. sastanka meklen


buržkih Suraarah, izjavio se, pogledom na pitanje; hoće li se hrastovina u buduće upo


rabljivati u brodogradnji, jedan prvih brodograditelja iz Uostoka na sliedeći način: Već




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 49     <-- 49 -->        PDF

danas možemo uztvrdiM, da će u brodogradnji željezo i ociel iztisnuti u manjoj ili većoj


mjeri hrastovinu i to pravom, u koliko bo te tvari u svakom pogledu bolja svojstva


po brodogradnju imadu, od drva. liao osobita svojstva željeza pako iztiće se: 1) Ladja


naČiiijena iz željeza mnogo je laglja, a po tom imade veću nosivost, od ladje drvene,


istoga objaraa. 2) Željezna je ladja, ´ ako li je valjano sagradjena trajnija, ter manje


izvrgnuta pogibelj razbijanja kod bure, ona´ se nesvije tako lako, kako´to kod starijih


drvenili ladja u pravilu biva. Iz ovoga se uzroka već odavna za parnjače umjesto


drva uporabljuje željezo ili ocjel. 3) Glavni uzrok medjutim s kojega se željezo voli


od drva, jest u tome, što se brastovi oplatci, u unutarnjem dielu ladje, osobito u tro


pičkili krajevib^ ili kad se tovari ladja uslied poduljeg puta svruće, često od crvene


truleži razpadaju, tako da se Često već kratko vrieme iza novosagradjenja broda i o^et


izmjeniti i popravljati moraju.


Već iz ovoga pako, moći je zaključiti^ da će gradnja brodovja iz drva u buduće,


svakako u mnogo manjoj mjeri sliediti, ma sve i da i neće posvema prestati. Imade


bo sluČajevib, gdje se drvene ladje malo ne izkljuČivo uporabljuju,´ tako se ova n. pr.


izkljuĆivo za transport velike gradje upotrebljuju, zatim za prevažanje soli, salitre itd.


U koliko bo ova posljednja željezo odviše troši — nu u tu će svrhu ipak i sada po


stojeće ladje, još za dugo bit dostatne, a to tim više sto se drvene ladje danomice


u svietskom prometu izmienjuju željeznimi, .


Jedino trabakuli, ter ine ladje, služeće za promet, duž obala itd. biti će po svoj
prilici još za dugo gradjene iz drva, svakako se pako za dugo vremena još nemože
izčekivati veća potrebština drva u brodogradnji, sva ta svoja razmatranja zaključuje spomenuti
brodograditelj sliedećom opazkom: „Po mom nemjerodavnom mmeuju preporučivao
bi se uzgoj hrastovih Šuma u svrhe brodograđjevne u buduće samo još u blizini
obale, ter osobito na tlu izvrstne kakvoće.


Splavljanje drva po moru. Čitamo u „Zeitschrift der deutschen Forstbeamten"´
str. 46. Nedavno se odpremila jedna orijaška splav drva, iz Svt. Ivana u Americi u
600 englezkih miljali ođaljeni New-York. Taj se način transporta morao toga radi obavitij
što bio inače taj transport trupaca u duljini od 65 stopaj došao na 25.000 dolara.
Splav se ta sastojaše iz više pramih, svaka imaše po 500 komada ti´upaca ul i
svježanja. Vezana bi splav lanci, medju pojedinim! prami pako bijaše dovoljan; razmak,
za da se takove nerazbiju o valovih. Svaka praaa imaše oko 500 centih, ukupua daljina
splavi pako bila je 800 stopa, a vukoše ih dvie dobre parnjače ladje. Spomenuti
put prevaljen za deset danah.


Pokušano umorstvo lugara. Da je lugarsko osoblje izvrgnuto vele osveti svih
šfcetočinaea poznata je stvar, nu vrlo je žalostno, Mo se u najnovije doba navale na
to osoblje sve to više mnažaju, tako je i opet 28. veljače t, g. pokušano umorstvo
lugara zagrebačkog nadbiskupskog vlastelinstva Ivana PainČića, kad se je isti naime
na rečeni dan oko t> ure po podne iz šume vraćao kući, prolazeći medju vinogradi,
izbaci njeki lupež nanj dva hitca, ranivši ga pri tom na sreću samo lahko u zatiljak
i lievu ruku. Kako je bila tmina žali Bog nije mogao prepoznati lopova. — Odnosna
prijava učinjena bi odmah kod kr. podžupanije Križke.


Traži se šumski vježbenik. Vlastelinstvo ,,KutjevaČko" u Slavoniji, želi namjestiti
valjana Šumska vježbenika. Oni koji to mjesto polučiti žele, neka se izvole obratiti
na tamošnjeg šumarskog upravitelja g. M. liadoševića, dahije ubavjesti radi.


Književnost. U knjižari Viktora Fritscha u Osiekii izašla je netom treća naklada,
poznatog diela ravnatelja Adolfa Danhelovskog „Handbuch liber die Erzeugung
und Berechnung des deutschen Fassholzes, fiir Forstiuanner, Holzbandler uud Fassbinder".
Knjiga providjena jest sa više prekrasnih slika, a ciena joj 2 f. 50 u. Okolnost, da
veleštovaui g. pisac jur već treću nakladu priredio najbolje svjedoči, koli važno i vriedno
jest to dielo našeg prvaka na polju šumoznanstva.




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 162 —


Njemački streljački savez. Njemački streljački savez. (Bundesschutzen) imati
6e svoj Yin. obei sastanak ljetos 20,-27. srpnja u Lipskom, iz Tirolske prijavilo se je
ve6 do sada više stotina strelca, da če sudjelovati. Koliko mi znamo u Hrvatskoj
imamo danas jedino još u Zagrebu i Belovarn streljačkih družtva — nebili naši šumari
mogli i drugut takova ustrojiti? — Tim bo ne samo da se odrasli i muževi ugodno
zabavljaju no i inače su takove družbe u današnje ratoborno doba velekoristne i po
istu državu. , "


Barbarizam. Da u našeg naroda zali bože zloba, bar u njekih krajevtb očito
napreduje, dokazuje nam međju ostalim i sledeči slučaj bas barbarske osvete: Žitelji
i ovlaštenici urbarne šumsko -imovne občine ,jLužan", u području političke občine


Popovec-MoravČe" podžupanije zagrebačke, na glasu kao baračitelji občinske šume.
Njihova šuma „Bradoševina" za posliednih godinah bje toli nemilice poharna, da je kr.
podžupaaija napokon morala dotičnu šumu, u smislu §. 19 zakona šumskog staviti pod
zabrana, postavivši suovlaštenika i žitelja iz Lužana, Nikolu Hranjea seqestrom rečene
šume. Ovaj vršeć po mogućnosti svoje dužnosti, u brzo posta ćllj svijuh lopova rečene
šumske imovne občine, koji nemogavši se inače osvetiti tom čuvaru občinske imovine —
izsjekoše mn pred koji dan Čitavo trsje, počJniv mu tako štete do 500 for. —Ovaj slučaj
medjutim nije osamljen, jer se slično lanjskog ljeta dogodilo takodjer i prdsjedniku
urbane šumsko-imovne obćine Markuševce, u području političke občine Sesvete — i
jedan i drugi bo postao Je istim načinom žrtvom najgadnijeg barbarizma — i tako
danas u rečenih občinah več malo nemoguće poštenijeg seljana sklonuti, da se prime
Časti sequestra občinske §ume. — Doista vrlo žalostno.


Nove povelje hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva. Predsjedništvo Šumarskog
družtva, dalo jest netom u poznatom lithografijskom zavodu gosp. C. Albrechta
načiniti nove povelje (diplome) za članove hrv.-slav. šumarskog družtva. — Povelje te
kud i kamo su ljepše i ukusnije Jzradjene od dosadanjih, te služe u pogledu izradbe
upravo na čast gori spomenute kamenotiskare. — Gospoda članovi neimajući još družtvene
povelje neka, neČase, takova zatražiti u družtvenog tajnika p. n. g. dr. V. Koroskeaj-
a.


Nabava kopijali katastralnih mapa. Kr. ugarsko ministarstvo financijah iz


dailo je 1, kolovoza 1883. br. 47661 sliedeću naredbu, tičuču se nabava kopijah


katastralnih mapa, iz koje, izpustivši ostalo, u interesu stvari sliedeće i po nas važ


nije stavke spominjemo.


Eopije oporata potanke katastralne izmjere j predhodećega ovomu trigonometric


noga triangnliranja i opisa medjah mogu so po svakomu nabaviti. Kopije mapa iz


davajn se u pravilu a kamenotišku, a dobivaju kod katastralnog arkiva mapa u Za


grebu. Sada n krieposti stojeće pristojbe, koje se eraru imadu plaćati za izdavanje


kopija, jesu: Za za^pisnike opisa kotara plaća se za svaki arak 30 novč., a za ko


piranje spadajućih k njim nacrta pako prema veličini dotičnoga kobara nagradjuje se


za površinu od jednog do pet tisuća jutara sa 2 for. a. vr., za preko pet tisuća ju


tara do 15.000 jutara sa 4 for., a za preko 15.000 jutara sa 6 for. Ciene kopija


katastralnih mapa razlićne su prema tomu, jesu li kopije kamenotiskaae ili su Slo


bodnim ručnim risanjem načinjene.


Oleđ© načina izdavanja tih kopija opažuje se, da: a) kamenotiskane kopije mogu


B0 dati na prodaja u primjercih, protežućih se samo na jedna cielu obćinu; prodaji


pojedinih listova pako samo u toliko možo mjesta biti, na koliko su podpuui primjerci


već okrnjeni prodajom polag listova u predidućih vremenih.


Giena kamenotiskanih kopija, narncenih polag obćinah u podpunih primjercih,


računa se za svaki primjerak, za svaku tako zvanu „česticu jutra" što postojenjem


jutra i čestice, sa jednim novčićem. Fu kad se od iste obćine na jedanpnt pet pri


mjeraka preuzimlje, ima mjesta popustu ciene sa 20*^/^^.




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 163 —


PojMini listovi okrnjenih primjeraka računaju se bez iznimke sa 2 for.


b) Za kopije mupah, pravljonili slobodnom rukom, ima se plaćati za svaku česticu
jutra 2 nove., osim toga pako za svaki arak upotrebljenoga k tomu bolandez-´
koga regalnoga papira 20 novč.; napokon za kopiranje drngib, sastavni dio katastralnilx
operata sačinjavajućili spisa i zapisnika ima se plaćati za svaki arak 30 novčJ


Kako se dade žigica zapaliti na vjetru, da neugasne. Koji nas nije još
došao u nepriliku, neimajuć kresalo i gubu, a boteć si upaliti kod vjetra lulu žigicom´?
Fa ipak koiiiasno tomn odmoći — žigica se na četvero sve do glavice (fosfora)
razciepi, pa se zatim upali. Tako razciepljena žigica noće ugasniti ni na najjačem
vjetru.


Kako možemo opredieliti kakvoću gradje mehkog drveća. Za nstanov-i
ljenje kakvoće gradje četinjača služe nam polag jedne sitnice u „Holzindustrie-Ztg."
sliedeća obilježja : 1. Četinjače, osobito debla od bora, uzrasla po visiiiab, bolja su od
onih uzrastlih po nizinah i moć varali, u koliko su bo stabla borova nzrastla po visib
Ui^ljed vjetrova i nepogode vremena čvršća i jača od onih, a osim toga su po nizinah
uzrastla debla često natrula i spužvasfea. 2. Ako deblo na južnoj strani ogulimo,,
te udarimo li tad kladivom na tako oguljeni dio debla, tad možemo, ako li nam deblo
zvonki glas daje, zaključiti na kakvoću istoga; bolestna debla tutnju daju. 3. Ako
li su uzvisite česti kore sive boje, udubine pako crvenkaste, tad je deblo zdravo,
nasuprot pako jest obilježje bolestnih debala, da su uzvisiti dielovi kore bielkasti a
udubine sive. 4. Oborimo li deblo, tad nam svietlo - crvenkasti godovi sa bliedimi,
medju prostori označuju svježe, dobro, sivuljasti godovi pako s biolimi inedjuprostori
obumrlo drvo. 5. Kod oborenog debla pokazuje nam svojstvo prenosa glasa najbolje
njegovu vrstnocu. Metnemo li uho na jedan kraj debla, na drugom pako damo po´
malo kucati, to ovo kucanje moramo dobro razabrati moći.


Autonomni zemaljski proračun za g. 1884. i šumarske gradjevine. Polag
proračuna za g. 1884. predloženi su iz investicionalne zaklade za podpomaganje trgo-´
vine drvenom gradjom sliedeći izdatci: 1. Na ime prinosa za uzdržavanje šumske
ceste Županje-Spačva 36.000 for. 2. Za dovršenje gradnje Bosutske ustave kod Bosuta
20.000 for. 3. Za čišćenje rieke Bosuta, Spačve i Studve 3000 for. 4. Za nre-^
djenje Kopitnice i Brvolovka u gornjih riekah 3000 for. iliti ukupna, u proračun
uvrštena svota izdatka iznaša 62.000 for.


TJvaženja radi ! Po primjeru inih strukovnih listova primat će i nredničtvo
ovoga lista, te će u listu bezplatno shodnim načinom objelodanjivati molb e rad i
služba, natječaje i oglase o popunit se imajućih kao i postić želećih izpraž-´
njenih šumarskih, vježbeničkih kao i lugarskih mjesta; isto tako će se i odgovori na
takove zamolbe dragovoljno pojedinim strankam dostavljati.


Madjarsko družtvo na obranu lova. Upravljajući odbor madjarskog lovozastituog
družtva obdržavaše na due 24. veljače t. g. pod predsjedničtvom grofa NadaMija
sjednicu, u kojoj medju ostalim takodjer proračun za buduću godinu raz-.
pravljaše. Polag toga proračuna iznaša prihod družtva na godinu 6060 for., izdatci^
pako 5200 for. Nadalje bude zaključeno, pozvati i ostala pokrajinska (?) lovozaštitna
družtva, da stupe u savez sa tim zemaljskim društvom, a isto družtvo odluči obra*
titi se na kongres ornithologični pitanjem, kako da se internacionaluimi ustanovami
uzmogne jednolična doba zabrane za šljuke utanačiti.


Šumarsko učilište u Petrogradu. Godine 1882. bilo je na tom zavodu
ukupno 195 slušatelja, i to u prvom tečaju 98, u drugom 47, u trećem 29, a n
četvrtom pako 21 slušatelj. Od ovih svršilo je 90**/,, realne nauke, ostali pako gimnazije.
Po vjeri bilo je 56*167o grčko-iztočnih, 37-67> katolika, 2*54**/o protestanta,
l-09^/o izraelita i O´oG^o muhamedanaca.


Slušatelji uživaju ista prava s onimi sveučilišta. Zavod svršilo je ukupno 20
slušalaca, i to 8 vrio dobrim, a 12 dobrim uspjehom. Na zavodu predaje ukupno 9




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 164 —


profesora i 7 docenta, a osim toga namješteno je na zavodu još 5 asistenta, 1 nadzornik,
iiećaik itd. Sva tri odjela šumarske zbirke broje 1133 predmeta u vrieduosti
od 10,259 rubalja. — Godišnja subvencija zavoda iznaša 134.796 rubalja, od koje
svote odpada na plaće profesorali, docenta itd. iznos od 51-232 rublja, na stipendije


17.500 rubalja, na zbirke 8793 rublja, za bolnicu 1156 rublja, za grijanje, razsviefca
itd. 15.923 rublja, a osim toga stoji zavodu godimice još i do 15.000 rub.
na razpolaganje, unišlib za predavanje i t. d,, od koje se svote upotrebilo na knjige
2737 rubalja, na šumski vrt 760 rubalja, za stolicu za botaniku 1596 rubalja, a
1000 rubalja za kemi6ki laboratorij itd.
Tudjinci se samo vrlo riedko kada i iznimno namještaju u Ruskoj- za šumare,
u koliko bo osim ovog zavoda slični zavodi još i.u Moskvi i i^Tovoj Alesandriji postoje,
tako da se potreba na šumarih u samoj Busiji dovoljno naobražuje, u državnu
službu pako u obće samo ruske podanike i državljane namještaju.


XIII. skupština njemačkih šumara obdržavat će se ove godine pećetkom
rujna u Frankfurtu na Majni, Poslovodstvo za tu skupštinu preuzeo je šumarnik barun
Schott.
Promjena uredničtva. Počam od nove godine nzeo jest u mjesto odstupivšeg
ministerijalnog savjetnika g. E. Miklitga uredjivati „ Oesterreichische Vierteljahresschrift
fiir Forstwesen" A. vitez Guttenberg, c. k. šumarski savjetnik i profesor šumarstva
u Beču. — Po tome danas tri profesora šumarstva sa šumarske visoke škole
u Beču uredjuju tri razna strukovna časopisa!


Pregledni nacrt šumišta Austro-Ungarije. Nakladom E. Holzla u Beču izdan
jest pregledni nacrt šumišta Austro-Ungarije (zajedno sa Bosnom i Hercegovinom),
izradjen po Dru. J. Chavani, te se dobiva zajedno sa odnosnimi skrižaljkami u svih
knjižarah za cieuu od 1 for. 50 novć. Karta jest prekrasna, bojami izradjena ter
43/58 cm. velika.


Nova naredba, tieuća se globa za šumske prekršaje. Visoka kr. zemaljska
vlada izdala je na dne 29. veljače t. g. br. 43798 sliedeću obću naredbu: G-lasom
ustanove §. 3. zakona od 25. rujna 1881-o utemeljenju zaklade za promicanje gospodarskih.
svrbah kraljevina Hrvatske i Slavonije (Sbornik od g, 1881. kom. XX,
br. 72.) teku u ovu zakladu sve novčane globe, ubrane upravnim putem na temelju
pravomoćnih presuda za prekršaje šumskoga zakona, zakona o lovu, o poljskom redarstvu
i u obće zakona i naredaba, postojećih n^ zaštitu i promicanje gospodarstva
n zemlji, a isto tako i novčani izuosi, sto unidju . od prodanih stvarih, zaplienjenih
na temelju ovih zakona. ,´


Opaženo je medjutim, da se od nekojih kr. podžapanija i obćinskih poglavarstva
više spomenutoj zakladi uepripaduo privadjaju i novčane globe, koje polag obstojećih
propisah za razne redarstvene prekršaje kao i za prekršaje propisnika za ob^
cinsku potrošarinu upravnim putem dosudjeue pripadaju naročito ubožkoj zakladi one
obćine, u kojoj je prekršaj učinjen.


S toga se upućuju kr. podžupanije, (kr. kotarski uredi), ter područne im obćine,
da novčane globe, ubrane upravnim putem na temelja pravomoćnih predsuda za razne
redarstvene prekršaje, u koliko te globe zakonom od 25. rujna 1881. nisu namienje´ne
zakladi za promicanje gospodarskih svrhah ili nisu posebnimi propisi, proti kojimi je
pogriešeno, inoj kojoj naročitoj svrsi opredieljene, vazda mjestnoj ubožkoj zakladi privadjati
imaju.


K pitanju drvarjje katoličkog svećenstva u bivšoj Krajini. Čitamo u
„Obćinaru" od 3. travnja br. 14. pod naslovom: „Drva katoličkih, župnika belovarske
županije" sliedeće: ´




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 165 —


Nadbiskupski -đutiovni sto] obratio se je predstavkom, da naša vlada rieši prieporno
pitanje o pravu drvarenja katoličkoga svećenstva u belovarskoj županiji, pa´je
dobio ovo riešenje od 16. veljače i g. br. 2853.:


Povratkom spisa ovamo dostavljenih tamošujim cienjenim dopisom od 25. ve--´
Ijače 1871. br. 686. tičućih se prava drvarenja katoličkog svećeustva u bivšoj varaždinskoj
pukovniji, čast je ovomu kr. vladnomu odjelu na´ temelja u tom smjeru
preduzetih razptava, zatim postojećih zakonskih ustauova glede pitanja: da li je sada
poslie provedene segregacije šumskih služnostih u krajiških državnih šumah đužua
država ili imovna obćina davati katoličkomu svećenstvu, odnosno crkvenim obćinam.
deputatna goriva´drva, sliedeće odvratiti: ^ , ,


§. 68. i 62. pravilnika za šumsku službu u vojnoj Krajini^ koji je zajedno sa
šumskim zakonom uslied previšnje odluke od 3. veljače 1860. proglašen okružnicom
od 7. veljače 1860. br. 474., nabraja sve služnosia, kojimi - su obtereeeno krajiške
šuine.´Medju ostalim navadja´se glasom- lit,´b) §. 68. medju´timi služnostmi pravo
krajiških crkvenih obćina na dobivanje potrebitoga gradjevnoga i tvorivnoga, zatim
glasom §. 68. -gorivoga drva,


Ove šumske služnosti izlučene su na temelju zakoria od 8. lipnja 1871. ob ustanovah
za odkup prava na drvlje, pašu, uživanje šumskih proizvoda, koje krajišnikom
pripada u´državnih šumah vojne krajine, jer §. 1-^ odredjuje, da prava na dobivanje
drvjja, zatim na druge ´ budi kojega imena užitke iz državnih šuma vojne Krajine,
koja su obćinam i krajiškim´ obiteljim zajamčeni rečenim zakonom šumskim od 3.
veljače 1860. podpadaju ustanovam prije pomerintoga -odkupnoga zakona, zatim što
§. 2. propisujej da se ova prava imadu tako odkupiti, da s^ krajiškim obćinam izlući
i u podpuno vlastničtvo preda polovica onih kompleksa državnih šuma, u kojih su
do sada ušumljehe bile, dočim druga polovica ostaje podpuno vlastničtvo države


Nadalje propisuje zakon od 15. lipnja 1873., ,o imovnih obćina, u hrv. slav.
vojnoj Krajini, i to članak 10., da se samo šiimski dohodci potjecujući iz šuma imovne
obcine, koji preostaju poslie podmirenja potrebština pripadajućih pravo užituikom, u
druge svrhe upotrebiti smiju, zatim članak 21, rečenoga zakona, da imovne, obcine
odmah Čim primu šume, sastave ob(5enitu prometnu osnovu, pri čem valja dosta obzira
uzeti na pokriće potrebština pravo užitnika.


Iz prenavedenoga sliedi, da´su služnosti budi kojega god iinena, kojimi su
državne sume obterećene bile i koje su služnosti od države provedenom diobom rečenih
sumarna temelju prije pomenutih zakonskih ustauova izlučene^ izključivo prešle ua
šume imovne obcine, koje su istim, pripale u ime polovice u vlastničtvo, ter se sada
tomu dosliedno to pravo katoličkoga svećenstva smatrati ima kao služnost crkvene
obcine, kojom su obterećene šume imovne obcine.


Ta tvrdnja obrazložena´je i,tim što glasom §. 6. lit. b) provedbenoga naputka


A. koji spada k zakonu od 11. srpnja 1881. glede razjašnjenja ustanova zakona od
15. lipnja 1873. o imovnih obćinah proglašena previšnjom rješitbom od 6= srpnja
1881-, za krajiško u ono vrieme sjedinjeno područje, crkvenim obćina pripada pravo
za pokriće gradjevnoga odnosno gorivoga drva za župnika, u koliko je ista dobio bio
prije provedbe šumskih služnostih od države kao tom služnosti obterećene ili bezplatno
ili svaki put uz plaćanje podpune šumske pristojbe; u prvom slučaju bezplatno,
u potonjem uz uplatu podpuno šumske pristojbe.
Napokon ako je župnik pripadajuće mu drvo dobivao od župljana kao Inkuo
bez posjedovanja države, to mu nepripada pravo na dobivanje deputatnih gorivih drva
iz šumah imovnih obćina već ista ima iztražiti od župljana.


. Pošto se nadalje na temelju ustanova §. 6. rečenog zakona ob ođkupu šumskih
služnostih od 8. lipnja 1871. zatim članak 10. i 21., rečenog zakona od 15. srpnja
1872. 0 imovnih obćina, koji je i, kod križevačke i gjurgjevačke imovne obcine u




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 54     <-- 54 -->        PDF

krieposti; točno ustanoviti ima, u kojih šumskih predjelih budu pravoužitnici po
obćinab, svojom kompetencijom ua drvih itd. potrajno podmireni^ zatim, da li i u
koliko će dotječi potrajni prihod ovih šumah za pokriće služnosti, učinio je vladai
odjel jur shodiie odredbe, da se jednaku, kao što i kod ostalih imovnih obcina
putem ustrojenja užitooga katastra, i na temelju sastavljeue gospodarske osnove mjera
ožifeaka uglavi i zajamči, zatim prema tomu ukupna gospodarenje uredi.


Za sastavak užitnoga katastra nuždna izvidjenja glede potrebite množine drva
za crkvene obćine obavljaju se po jednom povjerenstvu i to na temelju gori ponaenutih
ustanova^ po kojih se katoli(5komu svećenstvu i nadalje naČin uživanja depufcatnih
gorivih drva osjegura, koji im je prije segregacije u dio pao, i koj njihovoj potrebi
i potrajnoinu prihodu šuma odgovara.


Uprava i gospodarenje sa obćinskimi sumarni u području kr. podžu*
panije osječke. Vadimo iz godišnjeg izvještaja kr. podžupanije osječke, podnesenog
ovogodišnjoj podžupanijskoj skupštini, sliedeće; „G-lede uredjenja uprave gospodarenja
i uživanja kao i ne manje glede uzgojenja i kulturnih radnjah, poduzetih! proizvedenih tečajem


g. 1883. u obtSinskih Šutnah, ima slavna skupština na toČki II. dnevnoga i-eda posebno glavno
izvješće županijskog nadšumara, pa stoga se ovdje naglasuju samo izvanredni dobitci,
sto, su jih pojedine urbarne obćine u godini 1883, prodajom stabaiah iz svojih obćinskih
Šumah poUičile i to imenito je::obćina Harkanovce prodala 200 hrastovih stabaiah
za svotu od 2905 for., obćina G-oliuce 573 hrastova stabla za iznos od 6115 for., a
obćina Rakitovica 271 hrastova stabla za cienu od 1625 for.
Ovom prilikom 6ast mi je slavnoj skupštini izviestiti o temeljnih glavnieah, koje
ovopodručne obćine koristonosno uložene imadu za prodano drvlje iz njihovih šumah,
te od kojih giavnicah urbarski ovlaštenici kamate dobivaju.


Tih giavnicah imadu urbarske obćine: Šlivoševci 38.000 for., Lacić 90.151 for.
Kapelua 87.780 for. Pođgajci 88.250 for. Foreć 21.000 for., Camagajevci 20.650 for.
Benićanci 504 for, 50 novć,, Marćianci 10,474 for. 28 novč,, Cadjavica 12,250 for.,
Moslavina 15.986 for. 80 novć. Viijevo 13.550 for., Ivanovci 1683 for. 45 novč.,
Zelćiu 1150 Jor. 22 7^ novć., Petrijevci 20.147 for. 4 novć., Golince 168 for. 2 nov.,
Kucanci 10.000 for., Budinci 32.856 for. 92 nov., Habjanovei 14.612 for. 35 nov.,
Poganovci 23,033 for. 59 nov., Brodjaci 28.332 for. 48 nov., Koska 6805 for.,
Harkanovci 1400 fr., Radiković 3000 fr., Bizovac 27.356 fr., Martinci 12.977 fr., Pođgajci
7084 for. i k tomu joŠ obćina Poreč sa 4346 for., ukupn o 599.449 for. 65´/2 nov.


Svakako liepi uspjeh valjane uprave, koja se tim više izticati mora što znamo, da
se po drugih krajevih naše domovine glavnice potiČuće od prodaje obćinskih Šumah,
ne samo nepriĆuvaše, nego baš raztroŠno i uz znanje odnosnih oblastih, koje tako potepaše,
a naroćlto se žalibože veći dio tih glavnica podlelivao medju ovlaštenike bez
potrebe, a donjekle baš i bez prava — tako da odnosne obćine danas neimaju ni
šumah, ni glavnica, al imada zato šikare i dugova 1


I opet ubiše lugara. Dne 6. ožujka sastao je lugar Janos Gilić u šumi „Kovaćica"
žitelja Stjepana Kulića iz Eminovca u podžupaniji požežkojj koji je krao drva, te
mu oduže sjekiru. Kad no se posije toga Gilić vratjao iz šume kući, doćeka ga. Kulić
u zasjedi u voćniku, navali na njega ter ga lopatom toli silno udari po lubanji, da
je Gilić drugi dan usljed tako ^zadobivene ozlede umro. Ubojica predan je pravdi.


PoučBO putovanje u Praucezku. Mi jur u posliednjem broju ovoga listu, spomenusmo,
da austrijanska vlada nakana poslati ujekoliko vještaka u Francezku, za da
tB.mo pod vodstvom kojeg šumara prouče radnje oko pošumljivanja goljetih -— pod-
jeđno pako iztaknusmo takodjer i skromnu želju, nebi li i naša visoka vlada upo^rebila
tu priliku ter omogućila kojemu naših šumara, da se tom toli važnom i poućnom
putovanju prikljući. — Naša se ta želja medjutitd žali bože neizpuni jer eno odnosni
odaslanici austrijske vlade jur odputovaše zdavna u Francezku. — Na ćelu odaslanikah
jest poznati c, kralj, šumarski nadsavjetnik Ivan Salcer ™ zatim naš zemljak




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 167 —


c. kralj, zemaljski šumski nadzornik u Zadru Ferdo Zlikmundovskj — uz c. kralj,
aemalj, šumskog nadzornika Franju Sudu iz Celovca, c. kr. mjernika Edmunda Markusa
i e. kr. šumarske povjerenike Dragutina Gomera iz Celja, Adalberta Pokornoga iz Graca,
Cornela Kleđera iz Merana i Jakoba Mareseha iz Welsberga.
Odaslanici sastadoše se na dne 2. tranja u Milanu, a dne 5. travnja stigoše
u Digne (^Departement Basses Alpes) odkle započeše pravo poučno putovanje, koje će
trajati kroz dva mjeseca. Francezka je vlada, kako to bilo predvidjeti izdala na sve
podčinjene oblasti sbodne upute, za da se tim ođaslanikom omogući Čim uspješnije proućenje
rečenib odnošaja i gradjevina.


Import prepelicah. Da u Europi u obće danomice nestaje te plemenite lovine,
poznato jest. Za da se pako ista i opet u naših krajevih udomi, nastoje svi lovci, osobito
se pako u novije doba importira velika množina prepelicah iz Alexandrije i Mesine
preko Marselja u Francezku. U tu svrhu imade jur posebno uredjenih pai´nja(Sa, u
kojih se tečajem dobe od veljače do travnja, po 20—30 hiljada komada živih prepelicah
najedanput prevažati znade. Prepelice te love u mreža u okoHšju gori spomenutih
gradovah.


Francezka trgovina drvom. Francezka imade, kao što je to poznato, danas
967°120 ha. Šumskog površja — koje se uz to još danomice umanjuje. Od ukupne
proizvedene drvne gromade tek se 20o/o za gradju^ ostatak pako jedino za gorivo
uporabljuje od tuda i onaj silni uvoz gradjevnog drva u Francezku iz Hrvatske, Slavonije,
Ugarske i Euske, koji nadmašuje 10,000"^- godimice u vriednosti od 278 milijuna
franaka. Najviše gradje dobiva Francezka iz Austrije t. j . u godišnjoj poprieČnoj
vriednosti od 56,100.000 franaka.


Šumski požar. Javlja nam prijatelj: Dne 23. veljače porodi se u šumi
vlastelinstva valpovaćkog u Slavoniji pozemui šumski požar, zahvativ površje od 50
do 60 rali, a mogaše se tek iza trosataog napornog rada iigasnuti. Uzrok požaru tomu
biti će nesmotrenost palenja vatre po pastirčadi.


Dne 24. veljače t. g. posije podne, buknuo jest požar u Šumi „Cret" vlastničtvo
sela i gospoŠtije Male mlake kraj Zagreba. Izgorjelo jest do 10 jutrah branjevine.
Sumnja se, daje vatra zlobno podmetnuta, od žJteljah, kojim bje u istoj Šumi pošto je ista
branjevina^ zabranjeno pasti — medjutim krivci nisu još pronadjeni.


Dne 17. ožujka t. g. porodila se vatra u šumi „Prolom", s neopreznosti pastirčadi
nu na sreču, da je požar odmab opažen po oružničkoj obbodnji, koja je odmah
susjedno žiteljstvo na obrano pozvalo.


Dne 19. ožujka, upalila se i opet usljed neopreznosti pastirčadi, parcela „Soho^
dolski breg"^ spadajuća Šumsko-imovnoj občini Vrab<^e, u području podžupanije zagrebačke,
te je tom zgodom izgorjelo do 3 rali Šume. Profci krivcem povedena bi iztraga.
U Grubišnom polju zapalio je 20. ožujka pastir Vukič iz zlobe šumu „Obrovno" te
je tom zgodom izgorjelo do 50 ralih šume.


Dne 11. ožujka t. g. porodio se usljed nemarnosti pastirčadi šumski požar u šumi
„Jarička kosa", kotaru Rakovačkom, te je tom zgodom izgorjelo do 8 jutarah šuma
u vrednosti od 300 for.


Dne 13. ožujka t. g. prodio se požar u šnmi „Kneji" spadajućoj imovnoj obćini
Jastrebarskoj, te pri tom izgorjelo do 200 jutara 9 godina stare branjevine, štete do
1000 for.


Dne 16. ožujka t. g. upališe nepoznati zlikovci šume j,Preki´´ i Bubin" jarak^
vlastničtvo imovne ob6me Velike Bostoje u podžupaniji požežkoj. Požar biesnio jest
10 satih, izgorjelo je do 4 rali šume, Šteta iznaša oko 400 for.


Dne 22. ožujka t. g, dogodio se pozemni požar u šumi „Srednja" LuČelnica spadajučoj
občini JamniČkoj u podžupaniji Jastrebarskoj, izgorjelo je do 3´ rali šume,
šteta iznaša 100 for.


Dne 1. travnja t. g. izgorjelo jest do 30 rali Šume vlastelinstva Voćin u Slavoniji,
požar nastao je u šumskom dielu j,Lisire" šteta procjenena na 1000 for.




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— ~ im —


´. - Dne. 4. travnja t. g. porodio so požar u ,šumi Znoš gospoštije iBrezovacke, k<)jom
je zgodom izgorjelo tečajem trijuh danah do 180 ralih branjevine, Šteta,iznaša do lOpO for.
Dne 9. travnja upališe zlikovci Šumu ^Selčina" spadajuću šumsko-imovnoj obt^ini
„Sela" u podžupaniji zagrebač^koj, te je pozemnim požarom izgorjelo više op 1 ral Šume^
Dne 7. travnja t. g, porodio se i" opet prizemni požar u šumi „pod Magdalenom"
u podžupaniji zagrebačkoj, te izgorjelo do 20 ralih Šume* . i
Zemaljsko-iiidustrijalna i šumarska izložba grada Steyera. Tečajem mjesecah.
kolovoza i rujna, obdržavati 6e se u Stejeru (u Gornjoj Austriji) električna zemaljsko-
industrijalna i Šumarska izložba, koja će medju ostalim sliedeče grane šumarstva
obubvat^ati-I Sumogojstvo . 1. Sjemenje šumskog drveča. 2. Biljke šumskog drvet^a.
a) vrtno drvlje, b) šumsko drvlje. 3, Zbirke, drveća, 4. Herbarija šumskog bilja. —


5. Šumsko kulturno orudje. 0, StatistiČno. II. Šumarska tebnologija. 1, Oblikovina.
2. Laktovina. 3, Šumarske nuzobrti. 4. Pilane. 5. Drvna industrija. 6. Pabrikaeija
papira. 7, Uporaba Šumsko-industrijalnih predmeta u svrbe željezničke, brodogradjevne
i rudanske. 8. Šumski nuzužitci. 9. Drvarske orudje: u naravnoj veličini, risanjih
ili modelib. 10. Splavljarsko orudje. 11. Tocilarsko orudje, obje bud ^u naravnoj
veličini, bud u modelih ili nacrtib.. 12. Modeli šumskog gospodarenja,. 13. Prorezi
drveća i trupci. III. Znanstvena podloga Šumarstva, 1. Šumsko-gospodar^ke
osnove, 2. Sumsko-mjerničkj strojevi. 3. Statistične karte. 4. Gradjevni nacrti. IV. Čuvanj
e Šuma. 1. Demonstracija, oštećenih drva eJementarnimi nepogodami, po Ćovjeku
i životinjab, 2. Entomologične sbirke. V, Lov kao, dekoratrvni odjel. 1. Lovne
sprave. 2. Parožje i rogovi. 3. Modeli. 4. Kože i krzna, 5. Lovila r zani.ke. 6, Nadjevena
divljač i zvjeri. ,,´, ,. ^ ´
Istom sgodom nagradit će se tako-djer osim izložitelja, takodjer i ono čuvarsko
i drvarsko osoblje, koje više od 30 godinah službuje ili koje se inače odlikovalo u struci.


Imenovanja, Gosp, Eduard Rosipal, do sada c. kr. povjerenik katastralne šumske
procjene, imenovan je kr. katastralnim šumskim nadzornikom. —; G-. Ladislav pl. Kraljević,
do sada šumar grada Požege, kr. žup. nadšumarom županije požežke. -^ G. Josip
Kozjak, svršeni šumar imenovan jest taxatorom ogulinske imovne obćine. — G,. J. Šuler,
Šumar gospoštije Pfeiferove u Orahoviei imenovan je obćinakim šumarom za kotar
doljno MihoIjaČki, T— Gosp. Gašpar Mirosević, Šumar u Bosni, imenovan jest ces:
kralj, šumsko-nadzornim pristavom u Dalmaciji. — Gosp. Dragutin Hofmariri, privremeni
Šumarski pristav u Banjaluci. — Gospodin Andrija Gešvind dosada
privremeni šumarski upravitelj , nadšumarom n Travniku, ´— Gospodin Pilip
Beck nadšumarom u Mogta.ru. — Gosp. Leander Bar^^tscb nadšumarom u Dolnjoj Tuzli. —
G-. Rudolf Muba nadšumarom u Btbaču, — August Bobm do sada c. kr. šumarsko-´
mjernićki pristav u Cemernici, imenovan privremin šumarskim perovodjom: kod vlade u
Sarajevu, a gumarski asistenta g. Felix Hiliscber u Gračanici šumarskim upraviteljem.


— G. Ricbard Proskovec, šumar gospoštije Zamarsk u Češkoj, imenovan je^ Šumarskim
upraviteljem u Banjaluci. — Gg. Franjo Rebola, do sada šumar u Karolinentbalu i
Stjepan LukaČ, šumarski vježbenik, imenovani su šumarskimi asistenti za okružje Jajačko.
— Gg, Ivan Padežanin i Eugen Strauh svršeni Šumari Imenovani su šumarskitni´
vježbenici i to prvi kod vlade, a posliednji kod okružne oblasti: u Saraje.vu´, —^´Gosp.
Leo Scbipek, svršeni Šumar^ šumarskim vježbenikom u Banjaluci. —.Franjo Jaut e. k.
Šumski povjerenik u Benkovcu bude umirovljen. — C. kr. šumarski pristav Franjo
Cassio i c. kr. šumarski pristav Anastazijo JeluŠić´ i C. kr. šumarski . pristav´ Josip
imenovani su nadzornimi sumskimi povjerenici za Dalmaciju, a poslednji za Istru a kr."
žup. nadšumar Ofcokar Bouček imenovan je šumsko-nadzomim pristavom za austrijsko^
primorje. — Nadlugari Dragutin Dušek i Adolf Hrubi dodieljeniei su prvi okružnoj
oblasti u Sarajevu posliednji onoj u Foći. — G. ´Otomar Kallmunzer c. kr.´nadlugar´
u Banjaluci imenovan je c, kr, okružnim šumarskim izvjestiteljem u Kostajnici.


ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— l(]9 ~
utemeijiteljnih ćlanovah hrv-slav. šumarskog dr«žtva.
Sliedeći dosadariji j^g. (Manovi lirv.-slav. šumar, dni/tva Izjaviše se. ]K)č.etkom
ove godine u smislu §. 9. družtvenik pravilah za utemeljiteljne članove i to:


1. MilaB Durst, ravnatelj kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, predsjednik
hrv.^slav. šumarskoga družtva.
2. Fran Kosipal, šumarnik nj. u^oritosti kardinala i nadbiskupa zagrebačkoga,
odbornik hrv.-slav. šumarskoga družtva.
3. Edo Rosipal, procien. nadzornik kr. lirv.-sl. poreznoga katastra, odbornik
hrv.-sl. šumarskoga družtva
4. Adolf Danhelovski, ravnatelj dobarah nj. preuzvišenosti baruna Prandau-a-
Hileprandskoga, začastni član hrv. sL šumarskoga družtva.
5. Mio Vrbanić, šum. nadzornik kod kr. zemaljske vlade u Zagrebu.
6. Ante Zoretić, šumarnik kod kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu.
7. Dr. Vjekoslav Koroškenvi, em. nj. ravnatelj gos})odarsko i šnmarslfoga
učilišta u Križevcih, kr. profesoi´, izvestitelj kod kr. zemaljske vlade u Zagrebu,
tajnik hrv.-slav. šumarskoga družtva.
Novom godinom pristupiše nadalje u družtvo.


a) kao članovi I. razreda-: gg-: 9. Dimitrija Josin:iović kr, srpski drž^avni
šumar, Brza Palanka. — 10 Belizar Popović, (kr. srpski državni šumar, Bajna
Bašta. — 11. Aleksa Jakšić, kr. srpski državni šumar, Bajina-Bašta. 12. I\^ao
Dušanović, kr. srpski državni šuniar, Bajina-Ba.^ta. 13. Jovan Jekić, kr. -&pski
državni šumar, Kraljevo. — 14. Miladiii Petrović, kr. srj)ski državni šumar,
Trstenik. — 15- Antoniji Zurić, kr. srpski državii^i šumar, Ripanj: — 16. Rista
Bojanović, kr. srpski državni šumar, Beograd. — 17. Proka Siraić, kr. srpski
šumar N,iš. — 18. Mljail Mrkšić, kr. srpski državni šumar, Donji Milanovac. —
19. Josip Kozarac kr. šumarski vješbeoik u Vinkovcib. ~ 20. Mijo Crienjak,
akcesista imovne obćine Križevačke.
h) kao banovi II. razreda: 29. Josip Prpić, kr. nadlugar kr. šumarije u
Otoccn. ~ 30. Marko Blaževic. — 31. Gjuro Miakovic. -- 32. Joco Popović


— 33. Andrija Cerovac. — 34. Luka Kadić; svi lugari imovne obćine Viiikovačke.
šumarije br. 1. u Trnjanib. — 35. Blažinćić Franjo. — 36. Šprajacek
Stjepan, nadlugaii imovne obćine Križevačke. — 37. Paunović Jovan. — Predavec
Mato. — 39. Obranović Rade. — 40. Krušić Mio. — 41. Rajković Arj^
enija. — 42. Mirčić Vuk. — 43. Agjaja Andrija. — 44. Jakšinić Josip. —
45. Perović Martin. — 46. Šegan Petar.— 47. Bunarević Košta. — 48. R^ic
:yia,tiM. — 49. Kovačević Milan. — 50. Škarec Gjuro. — 51. Šepak Franjo.
— f>2. Domitrović Stjepan. — 53. Filipović Franjo. — 54. Šprajacek Nikola.
— 55. Katanić Ivan, svi lugari: imovne obćine Križevaćke.
" " - " 13 "




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 170 3P
o t "tT" r d. a-


Do sada uplatiše sliedeće koporacije i p. n. gg. članovi u ime godišnjega prinosa za 1884,
n drnžtvenu blagajnu pa se time ujedno od strane predsjedničtva dotične svote potvrdjuju.


Njegova uzoritost kardinal nadbiskup Josip Mihalović 2b for. — (gospodarski
ured imovne obćine u Vinkovcih 100 for. — Gospodarstveni ured imovne
obćine u Novoj Gradiški 50 for. — Gospodarstveni ured imovne obcine u Mitrovici
20 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine u Petrinji 10 for. —
Gospodarstveni ured imovne obćine u Giini 10 for. — Gospodarstveni ured
imovne obćine u Otočcu 10 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine Križevačke
6 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine Gjurgjevačke 20 for. —-
Uprava vlastelinstva grofa Elza u Vukovara 25 for. — Uprava vlastelinstva
Ttirk i Turković u Kutjevu 20 tor. — Prihodarstveni ured baruna Prandaua u
Valpovu 5 for. — Grad Zagreb 10 for. — Grad Osiek 10 for. — Grad Koprivnica
10 for. — Grad Križevci 10 for. — Grad Petrinja 10 for. — Vla


stelistvo biskupa Strossmajera u Djakovo 10 fot. — Trgovačka komora u Zagrebu
5 for. — Vlastelinstvo u Pakracu 10 for. — Kr. šumarski ured u
Otočcu 5 fr.—Kr. šumarski ured u Gospiću 5 fr. — Kr. namiestničko u Zadru
5 for. — Obćina Tiesno u Dalmaciji 5 for. — Grof Miroslav Kulmer 5 for.
Ivan Iskra 5 for. — Ivan Partaš 6 for. — Stjepan Hankonji 5 for. — L.
L. Hirsch i drug 5 for. — Dohodaratveni ured gospoštije u Čabru 5 for. —
Ivan Odžić 7 fr. 50 nvč. — Mio Križković 7 for. — Jaroslav Šugb 6 for. —
Ivan Antoš 5 for. — Josip Kuhinka 5 for. — Hugo Grund 5 for. — Julio
Vraničar 6 for. — Gustav Pauza 5 for. — Antun Nancini 5 for. — Antun
Čanić 5 for, — Gustav Heinz 5 fr. — Vinko Dračar 5 for. — Fran Kesterčanek
5 for. — Demeter Stjasni 6 for. — Gavro Pantelić 5 for. — Ivan Magjarević
7 for. — Ferdo Zikmundovski 5 for. — Ferdo Grospić 5 for. — Ante
Ćelija 2 fr. 50 nvč. Napoleon Alandsce 5 for. — Stjepan Urban 5 for. — T.
Ivančević 3 for. — F. Sarkotić 3 for. — M. Delić 3 for. — V. Hinić 3 for.
N. Stojanović 3 for. — I. Rodić 3 for. ~ M. Lalić 3 for. — Milan Mrkšić
4 for. — Ivan Jerbić 5 for. — Ivan Katalinić 2 for. — Alexa Nećak 2 for.
— Josip ScMfer 2 for. — Dane Rukavina 2 for-— Fabo Rogić 2 for. —
Vujo Uzelac 2 for. — Luka Tomičić 2 for. — Josip Prpić 2 for. — Julio
Anderka 5 for. — Alexander Koroškenji 5 for. — Rudolf Brosig 5 for. —
Tomo Orešković 2 for. — Ivan Tropper 5 for. — Mirko Puk 5 for. — Edo
Slapničar 5 for. — Teodor Basara 5 for. — Antun Korab 5 for. — Martin
Starčević 5 for. — Josip Kozarac 6 for. — Mile Mikešić 5 for. ~ Joso Banić
2 for. - Petar Bogdanović 2 for. — Mile Ljubobratić 2 for. — Janko Vukmirović
2 fr. — Janko Vuksan 2 for. - Dane Žubčić 2 for. — Joso Rakitić
2 for. — Petar Dorić 3 for. — Mato Matasović 3 for. — Petar Kovačević
2 forinta. ~ Ivan Tvrdojević 3 forinta. — Franjo Stanić 3 forinta. -—
Franjo Šimić 3 forinta, — Franjo Vrbijanović 3 forinta. — Marijan Kladarić
3 for. — Marko Blažeko\ić 4 for. - Gjiiro Miaković 4 for. - Joco Popović
4 for. — Andrija Cerovac 4 for. — Luka Kadić 4 for, — Dragutin