DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 151 ~ lovine obhodnje — ako se normalna sa zbiljnom drvnom zalihom sudarala nebi — mora polag plusa ili minusa zadnje, prihod razmjerno veći ili manji ustanoviti, da se ovako koncem obhodnje cilj normalnog slieda sastojina i time izjednačenje zbiljne sa normalnom drvnom zalihom postigne. Kod provadjanje pravila za postignuće rečenog cilja, najvažnije je u drugoj polovini obhdnje ustanovljenje zbiljne drvne zalihe početkom svakog decenija. U tu svrhu služe sliedeća pomagala: a) Zbiljvii prihodi posječenih normalnih šestora u prvoj polovini obhodnj(\ Ovi stoje na uvid, buduć su u knjigi o prihodu na drvu i o kontroli dotični stupci već izpunjeni. b) Rezultat prociene, preduzete koncem prve polovine obhodnje sviuh na panju se nalazećih sastojina. c) Specialna užitna osnova o šestarih, koji u prvom deceniju druge polovine obhodnje k sječi i pomladjenju dolaze Pomoćju ovih podatakah i prisvojenog vlastitog izikuvst^a o odnosnjih raštenja i prihoda u/gojne šume, biti će administrativnomu šumanskonni činovniku moguće zbiljnu drvnu zalihu u svakom deceniju faktičnomu ^tmjn od;i^ovarajuće ustanoviti, iz koje se onda jednostavno množenjem sa pnho se po s\TŠetku prvog decenija svaki put od decenija do decenija zbiljna drvna zaliha i njoj odgovarajući godišnji prihod na drvu pronaći, a time će koncem 10. decenija i žudjeni cilj sigurno postiguut biti. — U Zagrebu mjeseca lipnja 1883. 3E2aiziličite "^iesti-. Podpora šumarskom družtvu iz zemaljskih, sredstva. Visoka k>aij. zemaljska vlada dopitaJa jest hrvatsko - slavonskom Šumarskom družtvu^ ođpisom od 14. ožujka 1884. br. 408, svotu od 400 for. na ime podpore iz zemaljskih sredstva. Time bi bila jednoj naših molba udovoljeno — a nadajmo se, da ćemo imati prilike i glede ostalih skorim objaviti slično. Utemeljitelj. Visoko poštovani ravnatelj šumarstva preuzvišenog g. baruna Prandaua i začastni ^dan našega družtva g. Adolf Dancheiovskj priposlao jest predsjeduičtvu družtva iznos od 150 for. na ime ntemeljiteljnog prinosa. Nadalje pristupio je dmžtvu kao član utemeljitelj i g. Ante Soretić kr. šuuiarnik. — Žtvili! Sjednice upravljajućeg odbora. [Jpravljajaći odbor držao jest na dne 26. 27. ožujka, zatim na dne 16. i 26. travnja t. g. redovite odborske sjednice. Predmeti dnevnog reda bijahu: Čitanje i ovjerovljenje zapisnika poslieđnje odborske sjednice. — Konačna stilizacija osnove novog šumskog zakona, --- i izradba predstavke o istoj visokoj vladi. — Predgovori zbog Ijetošnje glavne skupštijie. — Administrativni predmeti i predloži pojedinih članova. VIII. Glavna skupština šumarskog družtva. Polag zaključka upravljajućega odbora od 27. ožujka t. g. obdržavati če šumarsko družtvo svoju ovogodišnju glavnu skupštinu, u smislu družtvenih pritvila, u Novoj Gradiški, i to od 4. do uključivo 7. kolovoza t. g. U2 sliedeći program.: |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 152 -^ - 4. kolovoza´dolai^ak članovah skupštine u Novu Gradišku. 5 kolovoza izlet skupštinara u susjedne šume državne i imovno-obSinske. e! kolovoza u O.satih jutrom početak glavne skupštine, uz sliedeći dnevni red: 1. Pozdrav skupštine po predsjednika đružtva, mjestnom poslovodji i političkom izaslaniku. ^ 2. Izvješće diužtvenoga tajnika o djelovanju upravljajučeg odbora druztva tečajem godine 18-83./188-4.3. Ustanovljenje proračuna za g. 1885 , — skontriranje blagajne i izpitanje zaključnih računa za god. 1883. , 4. Izbor uprav]jaju(5eg odbora u smislu ustanova §. 22. novib družtvenib pravila. 5. Kazprava predmeta: Koji su uzroci, da u Posavini, u branjevinab, briestovina i„Jasenova iztiskuje brastovinu, te kojimi sredstvi bi se dalo tom nenaravnom pretvaranju uzgoja na put stati? — Izvjestitelj velemožni .g. ravnatelj držav. šumab Milan pL Durst. 6. Razni predloži pojedinih Članova. Za mjestnog poslovodju, izabrao jest upravljajući odbor jednoglasno nadšumara gradiške imovne obćine - g; Adolfa Hercela. f Umro. I opeta nas zove žalostna. dužnost, da zabilježimo smrt vriednog člana našega družtva. Dne 26. ožujka t. g. preminu u 30. godini života svoga Aleksander Pekiid, kotarski šumar imovne občine u Sincu Pokojnik rodio se u Križevcu, gdje je kasnije takodjer hvalevriednim uspjehom učio i svršio šumarske nauke. Hakon svršenih nauka bude odmah kod otočke imovne občine namješten gdje je sa.da četvrtu godinu doslužio. Pokojnik, koj ostavlja udovicu s dvoje neobskrbljene djece, sahranjen je 28. ožujka uz veliko sauČesće otočke inteligencije. — G-. Milan Vurdelja, proiustavnik imovne obćine otočke rekao mu je na grobu liepo oprostno slovo. Vješt, sdušan i vele marljiv ovaj Šumar podlego je napornom svom zvanjii. Nahladiv se u svom poslu, poboijevao je dulje vremena od sušice, kojoj i podleže. Bijaše dobar i iskren drug, te vatren rodoljub. Bog mu duši! , K ugarskoj izložbi za god. 1885. K onome šfco u posliednjem broju toga listna strani 109. spomenusmo, nadovezati nam je, da je visoka kr. zemaljska vlada oba našla naredbu od 2. veljače t. g. br. 1584, kojom bje za Hrvatsku i Slavoniju ustrojeno posebno zemaljsko izložbeno povjerenstvo, staviti izvan krieposti. Osnova novog šumskog zakona za Hrvatsku i Slavoniju. Upravljajući odbor zaključio jest, konačno pretresanu osnovu novog šumskog zakona, kako no ju u svoje dobe u ovome listu objelodanismo, zajedno uz obrazloženje, podnieti Čim prije visokoj vladi i saboru j a podjedno če se ista i u obliku brošure tiskati i na razpačanje predati knjižari. Važna okružnica kr. zemalj. vlade. Visoka kr. zemalj. vlada izdala jest na dne 19, ožujka t., g. pod br. 5019 na sve političke oblasti u zemlji sliedeću okružnicu: Kr. ovom vladnom odjelu stignule su jur sa više stranah pritužbe, da pastiri na paši sa svojimi sjekiricami, koje vazda nerazdruživo sobom noseć, šumam, a još više šumskomu mladju neprestanim iz puke objesti sjekanjem neprocenjivu štetu nanašaju. Da se to u buduče po mogučnosti zaprieči, bit če najprobitačnije, da se pastirom nošenje sjekirah ili sjekirlcah, baltah i t. d. bezuvjetno zabrani, ograničujući ih na pa stirsku palicu ili bič, pošto doista nema valjana razloga, koj bi opravdao nošenje po gibeljne šumskom uzgoju sjekire. Dajući ovo toj oblasti na znanje, poziva se ista, da u svom području u vlastitom djelokrugu shodnu naredbu izda, ter prepig. takove ovamo na uvid predloži. Austro-TJgarska izvorna trgovina drvom. Polag najnovijih iztraživanjah za god. 1882. C, Krafta u „Statistisehe Monatsschrift" iznaša ukupna šumska površina Austro-Ungarije 183.578 četvornih kilometara. Austrijske zemlje primaju iz Ugarske poli monarhije, liesa i gradje 2,114.000 met. centi, a izvažaju u Ugarsku 1,017.000 |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 158 — " metr. centi. Goriva se izvaža iz Ugarske u Ausb-iju 634.000, metr. centi, a iz Austrije se u Ugarsku izvaža 53 metr. centi, U inozemstvo se izvezlo iz Austrije, 15,288 000 metr. centi liesa i građje, a 1,248.000 metr. centi goriva, iz Ugarske pako 2´894.000 metr. centi liesa i građje a 215.000 metr. centi goriva. Prispodobiv uvoz sa izvozom, izvezlo se je iz Ugarske za 4,772.000, a iz Austrije 12,894.000 metr. centi više drva nego U se uvezlo. Godine 1831.—1840. iznašao je ukupni izvoz drva iz Anstro-Un: garije godimice jos samo 2,600.000 metr. centi, do6im se g. 1882. izvezlo ukupno 19,040,00j) metr. centi^ 6emu ponajpače gradnja mnogobrojnih željezničkih prugah uzrokom. Što se obcenitih navoda, rečenih podataka tige, spomenuti je: Ugarska dobiva iz Austrije mehku građju, a pokriva i opet potrebštine Austrije na tvrdoj gradji. Obje državne poli medjutim dobro ($e učinit, budu li nastojale oko čim ve<^e njege svojih šuma. Šumsko obrtnićtvo i bukovina. Polag „Wiener Centralblat-a" ustrojio jest njeki g., Kronenfeld, posjednik u Solina-Ustrzyki kod Przemišta u izto6noj Galiciji, tvornicu za pravljenje žeste iz bukovog trešća. Istu tvornicu drži sada u zakupu g. A. Engelshofen iz Beča. — Nebi li i kod nas tkogod umio taj primjer nasliediti, ter, tako našoj bukovini otvoriti novo vrielo prodje? Hrastov ušenac (Phyloxera). Polag iztraživanjah profesora Balbiani-a od College de Prance, boluju njeke vrsti hrastovah, a poimence hrast lužnjak i gradun, isto tako od jedne vrsti ušenca (Phjlosera) kao i trs naših vinograda. Osobito pako izvrgnuta su bolestna debla, napadaju tog insekta, akoprera se u ostalom, do sada bar još nije pojavio u tolikoj mjeri, da bi po njemu,prouzročene oštete bile postale osjetljive. Jedan hrast za 2000 maraka! Čitamo u j,Oesterreich-Ungarisches Zentralblatt fur ´VValderzeugnisse." — Nedavno srušio je vihar oriaški dub, u šumi Bombergovdj kod Brtinninghausena u Njemačkoj, na dražbi đostao ga jest njeki drvotržac u Sverti za cienu od 2000 maraka. Hrast imao jest viŠe od 600 godina, a u promjeru hio je 8 stopa debeo, pojedine grane bijahu 2^/2 stope debele. Sam izvoz dobivenog drvlja stojati će do Sverte 270 maraka. Radostan pojav- Javismo u svoje doba da je predsjedništvo družtva bilo poslalo po više primjeraka „Šumarskog lista" visokom ministarstvu financija u Beograd, molbom, da visokoisto takove izvoli porazdieliti šumarom kraljevine Srbije. Odpisom ministarstva od 13. ožujka t, g. br. 124, pristupilo jest usljed toga 10 srbskih šumara u našu zajednicu. Mi radostno pozdravljamo tu našu bi*aču i drugove, a nadamo se, da če se isti, priobeivajući nam svoje težnje i ciljeve na uvrstbu u list, takodjev i sobstveno đružtvom našim i glasilom tim koristiti, dočim smo mi s naše strane vazda pripravni njihove ciljeve po mogućnosti podpomagati, jer u koliko možda i hrvatsko - slavonsko šumarsko družtvo nemože srbskim Šumarom bit matica, to nam ipak j,Snmarski list" može i mora bit zajedničko glasilo Šumarsko-znanstvene djelatnosti. Nas imade malo, a baš s toga valja da u interesu stvari radimo složno, negledeč i na to, da nas k tomu nukaju već i sama srodnost plemenskih, narodno-i šumarsko-gospodarstvenih odnošaja. Kolika je potreba žigica. U Njemačkoj potroši se poprečno na dan. i glavu 10—15 žigica, u Belgiji 9, Englezkoj 8, Francezkoj 6. Potreba pada jednako iduć od sjevera k jugu. Dnevna potreba računa se u Europi na 2 miijarde, iliti poprečno 6—7 žigica na čovjeka. Prema tomu se dakle dnevice u to ime u Europi popali 200.000 klgr. drva ili u jednoj godini 73,000.000 klgr. drva, ili 162.225 jedrih metara drva. Za proizvesti tu količinu drva pako potrebno jest površje od najmanje 28.000 hektara normalno obrasle šume. Kako se može tvrdoća drva povisiti. Tvi-doća se drva dade veoma povisiti, ako se dotično drvo vari u lanenom ili repičnom ulju. Tele da time drvo postaje tvrdo skoro kao bakar. Grom prema vrsti tla. Polag pokušaja izvedenih u Saskih državnih šuma, odnaša se razmjer pogibelji od gromouđara prema vrsti tla ovako: kod vapnenog tla 1, |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 154 — kod lapornog 3, glinenog 7, pješčanog 14*5, a kod ilovastog tla 38. Vidimo dakle da bi prema tome bila najveća pogibelj kod tla ilovastog. Zlo radja zlo. Seljak J. Grakovac iz Ilovačke, otišao je na dne 17, ožujka u, obćinsku somu onako po obićaju po drva, vraćajućega sastane imovno-obćinski lugar Josip Zagorac. Opazivši ga Grahovac, potjera konje, lugar mu zovnu opetovano da stane, nu on nečuje^ na što lugar za njim opali, ter ga tako rani na desnoj nozi. Prijava učinjena jest o tom kot. sudu u Cemernici. Šumarsko učilište i potreba šumarah u Hrvatskoj. Pod ovim naslovom nalazimo u „Pozoru" br. 77. god. 1884. zanimiv članak, iz koga vadimo sliedeće podatke: „U Hrvatskoj-Slavoniji imamo danas sliedeći status sumarsko-upravnoga osoblja. U državno-šiimarskoj upravi ukupno 64 šumarsko-upravna činovnika, isto toliko i kod t. z. imovnili občina u području bivŠe Krajine; zatim imademo sedam t. z. kr. žup, nađšumara i pet šum. Činovnika kod kr. zemalj. vlade u Zagrebu, ili ukupno 140 zemaljskih i državnih šumara. Uzmemo li nadalje 30 šumara urbarnih i plemićkih občina u starom provincijalu, pa k tomu još 40 privatnih šumarskih Činovnika, to vidimo da ukupni status šumara u nagoj domovini obsiže jedva 210 šumarskih služba. Znamo nadalje, da n. pr. u kraljevini Pruskoj na 810 služba šumarskih dolazi godimice izpražnjenih mjesta 27-—28; u Bavarskoj na 662 službe 23; u Saskoj na 120 služba 4^5 ; u Virtemberžkoj na 177 služba 6—7; u Badenskoj na 106 služba 3—4 izpražnjenih i popunit se Imajučih mjesta i t. d. Od tuda pako sliedi , da uz bar približno normalne uvjete, dakle uz odnošaje kakovi su danas već i u našoj domovini, na 210 služba naših, može doči jedva 8 — 9 izpražnjenih i popunit se imajućih mjesta, a to je pođjedno i onaj maksimalni bi´oj, koji nam predočuje onaj maksimum mladića, koji bi se i nakon svršenih Šumarskih nauka mogli ponamjestiti u našoj domovini. Ovaj nas broj nadalje uči, da broj slušatelja šumara Hrvata, godimice nebi smio biti veći od 35—38. Uzmemo li dalje, da samo 10 mladića Hrvata svake godine ide učiti šumarske nauke na višja učilišta u Beč, Schemnitz i t. d. to redoviti broj šumara na domaćem zavodu nebi smio biti veći od 25 do najviše 28, Činjenica, koju bi naŠi mjerodavni krugovi morali dobro promisliti, dok se još sveudilj ogluŠuju zahtjevu da ustroje šumarsku akademiju, u mjesto dosadanjeg svrsi ni najmanje neodgovarajućega šumarskoga zavoda u Križevcih." Zatim se joŠ veli, na drugom mjestu istoga članka: „Već danas čeka 14 svršenih Šumara, Hrvata, na zaslužbu i kruh, i negledeć na to, da će koncem ove školske godine, dakle za tri mjeseca i opet najmanje 12 novih kandidata iz raznih škola izaći, ter gornji broj upravo podvostručiti!" — Toliko o tom ^jPozor" a mi ćemo se do zgode i obširnije svratiti na laj predmet. Ornitologička izložba u Beču* Dne 1. travnja t. g. otvorio jest prejasni g, carević kraljević Kudolf ornitologičku izložbu u Beču. I naša je domovina na toj izložbi dosta bogato i dostojno zastupana. Predstojnik zoologiČkoga odjela našega narodnoga muzeja g. profesor S. Brusina, uputio se sam toga radi u BeČ ponesav sobom 24 skupine raznih vrstih ptica, raznih albina i melanisma; potanje o izložbi donjet ćemo drugi puta. Vjetrolomi u šuma srednje Češke. Polag vješti u „Oesterr. Forst-Zeit." bijaše dne 23. i 24. siečnja t. g. u Šumah srednje Češke silna oluja, tako da se svaka radnja u šumah pogibelji radi morala obustaviti, ter je na površju od 71.000 ralih, do 2500 kbm. drva vjetrom polamano i pobacano, sreća što je tlo bilo joŠ većinom smrznuto, jer bt inače Češku bila snašla nedvojbeno i opeta slična katastrofa, kao u godinah 1868., 1870. i 1876. Ovogodišnja proizvodnja francezkih dužica. Usljed velikih prodaja hrastovih šumah u Ugarskoj, Srbiji, Bosni a naročito i kod nas, u šumah državnih, investlcionalnih, imovnih obćinah, zatim kod gospoštija gosp. grofa Ladislava Pejačeviea, baruna Prandaua^ kneza Lippea, grofa Jankovića i t. d. ueima sada već dvojbe da će |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 155 — ovogodišnja proizvodnja francezkih dužicah nadmašiti dosta znatno normalnu potrebu i žaliti je samo, jos uvjek nije došlo do stalna sporazumka, od kolike je vriednosti. reguliranje svakogodišnje prodje, bar pogledom na glavne faktore u tom pogledu, najme državnu šumsku upravu, investicialnu zakladu i krajiške imovne obt^ine. Nesreće; Franjo Gjuro, seljak iz Molvaii u podžupaniji koprivničkoj, sjekao je 10. veljače o. g. u šumi „Repeš" oveči hrast. Kad se je stablo počelo rušiti, zahvati ga granje i na mjestu usmrti, istim načinom bude s neopreznosti i u Čajkoveu dne 6 ožujka ubijen žitelj Mato Zmajič kod obaranja jednog hrasta. K statistiki lova. Polag službenih podataka vrhu tamanenja grabežljive zvjeradi u području bivše vojne Krajine, tečajem g. 1883. ubijeno bi ukupno 16 medjeda, 244 kurjaka, 1844 lisica, 499 kuna, 126 divljih mačaka iliti za 2 medjeda, 33 vuka, 652 lisice, 25^8 kuna i 84 divjih mačaka više, nego li g. 1882 Naravno da se ti brojevi odnašaju samo na onu zvjerad, koja bi oblastim prijavljena taglije radi , dočim mnogi lovci takove prijave nepodnašaju. Polag okružjah ubito bi: u okružju ogulinskom 5 medjedah, u brinjskom 5, gospićkom 2, a po jedan medjed u okružju otočkom, gvačačkom, udbinskom i petrinjskom. Vukovah ubito bi najviše u okružju gospićkom, naime 28 komada, u novogradiškom 24, u županjskom 17, u vinkovačkom i gračačkom po 16, u sluinjskom 13, u novskom i dvorskom po 12, u brinjskom 11, a u ostalih izpod 10 komada, lisica ubijeno bi u okružju gospićkom 451, sluinjskom 293^ gračaekom 198, novogradiškom 137, ogulinskom 130, novskom 82, glinskom 79, otočkom 78, rakovačkopfi 64, bi´injskom 62, udbinskom i dvorskom po 50 komada, u ostalih okrnžjih pako izpod 40 komada. Kuna bude ubijeno u okružju gospićkom 194, sluinjskom 114, gračačkom 68, ogulinskom 57, brinjskom 19, udbinskom 16, novskom i otočkom po 7j Zavalje 8, Dvor 4, Županje i Novogradiška po 2. Divljih mačaka ubijeno bi takodjer najviše u okružju Gospičkom^ i to 50 komada, u Sluinjskom 25, Kovskom 12, Gračačkom, 8, Ogulinskom i Novogradiškom 6, Petrinjskom, Otočkom i Dvorskom po 4, Županjskom 3, Vinkovačkom 2. Oriovačkom i Dubovačkom po 1 komad. Ukupno se izdalo na taglije više od 2000 for. . , K športu. Kako j.Slovenski Narod^´ početkom ožujka t. g. javio, prispjela je u Grleichenberg, gdje je lanjske godine Njegovo Veličanstvo kralj Milan uzeo na 10 godina u zakup lovište, onih đanah velika pošiljka kalifornijskih prepelica, koje će se, kad nastanu topli dnevi, izpustiti, da se dotle dok prispije kralj u lov razplode i odebele. Lovišta ta stoje pod nadzorom posebnog upravitelja lova. Prodaje šuma. Dne 19. veljače t. g. obdrŽavana bi kod kr. šumarskog ravnat, u Zagrebu prodaja drva sa sječine 1. i 2. šumskog ureda Vinkovačkog. Šumski odjel br. 1. šumarije Županjske u čuvariji Slavin 2, zapremajući površje od 84 rali 1344Q** obrasao sa 3219 komada hrastova, 26 komada jasena, 208 komada briesta i 765 komada bukovih stabalah, a procienjenih na 136.384 for. dostao ga trgovac Christiani Herman iz Beča za 172.500 for. Odjel drugi ležeći u šumariji Vrbanjskoj, čuvariji Kadiševo br. 9. zapremajući površje od 70 ralih 560Q ^ sa 1604 hrastovih, 36 jasenovih, 540 briestovih i 3937 bukovih stabala, a procienjenih na 56.285 fr. ; za taj odjel ponudiše M. Vuk i sinovi iz Pešte 73.101 for., a Christian Herman za slučaj kad nebi bio dostao prvi odjel 89.600 fov. Pošto ministarstvo tu drugu ponudu Vuka nije prihvatilo, određjena bi nova dražba za 15. ožujka t. g., te je onda upitnu šumu dostao Sedlaković za 82.511 for. 50 novč. Velika rodnost kuje. Veleštovani g. nadšumar L. u Belovaru, saobćuje nam sliedeću zanimivu: Gospoštijski šumar u Popovači Schmalfuss posla mi god. 1881. mladu lovačku kuju. Ista je godine 1882. dva puta zanosila mlade. Godine 1883.pako kotila jest prvi puta na dne 2. siečnja sa 8, na dne 25. lipnja sa 9, a na dne 27. prosinca iste godine sa 8 mladih, iliti ukupno n jednoj godini 25 komada mladih. Stavimo li, da polovina mlađih budu kuje, koje godimice samo jedanput u godini po. |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
^ 156 — 5 mladih izbaee (Što sjegiirno nije pretjerano) iznašao bi broj potomčadi te kuje, danas ved 1051 komada iliti za 10 godinah na stotine hiljada! Sjegurno riedka rodnost Opet navala vuka. Pišu nam iz Ivani(5 kloštra: Početkom veljače navali kurjak po bielom danu u selo, navaljuju^ na ljude a medju ostalim takodjer i na l4-god.dečaka, koji baš u školu polazio, ter ga smrtno rani. Seljak opazivši hrvanje — htjede dečaka golimi šakami izbaviti, na što se kurjak svom snagom na njega obori ^— te bi isti bio po zlu prošao, u koliko mu zvjer već lice oderala, da u to nije priskočio pudar Martin Marenić puškom, ter sretnim hitcem grabežljivca ubio Isti taj vuk ranio jest ukupno do 18 Ijudih! . . . - Skromni upit. Pod tim naslovom, nalazimo u „Mjesečniku pravničkoga družtva" svezak I. godine 1884, sliedeču i po nas Šumare vele važnu viesticu: „Polag ustanova šumskog zakona, nadležne su političke oblasti, kod nas dakle kr. podžupanije ražpravljati i suditi stanovite prekršaje istoga zakona, u koliko nisu zato zvane sudbene oblasti. Polag postojećih zakona - nadalje dodieljeni su stanovitim podžupanijam t. z. kr. županijski nadgumari, kao referenti za strukovna šumarska pitanja. Ti referenti ili bolje reksi vještaci, kod njekih kr. podžupanijah, ne samo da prema postojećim nstanovam/ političkoj oblasti podnašaju prijave ob odkrivenih i po njih procienjenih, u područnih obćinskih šumah počinjenih šumskih prekršajah. nego ti vještaci šumari takodjer i sami vode kaznene razprave o tih prijavah, te su po tora ne samo zakoniti tužitelji, nego pođjedno i sudci u istom predmetu." „Nadalje, ako-li koja stranka prizivlje na visoku kr. zemaljsku vladu, to i opet tamo te prizive, po sada postojećoj praksi riešavaju dotičnomu odsjeku dodieljeni šumarski vještaci, koji ipak ui jedni ni drugi neimadu zato potrebito i propisano osposobljenje, te se takov´rn postupkom može jedino raditi na uštrb, nipošto pako u korist stvari." „Pitanje jest dakle, da li je taj u nas sada vladajući postupak u obće zakonit i korektan, čime se može opravdati i na kojem li se pravnom temelju osniva, pošto šumski zakon u tom pogledu jasno političke oblasti i političke činovnike, ne pako vještake šumare označuje sudci i razpraviteljj." Na to pitanje odgovara uredničtvo rečenog lista, dalje : „Na ovo pitanje odgovor može biti posve kratak, a odgovorio je nanj i sam poštovani pisac onih redakah. Ni po šumskom zakonu od 3. prosinca 1852., koji je Ti^eden u Hrvatskoj i Slavoniji car. patentom od 24. lipnja 1857., ni po kasnijih propisih neođredjuje se drugo, nego da o prekršajih šumskih (o šumskom kvaru) razpravlja i sudi politička oblast. Zadaća tako šumara i nadšumara posve je jasno opredieljena, a medju te zadatke nespadaju razprave i sudjenje o prekršajih šumskih. Zato nemožemo pojmiti, kako se \ kod podžupanije i kod druge molbe može ovaj posao povjeriti osobam, koje doduše mogu i moraju biti vještaci u poslovih Šumarskih, ali nisu juristički obrazovane," O lovu U Srbiji, Čitamo u „Težaku^´ broj 2. t. g. — G-ospodin ministar narodne privrede, doznav da se po obštenarodnim šumama nemilice tamani zabranjena divljač, izdao je razpisom od 13. januara ove godine br. 92, naredbu svima načelstvitna da obrate ^ozbiljniju pažnju na to, da se u buduće ni u koje doba godine po obćenarodnim šumama ne lovi divljač, koja je zakonom zabranjena, i da one, koji bi protivno radili podvrgava najstrožijoj kazni, kako bi se koristna divljač od nerazložnog tamanjenja štedila, a s druge strane pribavilo vige poštovanja zakonskim opredieljenjama lova. Zakonsko opredieljenje, koje se odnosi na lov (§. 379. kazn. zakona) glasi: „1. Srne košute, jelene i divlje koze nije slobodno nika d loviti; i ko bi lovio kaznit će se novčano do 50 dinara i 52 pare do 151 dinar i 56 para dinarskih. 2. Jarebice, prepelice, divlje kokoši, zečeve i tetrebove nije slobodno loviti od 1, marta do 1. augusta. No i u samo ovo vrieme izuzimaju se smjesta oko mineralnih voda; ali onde nastanivšim se gosti mogu samo u ataru ove mineralne vode loviti. |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 157 — Onaj koji protiv ove druge točke postupi, kaznit <5e se novčano od 5 dinara i 6 para do 15 dinara i 16 para dinarskih. 3. Lovcima se zabranjuje zagrade razvaljivati ili da inače sami jii sa psima po tudjim vinogradima i njivama juriti. Onaj koji bi to činio da se kazni novčano do 15 dinara i 16 para dinarskih i da plati svu štetu/´ l^aredba tičuća se urbariio obeinsko šumske uprave područja podžupanije zagrebačke. Kr. podžupanija zagrebačka, za stati na put raznovrstnim zloporabam u pogledu uživanja i exploitiranja urbarno-občinskih šumah, od ovlaštenikah, kao i čuvarskog osoblja, izdala jest na dne 26. veljače t. g. pod br. 2650,, posebnu naredbu glede doznačivanja i. izdavanja ogrievnih i gradjevnih drvah pravoužituikom područnih šumsko imovnih obćinaS (na temelju naredbe visoke vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144. i patent^ od 24; lipnja 1857.) koje sadržaj u interesu stvari, kako sliedi u cielosti priobćujemo: §. 1. Svako samovoljno sječenje po obdinskih šumah, toli od strane pravoužitnikah, odnosno ovlaštenikah, koli i od strane članovah Šumsko-imovnih odborah ili po njihovom samovoljnom naputku, uajstrožije se zabranjuje. Nesmije dakle, bez dozvole kr. ove podžupanije, ni kotarsko-obdinski Šumari, ni lugari a ni šumski odbornici spomenutih imovno-obdinskih odborah, nit komu davati, niti prodavati ili doznačivati drva, ili ine užitke iz občinskih Šumah. §. 2. Svaki ovlaštenik t. j . svaki vlastnik urbarialnog selištnog posjeda, svaki žiljer i ini prigodom segregacije; vlastelinske šume pravom drvarije odieljeni žitelj, imade pravo koristiti se tom odieljenom sada obĆinskom šumom, samo u smislu postojećih zakona i naredabah. Pravo uživanja, kao i razmjerje istoga, temelji se na odluci segregacionalne parnice t.. j . na tenaelju pripadnosti đopitane ovlašteniku bud po koliko<5i urbarialnog posjeda ili po selištu, bud pako i po inih možebitnih zakonitih naslovih suvlastničtva na obćinsku šumu. §, 3. Rukovodjenje, doznačivanja i izdavanja Šumskih užitakah, na temelju prav nog naslova, spada, u koliko kr. ova podžupanija tomu dozvolu nije uzkratila, nad ležnomu ovopodručnomu Šumarsko-upravnomu osoblju, t. j , kr. županijskom nadŠumaru i kotarsko-obćinskim šumarom. §. 4. Svaki ovlaštenik, te u obće svaki onaj obtSinar, koj misli, da imade u smislu §. 2. o, n. pravo uživati i koristiti se občinskom Šumom, ma sve da mu upravni odbor šumsko-imovne obćine, možda to pravo i poriče, imade pravo pritažiti se uzkra §. 5. U slučaju opravdane potrebe, imade svaki ovlaštenik pravo tražiti bez platno izdanje pripadajuće mu gradje i gorivne pripadnosti iz občinske šume. . §, 6. Ovlaštenici, kojima je gradja potrebna, imadu to u pravilu najduže, do konca mjeseca srpnja svake godine putem obdinskog poglavarstva javiti područnomu kotarsko-občinskomu šumaru, koji će izviditi zajedno sa šumskim odborom svojedobno odnosnu potrebu, kao i onu okolnost, da li se potrebita gradja iz dotične šume može prema gospodarskoj osnovi izvaditi. Odluka, ima li se kojemu ovlašteniku zatražena gradja i u kojoj kolikodi^ dati ili ne, spada unutar ustanovah te naredbe u prvom redu šumskom odboru, koji imade svoju odluku s doticnimi spisi putem svojega občinskoga poglavarstva podnieti ovoj kr. podžupaniji na odobrenje. ^ §. 7. Polag postojećih propisah, pripada ovlaštenikom na ime gradjevne pripad nosti bezplatno iz obćinske šume, jedino toliko na drvu, koliko je polag urbara dosu đivao t. j . u pravilu samo gornja gradja za krov kuće i staje, neračunajući ovamo Šindru i daske. u ;i i^ Pravo tražiti bezplatno izdanje takove gradje, imaju nadalje u svako doba s oai Et^lji, koji su požarom ili poplavom kuću iH staju izgubili. |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 158 — Nadalje imadu pravo tražiti bezplatno izdanje gore naznačene gradj.e iz obcinskih Sumah oni žitelji, kojim je kuća dopala u tako ruševno stanje, da razsulom prieti, i to u slučaju ako je dokazano, da su tako ubog-i i siromašni, da si inače potrebnu gradju namaknuti nemogu. Oni žitelji, koji su usljed obavljene diobe zadrugah, kod razdiobe u mjesto kuće - odštedeni gotovinom ili inače, neimaju prava na traženje bezplatnog izdanja gradje, potrebne kod gradnje novib zdanjab iz obćinske šume. Dozvoljivanje gradje u svakom - slučaju ograničeno je gospodarskom osnovona dotične šume. §. 8. Drva za gorivo kao i gradju^ doznačivati če kotarsko-obćinski Šumari uz sudjelovanje šumskog odbora i lugarah u smislu i u granicab ustanovah sječnog reda i sastaviti se imajućib sumsko-gospodarskib osnovab, na mjestih i načinom ustanovlje nom po kr. županijskom nadšumaru. Dan doznačivanja drva imati če občinski šumari putem lugarab, a eventualno i službeno putem poglavarstva obćine, pravodobno odnosnim ovlaštenikom oglasiti, a isto tako imat će kotarski šumar svaku takovu doznaku prije i pravodobno prijavljivati ovoj kr. podžupaniji znanja radi, §. 9. Doznačivanje gradje i liesa u obćinskili Šumab imat će se u smislu tih ustanovab u pravilu jedino zimi obavljati. U vanrednih slučajevih ipak kao na pr. u slučaju dogodivse se elementarne ne sreće, moći ee kotarski šumar na temelju dozvole kr. podžupanije takođjer i u drugo ^oba obaviti takovu doznaku- Gorivno drvno doznačivati će se ovlaštenikom tečajem mjeseca rujna, listopada i studena svake godine. Kolje, u koliko je takovo možda proredjivanjem sumab dobiti moći, ili u koliko inače ovlaštenikom pripada, doznačivati će se tečajem mjeseca siečnja i veljače. §. 10. Doznačivanje drvah imade sliediti na sliedeći način: stabla stojeća; koja u prsnoj visini 1´5 metarab iznad zemlje mjereč imadu 14 cmt. i viŠe debljine, obi lježuju se batom šumskim; kod stabalab slabih i pruća, imati će šumar vazda točno raztumačiti odbornikom šumskim i lugarom, ter primjerom pokazati ono drvlje, što je slobodno uzeti; kod drvlja ležećeg i opalog pako, imat će se ono pokazati na mjestu, kod panjevah, koija, suvaraka i sitnoga drvlja pako^ u koliko je to potrebno imati će se označiti još i mjesto, gdje će se smjeti kupiti. Samo razdielenje kolja i sitnoga drva na ovlašteiiike imade sliediti vazda tako, da se sve kolje i sitno drvlje prije svega posjeće, zatim u mjere složi, a onda bud po mjeri, bud po broju komadah (100) podJeli, prema užitnora pravu ovlaštenika. §.11 . U koliko bi za pravedno i-azdieljenje drvarije ´ ili inake šumske radnje, potrebno bilo kotarskom šumaru težakah, dužni su ovlaštenici takove pravodobno i u razmerju pripadnosti jim, šumaru staviti na razpolaganje; isti može takove ipak samo na temelju podieljene dozvole po kr. podžupaniji, putem poglavarstva obćine zahtievati od odnosne šumske imovne obćine. §. 12. U slučaju, da u obsegu koje imovne obćine, nebi bilo u šumi drugog stabalja, van sposobna u prvom redu za gradju i lies, imati će to odnosni kotarski obcinski šumar, u koliko takav slučaj već i u samoj drvosječnoj osnovi nebi predvidjen bio, putem kr. žup. nadšumarskog ureda, pravodobno kr. podžupaniji prijaviti, dalnje odredbe radi u smislu ustanovah §, 13. o. n, §.18 , Pošto debljevina jedrih, zdravih i cienih hrastovah, svojom novčanom vriednoŠću i uporabJvošću, znatne glavnice predočuje, ter pošto se nadalje polag ustanovah zakona Šumskoga samo kamati šumske glavnice trošiti imadu, potražit če se u smisla ustanovah §. 12. o. n. dozvola u visoke kr, zem. vlade, da se u takovih gumab prema potrebi dozvoli i predbvat (ako li su inače stabla sjeĆi dorasla) a toliko, da se debijeviaa takovih hrastovah po dotičnu imovnu občinu unovčiti uz |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 159 — mogne, takodjer i izvan redovitih sjeSinah, đo5im će naravno gradjevina i ođpadci i u tom slučaju imat ostati ovlaštenikom, na ime gorivne pripadnosti. §, 14. U smislu ustanovah §§. 12. i 13. o. n. u pravilo nije slobodno, za lies i gvadju sposobna debla, na ime gorivne pripadnosti doznačivati ovlaštenikom, pošto takav učin neodgovara ni smislu šumskog zakona niti pravilom racionalnog šumarenja, §. 15. Onaj ovlaštenik, koji drvo doznačeno mu, do sHededeg proljeća t. J. do polovice ožujka izvezao nebi, gubi u smislu postojećih zakonah, nanj pravo vlastničiva, te će se takovo bud u korist Šumsko-imovne obćine unovčiti, bud pako kod sliedećeg redovitog doznaćenja izhovićno doznaĆiti. U vanrednih služajevih može se rok izvoza takovog drvlja, na molbu šumskog odbora, takodjer i produljiti. Svaki ovlaštenik imade pravo jedino na ono drvlje, koje mu je odkazano, prisvoji li si pako drugo, imat će se proti njemu postupati u smislu ustanovah zakona šumskog, kao da je počinio Šumski prekršaj ili štetu. Ovlažtenik, koji bi doznačeno mu i odkazano ter odveŽeno drvlje iŠao prodati ili u obće unovčiti, kaznit će se globotp. od 5 do 50 for. odnosno zatvorom od 1 do 14 danah. §. 16, Za da Šumski uredi, budu mogli u smislu tih ustanovah raditi, imat će svaki kotarski obćinski šumar, vrhu ovlaštenikah područnih obćinskih šuma sastaviti i voditi u dva primjerka, pomoćju odnosnih poglavarstvah političkih obćinah t z. temeljnu knjigu ovlaštenika, u kojoj će biti polag obćinah upisani svi ovlaštenici po naslovu i pravnom razmjerju uživanja na šumu. Jedan primjerak tih temeljnih k:njigah imadu kot. šumski uredi dostaviti na pohranu kr. županijskom nadšumarskom uredu. §. 17. Kao što ovlaštenici obćinskih šumah, takove samo po razmierju pripadnosti uživati mogu, isto tako imati će oni po razmierju tog užitnog prava (u koliko možda ini dohodci obćine kao n. pr. žirovinski, paševinski i t. d. tomu doticali. nebi) doprinašati takodjer i k pokriću troškovah Šumskog poreza, uprave i Čuvanja. §. 18. Vrhu svega tečajem godine izdanog drva ovlaštenikom iz obćinske šume^ imati će kotar, šumar voditi točni upisnik i račun. Ovaj račun imati će voditi posebno za gradjevno, a posebno i opet za gorivno drvo, uz naznaku dozvole kr. podžupanije. Taj se račun koncem svake godine imade dostaviti kr. žup. nadŠumarskom uredu na dalnje uredovanje. §, 19. Osim redovitog obilaženja kotar, obćinskog Šumara kotarom za vrieme doznake drva za gradju i ogriev u smislu ustanovah §. 9. a. n., imati će kotarski Šumari obzirom na ustanovljeni putni i dnevni paušal, još bar 5 putah u godini, obići sve područne im obćinske Šume računajuć pri tom vazda mjesec danah medju jednim i drugim putovanjem. U koliko bi pako u vanrednih slueajevih tom sgodom bila takodjer i opravdana vanredna doznaka drvlja u smislu ove naredbe, imati će kot. šumar takove izvan vremena spomenutog redovitog obilaženja kotarom, jedino o trošku stranke obavljati. §. 20. Obćinska poglavarstva dužna su kotarske šumare u pogledu uspješnog vršenja ustanovah ove naredbe svojski podupirati. Kotarsko obćinski šumari i lugari pak dužni su svaki prestupak, protiva tuj spomenutim ustanovam, prijaviti kr, podžupaniji đalnjeg uredovanja radi. Šume i šumsko gospodarstvo u Srbiji. (Po M. Babicu). U organu poljoprivrednog družtva u Beogradu „Težaka" br. 2, nalazimo medju ostalim sliedeće podatke u pogledu Šumarstva, okružja kragujevaĆkog u kraljevini Srbiji: U srezu Jaseničkom, okružja ki-agujevačkog imade ponajviše bukovih šuma. Osim bukve nalazimo tamo još sliedeće glavnije vrsti drveća, Graduna cera i lužnjaka hrasta, briestove i grabove, uz ine sitnije vrsti, koje su ipak samo pojedince po šumama raztrešene. Najveći se dio šumah stera po pkninah Bukuija, Benčac, Baljkovica i Klešte |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 160 — vica. Najveći je dio šume obštenarodnili no kao što svakad u Srbiji, tako su i tuj šume te izpresiecane obštinskimi kao i privatnimi zavati. Šume te stoje pod pazkom posebnog čuvarskog osoblja, koje obcine plaćaju i namještaju. "ŠtetotSinei kao i oui koji bi šumu svojevoljno sjekli, prijavljuju se srezkoj oblasti. Tko se osudi imade platiti u obćinsku blagajnu (čija je šuma gdje je sjekao) po 14 dinara i 40 para dinarskih, za svako posjećeno drvo, na ime odštete, a krom toga se osudjuje još i na zatvor od 4 do 7 dana na ime kazni. Posljedice prekomjernog šječenja gore jur se ve(5 upoznavaju u tom kraju, što se osobito u nepravilnostih vjetrova i klime očituje — al uzprskos svega toga ipak se slabo nastoji oko podizanja i pomladjivanja šuma, iiiuzam obcinske same u rudničkom okružju, gdje se na šumu i šumski uzgoj dovoljno pazi, toli od strane obćina, koli i od strane pojedinaca. Šume ponajpa^e za posliednjih decenija propadoŠe. Tako n. pr. Šuma u Valjkovici i Kleštevicij tek poharana prije 17 godina, najme od onda, ođkada se seljaci okolišne šume počeše svadjati, tražeći da se šuraa podieli. To bi napokon, na najveći uštrb šume i učinjeno, no od ono doba i nestalo šuraa. Najžalostniju sliku u tom pogledu pruža medju ostalim, daleko poznata braŠaĆka planina iliti Taljkovica, u kojoj se god. 1804. bio na Turke podigao Karagjorgje, za oslobodjenje Srbije. — Ova za onda još praŠumum obrasla planina, danas već ni panjeva nema, u mjesto šume danas su tamo u najboljem sluĆaju njive i vinogradi. Nestalo je Šuma sbog nesloge žitelja, a prava je pri tom sreća, da je tamošnje tlo toli dobro za njive, da ih ni u Maćvi ni poreĆju boljih neima! Da je i u tom kraju Srbije, velik dio obštenarodne šume zavatanjem i prisvajanjem pojedincih, prešao u privatne ruke samo se sobom razumjeva. Prisvajanje se to sastojalo iz 1, 2, 3 do 4 dana oranja, a početak mu obično takav, da zavataĆ napravi na dotičnu mjestu koje prisvojiti želi svinjac, pa posije poĆme okolišno drveće po lako sjeći. Nadje li se, koji će tužiti zavataĆa kod kapetana, tad ovaj po starinsku izadje na Hce mjesta; te razvrgne ogradu na 5 — 7 mjesta, a uz to kazni prisvajaĆa. sa 20 do 25 batina, i 5 do 9 dana zatvora kod srezkog poglavarstva. Čim pako izadje iz zatvora, a on i opet popravi i posagradi onu istu zagi-adu, te poćme uživati tu zemlju, dok nepostane uslieđ tog uživanja njegovom svojinom. Takovim bje naĆinom spomenuta Valjkovica planina sva razgradjena i podieljena. Služnosti se sastoje u drvariji, paši i žirenju. Svakomu je žitelju slobodno prema obćinskom zaključku stanoviti broj svinja bezplatno na žir upuštati^ nu često se ipak žirovina takodjer i u zakup daje trgovcima, a unišli novac teČe u obćinsku blagajnu. Obćina nadalje dozvoljava i izdaju potrebitog goriva kao i gradje pojedinim suvlast nicima iz obćinskih Šuma, gradjevna pripadnost daje se za gradju kuće, hambara, koŠa itđ. Šumsko gospodarstvo rukovodi srezni šumar, ovaj takodjer i doznaku dozvoljene gradje u prisutnosti ovlaštenika obavlja. Isto se tako iz tih šumah podmiruje takodjer i državna potreba na drvu, kao n. pr. gradja potrebna za Ćuprije, brzojavne stupove itd. Ovlaštenikom jest zabranjeno prodavati drvo, podieljeno im na Ime pripadnosti — sob stvene Šume medjutim slobodno im i trgovcima prodavati. Trgovina s drvim, većinom jest samo mjestna, izuzam ono malo što se u najno vije doba izvaža za željezničku potrebu. G-orivo se prodaje na kola, jedna kola dobrih sirovih drva, ili bukovih košta 2 do 3 dinara. Glavui drvotrošeći obrti jesu : raĆarski, stolarski, kolarski i stragarski — zanatlije sami su domaći ljudi u tom kraju. Hra stove Šume^ osobito proljeti rado pozebu, i tim žir neredi, a narod veli, da kad na dan sv. Ilije zagrmi, da se onda Žir i orasi pokvare, najviše kvara pako nanašaju Šumam gusjenice, a poimence zbilo se to lanjske godine. Divljači imade dovoljno u tom kraju a naročito kurjaka, lisica, zečeva, tvoraca, jazavaca, veverica i po gđjekoja kuna. Buduća poraba hrastovine u brodogradnji. Prigodom X. sastanka meklen buržkih Suraarah, izjavio se, pogledom na pitanje; hoće li se hrastovina u buduće upo rabljivati u brodogradnji, jedan prvih brodograditelja iz Uostoka na sliedeći način: Već |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
danas možemo uztvrdiM, da će u brodogradnji željezo i ociel iztisnuti u manjoj ili većoj mjeri hrastovinu i to pravom, u koliko bo te tvari u svakom pogledu bolja svojstva po brodogradnju imadu, od drva. liao osobita svojstva željeza pako iztiće se: 1) Ladja naČiiijena iz željeza mnogo je laglja, a po tom imade veću nosivost, od ladje drvene, istoga objaraa. 2) Željezna je ladja, ´ ako li je valjano sagradjena trajnija, ter manje izvrgnuta pogibelj razbijanja kod bure, ona´ se nesvije tako lako, kako´to kod starijih drvenili ladja u pravilu biva. Iz ovoga se uzroka već odavna za parnjače umjesto drva uporabljuje željezo ili ocjel. 3) Glavni uzrok medjutim s kojega se željezo voli od drva, jest u tome, što se brastovi oplatci, u unutarnjem dielu ladje, osobito u tro pičkili krajevib^ ili kad se tovari ladja uslied poduljeg puta svruće, često od crvene truleži razpadaju, tako da se Često već kratko vrieme iza novosagradjenja broda i o^et izmjeniti i popravljati moraju. Već iz ovoga pako, moći je zaključiti^ da će gradnja brodovja iz drva u buduće, svakako u mnogo manjoj mjeri sliediti, ma sve i da i neće posvema prestati. Imade bo sluČajevib, gdje se drvene ladje malo ne izkljuČivo uporabljuju,´ tako se ova n. pr. izkljuĆivo za transport velike gradje upotrebljuju, zatim za prevažanje soli, salitre itd. U koliko bo ova posljednja željezo odviše troši — nu u tu će svrhu ipak i sada po stojeće ladje, još za dugo bit dostatne, a to tim više sto se drvene ladje danomice u svietskom prometu izmienjuju željeznimi, . Jedino trabakuli, ter ine ladje, služeće za promet, duž obala itd. biti će po svoj prilici još za dugo gradjene iz drva, svakako se pako za dugo vremena još nemože izčekivati veća potrebština drva u brodogradnji, sva ta svoja razmatranja zaključuje spomenuti brodograditelj sliedećom opazkom: „Po mom nemjerodavnom mmeuju preporučivao bi se uzgoj hrastovih Šuma u svrhe brodograđjevne u buduće samo još u blizini obale, ter osobito na tlu izvrstne kakvoće. Splavljanje drva po moru. Čitamo u „Zeitschrift der deutschen Forstbeamten"´ str. 46. Nedavno se odpremila jedna orijaška splav drva, iz Svt. Ivana u Americi u 600 englezkih miljali ođaljeni New-York. Taj se način transporta morao toga radi obavitij što bio inače taj transport trupaca u duljini od 65 stopaj došao na 25.000 dolara. Splav se ta sastojaše iz više pramih, svaka imaše po 500 komada ti´upaca ul i svježanja. Vezana bi splav lanci, medju pojedinim! prami pako bijaše dovoljan; razmak, za da se takove nerazbiju o valovih. Svaka praaa imaše oko 500 centih, ukupua daljina splavi pako bila je 800 stopa, a vukoše ih dvie dobre parnjače ladje. Spomenuti put prevaljen za deset danah. Pokušano umorstvo lugara. Da je lugarsko osoblje izvrgnuto vele osveti svih šfcetočinaea poznata je stvar, nu vrlo je žalostno, Mo se u najnovije doba navale na to osoblje sve to više mnažaju, tako je i opet 28. veljače t, g. pokušano umorstvo lugara zagrebačkog nadbiskupskog vlastelinstva Ivana PainČića, kad se je isti naime na rečeni dan oko t> ure po podne iz šume vraćao kući, prolazeći medju vinogradi, izbaci njeki lupež nanj dva hitca, ranivši ga pri tom na sreću samo lahko u zatiljak i lievu ruku. Kako je bila tmina žali Bog nije mogao prepoznati lopova. — Odnosna prijava učinjena bi odmah kod kr. podžupanije Križke. Traži se šumski vježbenik. Vlastelinstvo ,,KutjevaČko" u Slavoniji, želi namjestiti valjana Šumska vježbenika. Oni koji to mjesto polučiti žele, neka se izvole obratiti na tamošnjeg šumarskog upravitelja g. M. liadoševića, dahije ubavjesti radi. Književnost. U knjižari Viktora Fritscha u Osiekii izašla je netom treća naklada, poznatog diela ravnatelja Adolfa Danhelovskog „Handbuch liber die Erzeugung und Berechnung des deutschen Fassholzes, fiir Forstiuanner, Holzbandler uud Fassbinder". Knjiga providjena jest sa više prekrasnih slika, a ciena joj 2 f. 50 u. Okolnost, da veleštovaui g. pisac jur već treću nakladu priredio najbolje svjedoči, koli važno i vriedno jest to dielo našeg prvaka na polju šumoznanstva. |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 162 — Njemački streljački savez. Njemački streljački savez. (Bundesschutzen) imati 6e svoj Yin. obei sastanak ljetos 20,-27. srpnja u Lipskom, iz Tirolske prijavilo se je ve6 do sada više stotina strelca, da če sudjelovati. Koliko mi znamo u Hrvatskoj imamo danas jedino još u Zagrebu i Belovarn streljačkih družtva — nebili naši šumari mogli i drugut takova ustrojiti? — Tim bo ne samo da se odrasli i muževi ugodno zabavljaju no i inače su takove družbe u današnje ratoborno doba velekoristne i po istu državu. , " Barbarizam. Da u našeg naroda zali bože zloba, bar u njekih krajevtb očito napreduje, dokazuje nam međju ostalim i sledeči slučaj bas barbarske osvete: Žitelji i ovlaštenici urbarne šumsko -imovne občine ,jLužan", u području političke občine Popovec-MoravČe" podžupanije zagrebačke, na glasu kao baračitelji občinske šume. Njihova šuma „Bradoševina" za posliednih godinah bje toli nemilice poharna, da je kr. podžupaaija napokon morala dotičnu šumu, u smislu §. 19 zakona šumskog staviti pod zabrana, postavivši suovlaštenika i žitelja iz Lužana, Nikolu Hranjea seqestrom rečene šume. Ovaj vršeć po mogućnosti svoje dužnosti, u brzo posta ćllj svijuh lopova rečene šumske imovne občine, koji nemogavši se inače osvetiti tom čuvaru občinske imovine — izsjekoše mn pred koji dan Čitavo trsje, počJniv mu tako štete do 500 for. —Ovaj slučaj medjutim nije osamljen, jer se slično lanjskog ljeta dogodilo takodjer i prdsjedniku urbane šumsko-imovne obćine Markuševce, u području političke občine Sesvete — i jedan i drugi bo postao Je istim načinom žrtvom najgadnijeg barbarizma — i tako danas u rečenih občinah več malo nemoguće poštenijeg seljana sklonuti, da se prime Časti sequestra občinske §ume. — Doista vrlo žalostno. Nove povelje hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva. Predsjedništvo Šumarskog družtva, dalo jest netom u poznatom lithografijskom zavodu gosp. C. Albrechta načiniti nove povelje (diplome) za članove hrv.-slav. šumarskog družtva. — Povelje te kud i kamo su ljepše i ukusnije Jzradjene od dosadanjih, te služe u pogledu izradbe upravo na čast gori spomenute kamenotiskare. — Gospoda članovi neimajući još družtvene povelje neka, neČase, takova zatražiti u družtvenog tajnika p. n. g. dr. V. Koroskeaj- a. Nabava kopijali katastralnih mapa. Kr. ugarsko ministarstvo financijah iz dailo je 1, kolovoza 1883. br. 47661 sliedeću naredbu, tičuču se nabava kopijah katastralnih mapa, iz koje, izpustivši ostalo, u interesu stvari sliedeće i po nas važ nije stavke spominjemo. Eopije oporata potanke katastralne izmjere j predhodećega ovomu trigonometric noga triangnliranja i opisa medjah mogu so po svakomu nabaviti. Kopije mapa iz davajn se u pravilu a kamenotišku, a dobivaju kod katastralnog arkiva mapa u Za grebu. Sada n krieposti stojeće pristojbe, koje se eraru imadu plaćati za izdavanje kopija, jesu: Za za^pisnike opisa kotara plaća se za svaki arak 30 novč., a za ko piranje spadajućih k njim nacrta pako prema veličini dotičnoga kobara nagradjuje se za površinu od jednog do pet tisuća jutara sa 2 for. a. vr., za preko pet tisuća ju tara do 15.000 jutara sa 4 for., a za preko 15.000 jutara sa 6 for. Ciene kopija katastralnih mapa razlićne su prema tomu, jesu li kopije kamenotiskaae ili su Slo bodnim ručnim risanjem načinjene. Oleđ© načina izdavanja tih kopija opažuje se, da: a) kamenotiskane kopije mogu B0 dati na prodaja u primjercih, protežućih se samo na jedna cielu obćinu; prodaji pojedinih listova pako samo u toliko možo mjesta biti, na koliko su podpuui primjerci već okrnjeni prodajom polag listova u predidućih vremenih. Giena kamenotiskanih kopija, narncenih polag obćinah u podpunih primjercih, računa se za svaki primjerak, za svaku tako zvanu „česticu jutra" što postojenjem jutra i čestice, sa jednim novčićem. Fu kad se od iste obćine na jedanpnt pet pri mjeraka preuzimlje, ima mjesta popustu ciene sa 20*^/^^. |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 163 — PojMini listovi okrnjenih primjeraka računaju se bez iznimke sa 2 for. b) Za kopije mupah, pravljonili slobodnom rukom, ima se plaćati za svaku česticu jutra 2 nove., osim toga pako za svaki arak upotrebljenoga k tomu bolandez-´ koga regalnoga papira 20 novč.; napokon za kopiranje drngib, sastavni dio katastralnilx operata sačinjavajućili spisa i zapisnika ima se plaćati za svaki arak 30 novčJ Kako se dade žigica zapaliti na vjetru, da neugasne. Koji nas nije još došao u nepriliku, neimajuć kresalo i gubu, a boteć si upaliti kod vjetra lulu žigicom´? Fa ipak koiiiasno tomn odmoći — žigica se na četvero sve do glavice (fosfora) razciepi, pa se zatim upali. Tako razciepljena žigica noće ugasniti ni na najjačem vjetru. Kako možemo opredieliti kakvoću gradje mehkog drveća. Za nstanov-i ljenje kakvoće gradje četinjača služe nam polag jedne sitnice u „Holzindustrie-Ztg." sliedeća obilježja : 1. Četinjače, osobito debla od bora, uzrasla po visiiiab, bolja su od onih uzrastlih po nizinah i moć varali, u koliko su bo stabla borova nzrastla po visib Ui^ljed vjetrova i nepogode vremena čvršća i jača od onih, a osim toga su po nizinah uzrastla debla često natrula i spužvasfea. 2. Ako deblo na južnoj strani ogulimo,, te udarimo li tad kladivom na tako oguljeni dio debla, tad možemo, ako li nam deblo zvonki glas daje, zaključiti na kakvoću istoga; bolestna debla tutnju daju. 3. Ako li su uzvisite česti kore sive boje, udubine pako crvenkaste, tad je deblo zdravo, nasuprot pako jest obilježje bolestnih debala, da su uzvisiti dielovi kore bielkasti a udubine sive. 4. Oborimo li deblo, tad nam svietlo - crvenkasti godovi sa bliedimi, medju prostori označuju svježe, dobro, sivuljasti godovi pako s biolimi inedjuprostori obumrlo drvo. 5. Kod oborenog debla pokazuje nam svojstvo prenosa glasa najbolje njegovu vrstnocu. Metnemo li uho na jedan kraj debla, na drugom pako damo po´ malo kucati, to ovo kucanje moramo dobro razabrati moći. Autonomni zemaljski proračun za g. 1884. i šumarske gradjevine. Polag proračuna za g. 1884. predloženi su iz investicionalne zaklade za podpomaganje trgo-´ vine drvenom gradjom sliedeći izdatci: 1. Na ime prinosa za uzdržavanje šumske ceste Županje-Spačva 36.000 for. 2. Za dovršenje gradnje Bosutske ustave kod Bosuta 20.000 for. 3. Za čišćenje rieke Bosuta, Spačve i Studve 3000 for. 4. Za nre-^ djenje Kopitnice i Brvolovka u gornjih riekah 3000 for. iliti ukupna, u proračun uvrštena svota izdatka iznaša 62.000 for. TJvaženja radi ! Po primjeru inih strukovnih listova primat će i nredničtvo ovoga lista, te će u listu bezplatno shodnim načinom objelodanjivati molb e rad i služba, natječaje i oglase o popunit se imajućih kao i postić želećih izpraž-´ njenih šumarskih, vježbeničkih kao i lugarskih mjesta; isto tako će se i odgovori na takove zamolbe dragovoljno pojedinim strankam dostavljati. Madjarsko družtvo na obranu lova. Upravljajući odbor madjarskog lovozastituog družtva obdržavaše na due 24. veljače t. g. pod predsjedničtvom grofa NadaMija sjednicu, u kojoj medju ostalim takodjer proračun za buduću godinu raz-. pravljaše. Polag toga proračuna iznaša prihod družtva na godinu 6060 for., izdatci^ pako 5200 for. Nadalje bude zaključeno, pozvati i ostala pokrajinska (?) lovozaštitna družtva, da stupe u savez sa tim zemaljskim društvom, a isto družtvo odluči obra* titi se na kongres ornithologični pitanjem, kako da se internacionaluimi ustanovami uzmogne jednolična doba zabrane za šljuke utanačiti. Šumarsko učilište u Petrogradu. Godine 1882. bilo je na tom zavodu ukupno 195 slušatelja, i to u prvom tečaju 98, u drugom 47, u trećem 29, a n četvrtom pako 21 slušatelj. Od ovih svršilo je 90**/,, realne nauke, ostali pako gimnazije. Po vjeri bilo je 56*167o grčko-iztočnih, 37-67> katolika, 2*54**/o protestanta, l-09^/o izraelita i O´oG^o muhamedanaca. Slušatelji uživaju ista prava s onimi sveučilišta. Zavod svršilo je ukupno 20 slušalaca, i to 8 vrio dobrim, a 12 dobrim uspjehom. Na zavodu predaje ukupno 9 |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 164 — profesora i 7 docenta, a osim toga namješteno je na zavodu još 5 asistenta, 1 nadzornik, iiećaik itd. Sva tri odjela šumarske zbirke broje 1133 predmeta u vrieduosti od 10,259 rubalja. — Godišnja subvencija zavoda iznaša 134.796 rubalja, od koje svote odpada na plaće profesorali, docenta itd. iznos od 51-232 rublja, na stipendije 17.500 rubalja, na zbirke 8793 rublja, za bolnicu 1156 rublja, za grijanje, razsviefca itd. 15.923 rublja, a osim toga stoji zavodu godimice još i do 15.000 rub. na razpolaganje, unišlib za predavanje i t. d,, od koje se svote upotrebilo na knjige 2737 rubalja, na šumski vrt 760 rubalja, za stolicu za botaniku 1596 rubalja, a 1000 rubalja za kemi6ki laboratorij itd. Tudjinci se samo vrlo riedko kada i iznimno namještaju u Ruskoj- za šumare, u koliko bo osim ovog zavoda slični zavodi još i.u Moskvi i i^Tovoj Alesandriji postoje, tako da se potreba na šumarih u samoj Busiji dovoljno naobražuje, u državnu službu pako u obće samo ruske podanike i državljane namještaju. XIII. skupština njemačkih šumara obdržavat će se ove godine pećetkom rujna u Frankfurtu na Majni, Poslovodstvo za tu skupštinu preuzeo je šumarnik barun Schott. Promjena uredničtva. Počam od nove godine nzeo jest u mjesto odstupivšeg ministerijalnog savjetnika g. E. Miklitga uredjivati „ Oesterreichische Vierteljahresschrift fiir Forstwesen" A. vitez Guttenberg, c. k. šumarski savjetnik i profesor šumarstva u Beču. — Po tome danas tri profesora šumarstva sa šumarske visoke škole u Beču uredjuju tri razna strukovna časopisa! Pregledni nacrt šumišta Austro-Ungarije. Nakladom E. Holzla u Beču izdan jest pregledni nacrt šumišta Austro-Ungarije (zajedno sa Bosnom i Hercegovinom), izradjen po Dru. J. Chavani, te se dobiva zajedno sa odnosnimi skrižaljkami u svih knjižarah za cieuu od 1 for. 50 novć. Karta jest prekrasna, bojami izradjena ter 43/58 cm. velika. Nova naredba, tieuća se globa za šumske prekršaje. Visoka kr. zemaljska vlada izdala je na dne 29. veljače t. g. br. 43798 sliedeću obću naredbu: G-lasom ustanove §. 3. zakona od 25. rujna 1881-o utemeljenju zaklade za promicanje gospodarskih. svrbah kraljevina Hrvatske i Slavonije (Sbornik od g, 1881. kom. XX, br. 72.) teku u ovu zakladu sve novčane globe, ubrane upravnim putem na temelju pravomoćnih presuda za prekršaje šumskoga zakona, zakona o lovu, o poljskom redarstvu i u obće zakona i naredaba, postojećih n^ zaštitu i promicanje gospodarstva n zemlji, a isto tako i novčani izuosi, sto unidju . od prodanih stvarih, zaplienjenih na temelju ovih zakona. ,´ Opaženo je medjutim, da se od nekojih kr. podžapanija i obćinskih poglavarstva više spomenutoj zakladi uepripaduo privadjaju i novčane globe, koje polag obstojećih propisah za razne redarstvene prekršaje kao i za prekršaje propisnika za ob^ cinsku potrošarinu upravnim putem dosudjeue pripadaju naročito ubožkoj zakladi one obćine, u kojoj je prekršaj učinjen. S toga se upućuju kr. podžupanije, (kr. kotarski uredi), ter područne im obćine, da novčane globe, ubrane upravnim putem na temelja pravomoćnih predsuda za razne redarstvene prekršaje, u koliko te globe zakonom od 25. rujna 1881. nisu namienje´ne zakladi za promicanje gospodarskih svrhah ili nisu posebnimi propisi, proti kojimi je pogriešeno, inoj kojoj naročitoj svrsi opredieljene, vazda mjestnoj ubožkoj zakladi privadjati imaju. K pitanju drvarjje katoličkog svećenstva u bivšoj Krajini. Čitamo u „Obćinaru" od 3. travnja br. 14. pod naslovom: „Drva katoličkih, župnika belovarske županije" sliedeće: ´ |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 165 — Nadbiskupski -đutiovni sto] obratio se je predstavkom, da naša vlada rieši prieporno pitanje o pravu drvarenja katoličkoga svećenstva u belovarskoj županiji, pa´je dobio ovo riešenje od 16. veljače i g. br. 2853.: Povratkom spisa ovamo dostavljenih tamošujim cienjenim dopisom od 25. ve--´ Ijače 1871. br. 686. tičućih se prava drvarenja katoličkog svećeustva u bivšoj varaždinskoj pukovniji, čast je ovomu kr. vladnomu odjelu na´ temelja u tom smjeru preduzetih razptava, zatim postojećih zakonskih ustauova glede pitanja: da li je sada poslie provedene segregacije šumskih služnostih u krajiških državnih šumah đužua država ili imovna obćina davati katoličkomu svećenstvu, odnosno crkvenim obćinam. deputatna goriva´drva, sliedeće odvratiti: ^ , , §. 68. i 62. pravilnika za šumsku službu u vojnoj Krajini^ koji je zajedno sa šumskim zakonom uslied previšnje odluke od 3. veljače 1860. proglašen okružnicom od 7. veljače 1860. br. 474., nabraja sve služnosia, kojimi - su obtereeeno krajiške šuine.´Medju ostalim navadja´se glasom- lit,´b) §. 68. medju´timi služnostmi pravo krajiških crkvenih obćina na dobivanje potrebitoga gradjevnoga i tvorivnoga, zatim glasom §. 68. -gorivoga drva, Ove šumske služnosti izlučene su na temelju zakoria od 8. lipnja 1871. ob ustanovah za odkup prava na drvlje, pašu, uživanje šumskih proizvoda, koje krajišnikom pripada u´državnih šumah vojne krajine, jer §. 1-^ odredjuje, da prava na dobivanje drvjja, zatim na druge ´ budi kojega imena užitke iz državnih šuma vojne Krajine, koja su obćinam i krajiškim´ obiteljim zajamčeni rečenim zakonom šumskim od 3. veljače 1860. podpadaju ustanovam prije pomerintoga -odkupnoga zakona, zatim što §. 2. propisujej da se ova prava imadu tako odkupiti, da s^ krajiškim obćinam izlući i u podpuno vlastničtvo preda polovica onih kompleksa državnih šuma, u kojih su do sada ušumljehe bile, dočim druga polovica ostaje podpuno vlastničtvo države Nadalje propisuje zakon od 15. lipnja 1873., ,o imovnih obćina, u hrv. slav. vojnoj Krajini, i to članak 10., da se samo šiimski dohodci potjecujući iz šuma imovne obcine, koji preostaju poslie podmirenja potrebština pripadajućih pravo užituikom, u druge svrhe upotrebiti smiju, zatim članak 21, rečenoga zakona, da imovne, obcine odmah Čim primu šume, sastave ob(5enitu prometnu osnovu, pri čem valja dosta obzira uzeti na pokriće potrebština pravo užitnika. Iz prenavedenoga sliedi, da´su služnosti budi kojega god iinena, kojimi su državne sume obterećene bile i koje su služnosti od države provedenom diobom rečenih sumarna temelju prije pomenutih zakonskih ustauova izlučene^ izključivo prešle ua šume imovne obcine, koje su istim, pripale u ime polovice u vlastničtvo, ter se sada tomu dosliedno to pravo katoličkoga svećenstva smatrati ima kao služnost crkvene obcine, kojom su obterećene šume imovne obcine. Ta tvrdnja obrazložena´je i,tim što glasom §. 6. lit. b) provedbenoga naputka A. koji spada k zakonu od 11. srpnja 1881. glede razjašnjenja ustanova zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćinah proglašena previšnjom rješitbom od 6= srpnja 1881-, za krajiško u ono vrieme sjedinjeno područje, crkvenim obćina pripada pravo za pokriće gradjevnoga odnosno gorivoga drva za župnika, u koliko je ista dobio bio prije provedbe šumskih služnostih od države kao tom služnosti obterećene ili bezplatno ili svaki put uz plaćanje podpune šumske pristojbe; u prvom slučaju bezplatno, u potonjem uz uplatu podpuno šumske pristojbe. Napokon ako je župnik pripadajuće mu drvo dobivao od župljana kao Inkuo bez posjedovanja države, to mu nepripada pravo na dobivanje deputatnih gorivih drva iz šumah imovnih obćina već ista ima iztražiti od župljana. . Pošto se nadalje na temelju ustanova §. 6. rečenog zakona ob ođkupu šumskih služnostih od 8. lipnja 1871. zatim članak 10. i 21., rečenog zakona od 15. srpnja 1872. 0 imovnih obćina, koji je i, kod križevačke i gjurgjevačke imovne obcine u |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 54 <-- 54 --> PDF |
krieposti; točno ustanoviti ima, u kojih šumskih predjelih budu pravoužitnici po obćinab, svojom kompetencijom ua drvih itd. potrajno podmireni^ zatim, da li i u koliko će dotječi potrajni prihod ovih šumah za pokriće služnosti, učinio je vladai odjel jur shodiie odredbe, da se jednaku, kao što i kod ostalih imovnih obcina putem ustrojenja užitooga katastra, i na temelju sastavljeue gospodarske osnove mjera ožifeaka uglavi i zajamči, zatim prema tomu ukupna gospodarenje uredi. Za sastavak užitnoga katastra nuždna izvidjenja glede potrebite množine drva za crkvene obćine obavljaju se po jednom povjerenstvu i to na temelju gori ponaenutih ustanova^ po kojih se katoli(5komu svećenstvu i nadalje naČin uživanja depufcatnih gorivih drva osjegura, koji im je prije segregacije u dio pao, i koj njihovoj potrebi i potrajnoinu prihodu šuma odgovara. Uprava i gospodarenje sa obćinskimi sumarni u području kr. podžu* panije osječke. Vadimo iz godišnjeg izvještaja kr. podžupanije osječke, podnesenog ovogodišnjoj podžupanijskoj skupštini, sliedeće; „G-lede uredjenja uprave gospodarenja i uživanja kao i ne manje glede uzgojenja i kulturnih radnjah, poduzetih! proizvedenih tečajem g. 1883. u obtSinskih Šutnah, ima slavna skupština na toČki II. dnevnoga i-eda posebno glavno izvješće županijskog nadšumara, pa stoga se ovdje naglasuju samo izvanredni dobitci, sto, su jih pojedine urbarne obćine u godini 1883, prodajom stabaiah iz svojih obćinskih Šumah poUičile i to imenito je::obćina Harkanovce prodala 200 hrastovih stabaiah za svotu od 2905 for., obćina G-oliuce 573 hrastova stabla za iznos od 6115 for., a obćina Rakitovica 271 hrastova stabla za cienu od 1625 for. Ovom prilikom 6ast mi je slavnoj skupštini izviestiti o temeljnih glavnieah, koje ovopodručne obćine koristonosno uložene imadu za prodano drvlje iz njihovih šumah, te od kojih giavnicah urbarski ovlaštenici kamate dobivaju. Tih giavnicah imadu urbarske obćine: Šlivoševci 38.000 for., Lacić 90.151 for. Kapelua 87.780 for. Pođgajci 88.250 for. Foreć 21.000 for., Camagajevci 20.650 for. Benićanci 504 for, 50 novć,, Marćianci 10,474 for. 28 novč,, Cadjavica 12,250 for., Moslavina 15.986 for. 80 novć. Viijevo 13.550 for., Ivanovci 1683 for. 45 novč., Zelćiu 1150 Jor. 22 7^ novć., Petrijevci 20.147 for. 4 novć., Golince 168 for. 2 nov., Kucanci 10.000 for., Budinci 32.856 for. 92 nov., Habjanovei 14.612 for. 35 nov., Poganovci 23,033 for. 59 nov., Brodjaci 28.332 for. 48 nov., Koska 6805 for., Harkanovci 1400 fr., Radiković 3000 fr., Bizovac 27.356 fr., Martinci 12.977 fr., Pođgajci 7084 for. i k tomu joŠ obćina Poreč sa 4346 for., ukupn o 599.449 for. 65´/2 nov. Svakako liepi uspjeh valjane uprave, koja se tim više izticati mora što znamo, da se po drugih krajevih naše domovine glavnice potiČuće od prodaje obćinskih Šumah, ne samo nepriĆuvaše, nego baš raztroŠno i uz znanje odnosnih oblastih, koje tako potepaše, a naroćlto se žalibože veći dio tih glavnica podlelivao medju ovlaštenike bez potrebe, a donjekle baš i bez prava — tako da odnosne obćine danas neimaju ni šumah, ni glavnica, al imada zato šikare i dugova 1 I opet ubiše lugara. Dne 6. ožujka sastao je lugar Janos Gilić u šumi „Kovaćica" žitelja Stjepana Kulića iz Eminovca u podžupaniji požežkojj koji je krao drva, te mu oduže sjekiru. Kad no se posije toga Gilić vratjao iz šume kući, doćeka ga. Kulić u zasjedi u voćniku, navali na njega ter ga lopatom toli silno udari po lubanji, da je Gilić drugi dan usljed tako ^zadobivene ozlede umro. Ubojica predan je pravdi. PoučBO putovanje u Praucezku. Mi jur u posliednjem broju ovoga listu, spomenusmo, da austrijanska vlada nakana poslati ujekoliko vještaka u Francezku, za da tB.mo pod vodstvom kojeg šumara prouče radnje oko pošumljivanja goljetih -— pod- jeđno pako iztaknusmo takodjer i skromnu želju, nebi li i naša visoka vlada upo^rebila tu priliku ter omogućila kojemu naših šumara, da se tom toli važnom i poućnom putovanju prikljući. — Naša se ta želja medjutitd žali bože neizpuni jer eno odnosni odaslanici austrijske vlade jur odputovaše zdavna u Francezku. — Na ćelu odaslanikah jest poznati c, kralj, šumarski nadsavjetnik Ivan Salcer ™ zatim naš zemljak |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 167 — c. kralj, zemaljski šumski nadzornik u Zadru Ferdo Zlikmundovskj — uz c. kralj, aemalj, šumskog nadzornika Franju Sudu iz Celovca, c. kr. mjernika Edmunda Markusa i e. kr. šumarske povjerenike Dragutina Gomera iz Celja, Adalberta Pokornoga iz Graca, Cornela Kleđera iz Merana i Jakoba Mareseha iz Welsberga. Odaslanici sastadoše se na dne 2. tranja u Milanu, a dne 5. travnja stigoše u Digne (^Departement Basses Alpes) odkle započeše pravo poučno putovanje, koje će trajati kroz dva mjeseca. Francezka je vlada, kako to bilo predvidjeti izdala na sve podčinjene oblasti sbodne upute, za da se tim ođaslanikom omogući Čim uspješnije proućenje rečenib odnošaja i gradjevina. Import prepelicah. Da u Europi u obće danomice nestaje te plemenite lovine, poznato jest. Za da se pako ista i opet u naših krajevih udomi, nastoje svi lovci, osobito se pako u novije doba importira velika množina prepelicah iz Alexandrije i Mesine preko Marselja u Francezku. U tu svrhu imade jur posebno uredjenih pai´nja(Sa, u kojih se tečajem dobe od veljače do travnja, po 20—30 hiljada komada živih prepelicah najedanput prevažati znade. Prepelice te love u mreža u okoHšju gori spomenutih gradovah. Francezka trgovina drvom. Francezka imade, kao što je to poznato, danas 967°120 ha. Šumskog površja — koje se uz to još danomice umanjuje. Od ukupne proizvedene drvne gromade tek se 20o/o za gradju^ ostatak pako jedino za gorivo uporabljuje od tuda i onaj silni uvoz gradjevnog drva u Francezku iz Hrvatske, Slavonije, Ugarske i Euske, koji nadmašuje 10,000"^- godimice u vriednosti od 278 milijuna franaka. Najviše gradje dobiva Francezka iz Austrije t. j . u godišnjoj poprieČnoj vriednosti od 56,100.000 franaka. Šumski požar. Javlja nam prijatelj: Dne 23. veljače porodi se u šumi vlastelinstva valpovaćkog u Slavoniji pozemui šumski požar, zahvativ površje od 50 do 60 rali, a mogaše se tek iza trosataog napornog rada iigasnuti. Uzrok požaru tomu biti će nesmotrenost palenja vatre po pastirčadi. Dne 24. veljače t. g. posije podne, buknuo jest požar u Šumi „Cret" vlastničtvo sela i gospoŠtije Male mlake kraj Zagreba. Izgorjelo jest do 10 jutrah branjevine. Sumnja se, daje vatra zlobno podmetnuta, od žJteljah, kojim bje u istoj Šumi pošto je ista branjevina^ zabranjeno pasti — medjutim krivci nisu još pronadjeni. Dne 17. ožujka t. g. porodila se vatra u šumi „Prolom", s neopreznosti pastirčadi nu na sreču, da je požar odmab opažen po oružničkoj obbodnji, koja je odmah susjedno žiteljstvo na obrano pozvalo. Dne 19. ožujka, upalila se i opet usljed neopreznosti pastirčadi, parcela „Soho^ dolski breg"^ spadajuća Šumsko-imovnoj občini Vrab<^e, u području podžupanije zagrebačke, te je tom zgodom izgorjelo do 3 rali Šume. Profci krivcem povedena bi iztraga. U Grubišnom polju zapalio je 20. ožujka pastir Vukič iz zlobe šumu „Obrovno" te je tom zgodom izgorjelo do 50 ralih šume. Dne 11. ožujka t. g. porodio se usljed nemarnosti pastirčadi šumski požar u šumi „Jarička kosa", kotaru Rakovačkom, te je tom zgodom izgorjelo do 8 jutarah šuma u vrednosti od 300 for. Dne 13. ožujka t. g. prodio se požar u šnmi „Kneji" spadajućoj imovnoj obćini Jastrebarskoj, te pri tom izgorjelo do 200 jutara 9 godina stare branjevine, štete do 1000 for. Dne 16. ožujka t. g. upališe nepoznati zlikovci šume j,Preki´´ i Bubin" jarak^ vlastničtvo imovne ob6me Velike Bostoje u podžupaniji požežkoj. Požar biesnio jest 10 satih, izgorjelo je do 4 rali šume, Šteta iznaša oko 400 for. Dne 22. ožujka t. g, dogodio se pozemni požar u šumi „Srednja" LuČelnica spadajučoj občini JamniČkoj u podžupaniji Jastrebarskoj, izgorjelo je do 3´ rali šume, šteta iznaša 100 for. Dne 1. travnja t. g. izgorjelo jest do 30 rali Šume vlastelinstva Voćin u Slavoniji, požar nastao je u šumskom dielu j,Lisire" šteta procjenena na 1000 for. |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— ~ im — ´. - Dne. 4. travnja t. g. porodio so požar u ,šumi Znoš gospoštije iBrezovacke, k<)jom je zgodom izgorjelo tečajem trijuh danah do 180 ralih branjevine, Šteta,iznaša do lOpO for. Dne 9. travnja upališe zlikovci Šumu ^Selčina" spadajuću šumsko-imovnoj obt^ini „Sela" u podžupaniji zagrebač^koj, te je pozemnim požarom izgorjelo više op 1 ral Šume^ Dne 7. travnja t. g, porodio se i" opet prizemni požar u šumi „pod Magdalenom" u podžupaniji zagrebačkoj, te izgorjelo do 20 ralih Šume* . i Zemaljsko-iiidustrijalna i šumarska izložba grada Steyera. Tečajem mjesecah. kolovoza i rujna, obdržavati 6e se u Stejeru (u Gornjoj Austriji) električna zemaljsko- industrijalna i Šumarska izložba, koja će medju ostalim sliedeče grane šumarstva obubvat^ati-I Sumogojstvo . 1. Sjemenje šumskog drveča. 2. Biljke šumskog drvet^a. a) vrtno drvlje, b) šumsko drvlje. 3, Zbirke, drveća, 4. Herbarija šumskog bilja. — 5. Šumsko kulturno orudje. 0, StatistiČno. II. Šumarska tebnologija. 1, Oblikovina. 2. Laktovina. 3, Šumarske nuzobrti. 4. Pilane. 5. Drvna industrija. 6. Pabrikaeija papira. 7, Uporaba Šumsko-industrijalnih predmeta u svrbe željezničke, brodogradjevne i rudanske. 8. Šumski nuzužitci. 9. Drvarske orudje: u naravnoj veličini, risanjih ili modelib. 10. Splavljarsko orudje. 11. Tocilarsko orudje, obje bud ^u naravnoj veličini, bud u modelih ili nacrtib.. 12. Modeli šumskog gospodarenja,. 13. Prorezi drveća i trupci. III. Znanstvena podloga Šumarstva, 1. Šumsko-gospodar^ke osnove, 2. Sumsko-mjerničkj strojevi. 3. Statistične karte. 4. Gradjevni nacrti. IV. Čuvanj e Šuma. 1. Demonstracija, oštećenih drva eJementarnimi nepogodami, po Ćovjeku i životinjab, 2. Entomologične sbirke. V, Lov kao, dekoratrvni odjel. 1. Lovne sprave. 2. Parožje i rogovi. 3. Modeli. 4. Kože i krzna, 5. Lovila r zani.ke. 6, Nadjevena divljač i zvjeri. ,,´, ,. ^ ´ Istom sgodom nagradit će se tako-djer osim izložitelja, takodjer i ono čuvarsko i drvarsko osoblje, koje više od 30 godinah službuje ili koje se inače odlikovalo u struci. Imenovanja, Gosp, Eduard Rosipal, do sada c. kr. povjerenik katastralne šumske procjene, imenovan je kr. katastralnim šumskim nadzornikom. —; G-. Ladislav pl. Kraljević, do sada šumar grada Požege, kr. žup. nadšumarom županije požežke. -^ G. Josip Kozjak, svršeni šumar imenovan jest taxatorom ogulinske imovne obćine. — G,. J. Šuler, Šumar gospoštije Pfeiferove u Orahoviei imenovan je obćinakim šumarom za kotar doljno MihoIjaČki, T— Gosp. Gašpar Mirosević, Šumar u Bosni, imenovan jest ces: kralj, šumsko-nadzornim pristavom u Dalmaciji. — Gosp. Dragutin Hofmariri, privremeni Šumarski pristav u Banjaluci. — Gospodin Andrija Gešvind dosada privremeni šumarski upravitelj , nadšumarom n Travniku, ´— Gospodin Pilip Beck nadšumarom u Mogta.ru. — Gosp. Leander Bar^^tscb nadšumarom u Dolnjoj Tuzli. — G-. Rudolf Muba nadšumarom u Btbaču, — August Bobm do sada c. kr. šumarsko-´ mjernićki pristav u Cemernici, imenovan privremin šumarskim perovodjom: kod vlade u Sarajevu, a gumarski asistenta g. Felix Hiliscber u Gračanici šumarskim upraviteljem. — G. Ricbard Proskovec, šumar gospoštije Zamarsk u Češkoj, imenovan je^ Šumarskim upraviteljem u Banjaluci. — Gg. Franjo Rebola, do sada šumar u Karolinentbalu i Stjepan LukaČ, šumarski vježbenik, imenovani su šumarskimi asistenti za okružje Jajačko. — Gg, Ivan Padežanin i Eugen Strauh svršeni Šumari Imenovani su šumarskitni´ vježbenici i to prvi kod vlade, a posliednji kod okružne oblasti: u Saraje.vu´, —^´Gosp. Leo Scbipek, svršeni Šumar^ šumarskim vježbenikom u Banjaluci. —.Franjo Jaut e. k. Šumski povjerenik u Benkovcu bude umirovljen. — C. kr. šumarski pristav Franjo Cassio i c. kr. šumarski pristav Anastazijo JeluŠić´ i C. kr. šumarski . pristav´ Josip imenovani su nadzornimi sumskimi povjerenici za Dalmaciju, a poslednji za Istru a kr." žup. nadšumar Ofcokar Bouček imenovan je šumsko-nadzomim pristavom za austrijsko^ primorje. — Nadlugari Dragutin Dušek i Adolf Hrubi dodieljeniei su prvi okružnoj oblasti u Sarajevu posliednji onoj u Foći. — G. ´Otomar Kallmunzer c. kr.´nadlugar´ u Banjaluci imenovan je c, kr, okružnim šumarskim izvjestiteljem u Kostajnici. |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— l(]9 ~ utemeijiteljnih ćlanovah hrv-slav. šumarskog dr«žtva. Sliedeći dosadariji j^g. (Manovi lirv.-slav. šumar, dni/tva Izjaviše se. ]K)č.etkom ove godine u smislu §. 9. družtvenik pravilah za utemeljiteljne članove i to: 1. MilaB Durst, ravnatelj kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, predsjednik hrv.^slav. šumarskoga družtva. 2. Fran Kosipal, šumarnik nj. u^oritosti kardinala i nadbiskupa zagrebačkoga, odbornik hrv.-slav. šumarskoga družtva. 3. Edo Rosipal, procien. nadzornik kr. lirv.-sl. poreznoga katastra, odbornik hrv.-sl. šumarskoga družtva 4. Adolf Danhelovski, ravnatelj dobarah nj. preuzvišenosti baruna Prandau-a- Hileprandskoga, začastni član hrv. sL šumarskoga družtva. 5. Mio Vrbanić, šum. nadzornik kod kr. zemaljske vlade u Zagrebu. 6. Ante Zoretić, šumarnik kod kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu. 7. Dr. Vjekoslav Koroškenvi, em. nj. ravnatelj gos})odarsko i šnmarslfoga učilišta u Križevcih, kr. profesoi´, izvestitelj kod kr. zemaljske vlade u Zagrebu, tajnik hrv.-slav. šumarskoga družtva. Novom godinom pristupiše nadalje u družtvo. a) kao članovi I. razreda-: gg-: 9. Dimitrija Josin:iović kr, srpski drž^avni šumar, Brza Palanka. — 10 Belizar Popović, (kr. srpski državni šumar, Bajna Bašta. — 11. Aleksa Jakšić, kr. srpski državni šumar, Bajina-Bašta. 12. I\^ao Dušanović, kr. srpski državni šuniar, Bajina-Ba.^ta. 13. Jovan Jekić, kr. -&pski državni šumar, Kraljevo. — 14. Miladiii Petrović, kr. srj)ski državni šumar, Trstenik. — 15- Antoniji Zurić, kr. srpski državii^i šumar, Ripanj: — 16. Rista Bojanović, kr. srpski državni šumar, Beograd. — 17. Proka Siraić, kr. srpski šumar N,iš. — 18. Mljail Mrkšić, kr. srpski državni šumar, Donji Milanovac. — 19. Josip Kozarac kr. šumarski vješbeoik u Vinkovcib. ~ 20. Mijo Crienjak, akcesista imovne obćine Križevačke. h) kao banovi II. razreda: 29. Josip Prpić, kr. nadlugar kr. šumarije u Otoccn. ~ 30. Marko Blaževic. — 31. Gjuro Miakovic. -- 32. Joco Popović — 33. Andrija Cerovac. — 34. Luka Kadić; svi lugari imovne obćine Viiikovačke. šumarije br. 1. u Trnjanib. — 35. Blažinćić Franjo. — 36. Šprajacek Stjepan, nadlugaii imovne obćine Križevačke. — 37. Paunović Jovan. — Predavec Mato. — 39. Obranović Rade. — 40. Krušić Mio. — 41. Rajković Arj^ enija. — 42. Mirčić Vuk. — 43. Agjaja Andrija. — 44. Jakšinić Josip. — 45. Perović Martin. — 46. Šegan Petar.— 47. Bunarević Košta. — 48. R^ic :yia,tiM. — 49. Kovačević Milan. — 50. Škarec Gjuro. — 51. Šepak Franjo. — f>2. Domitrović Stjepan. — 53. Filipović Franjo. — 54. Šprajacek Nikola. — 55. Katanić Ivan, svi lugari: imovne obćine Križevaćke. " " - " 13 " |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 170 3P o t "tT" r d. a- Do sada uplatiše sliedeće koporacije i p. n. gg. članovi u ime godišnjega prinosa za 1884, n drnžtvenu blagajnu pa se time ujedno od strane predsjedničtva dotične svote potvrdjuju. Njegova uzoritost kardinal nadbiskup Josip Mihalović 2b for. — (gospodarski ured imovne obćine u Vinkovcih 100 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine u Novoj Gradiški 50 for. — Gospodarstveni ured imovne obcine u Mitrovici 20 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine u Petrinji 10 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine u Giini 10 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine u Otočcu 10 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine Križevačke 6 for. — Gospodarstveni ured imovne obćine Gjurgjevačke 20 for. —- Uprava vlastelinstva grofa Elza u Vukovara 25 for. — Uprava vlastelinstva Ttirk i Turković u Kutjevu 20 tor. — Prihodarstveni ured baruna Prandaua u Valpovu 5 for. — Grad Zagreb 10 for. — Grad Osiek 10 for. — Grad Koprivnica 10 for. — Grad Križevci 10 for. — Grad Petrinja 10 for. — Vla stelistvo biskupa Strossmajera u Djakovo 10 fot. — Trgovačka komora u Zagrebu 5 for. — Vlastelinstvo u Pakracu 10 for. — Kr. šumarski ured u Otočcu 5 fr.—Kr. šumarski ured u Gospiću 5 fr. — Kr. namiestničko u Zadru 5 for. — Obćina Tiesno u Dalmaciji 5 for. — Grof Miroslav Kulmer 5 for. Ivan Iskra 5 for. — Ivan Partaš 6 for. — Stjepan Hankonji 5 for. — L. L. Hirsch i drug 5 for. — Dohodaratveni ured gospoštije u Čabru 5 for. — Ivan Odžić 7 fr. 50 nvč. — Mio Križković 7 for. — Jaroslav Šugb 6 for. — Ivan Antoš 5 for. — Josip Kuhinka 5 for. — Hugo Grund 5 for. — Julio Vraničar 6 for. — Gustav Pauza 5 for. — Antun Nancini 5 for. — Antun Čanić 5 for, — Gustav Heinz 5 fr. — Vinko Dračar 5 for. — Fran Kesterčanek 5 for. — Demeter Stjasni 6 for. — Gavro Pantelić 5 for. — Ivan Magjarević 7 for. — Ferdo Zikmundovski 5 for. — Ferdo Grospić 5 for. — Ante Ćelija 2 fr. 50 nvč. Napoleon Alandsce 5 for. — Stjepan Urban 5 for. — T. Ivančević 3 for. — F. Sarkotić 3 for. — M. Delić 3 for. — V. Hinić 3 for. N. Stojanović 3 for. — I. Rodić 3 for. ~ M. Lalić 3 for. — Milan Mrkšić 4 for. — Ivan Jerbić 5 for. — Ivan Katalinić 2 for. — Alexa Nećak 2 for. — Josip ScMfer 2 for. — Dane Rukavina 2 for-— Fabo Rogić 2 for. — Vujo Uzelac 2 for. — Luka Tomičić 2 for. — Josip Prpić 2 for. — Julio Anderka 5 for. — Alexander Koroškenji 5 for. — Rudolf Brosig 5 for. — Tomo Orešković 2 for. — Ivan Tropper 5 for. — Mirko Puk 5 for. — Edo Slapničar 5 for. — Teodor Basara 5 for. — Antun Korab 5 for. — Martin Starčević 5 for. — Josip Kozarac 6 for. — Mile Mikešić 5 for. ~ Joso Banić 2 for. - Petar Bogdanović 2 for. — Mile Ljubobratić 2 for. — Janko Vukmirović 2 fr. — Janko Vuksan 2 for. - Dane Žubčić 2 for. — Joso Rakitić 2 for. — Petar Dorić 3 for. — Mato Matasović 3 for. — Petar Kovačević 2 forinta. ~ Ivan Tvrdojević 3 forinta. — Franjo Stanić 3 forinta. -— Franjo Šimić 3 forinta, — Franjo Vrbijanović 3 forinta. — Marijan Kladarić 3 for. — Marko Blažeko\ić 4 for. - Gjiiro Miaković 4 for. - Joco Popović 4 for. — Andrija Cerovac 4 for. — Luka Kadić 4 for, — Dragutin |