DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 150 —


Razjašnjenje i z k a z a.


Prvo. Djelitbom normalnog prihoda sa normalnom zalihom nadjeni decimalni
slomak S: ^> THflro---´^<´´^´ j^s^´ dobitna mjera i ujedtio prihodni faktor
Neman-Orleanske šume. Normalna zaliha pomnožena ovim faktorom, daje normalni
prihod najme 147000X0-02 = 2940^; a zbiljna zaliha pomnožena istim
daje godišnji etat, najme 201.536 X 0-02 = 4030*72". — Ako se od zbiljne
zalihe od 201-536" odbije normalna zahha sa 147,000^ pokazuje se višak od
^i01.53(.> — 147.000 = 54.536.^ pa ako se ova dva diela naposeb pomnože
prihodnim faktorom, to dobijemo prihode sa 147.000 X 0-02 = 2940" i


54.536 X 0-02 = 1090-72´´, koji skupa gore označeni godišnji etat od
2940 X 1090*72 = 4030-72 ´* iznašaju.
Drugo. Kod methode normalne zalihe je ista „Fundus instruktus" resp.
materialna glavnica, od koje kamati ovdje godišnji etat od 2940** sačinjavaju,
koji se uporabe, dočim temeljna glavnica netaknuta ostaje, jorbo se — kako
je u predležećoj knjigi o prihodu na drvu izkazano — godimice uporabijeni
normalni prihod od 2-940" u deceniju nadoknadjuje prirastom od 29.400^, pa
ako je sadanja zaliha na materialu kao kod Neman-Orleanske šume veća od
normalne zahhe, te se mora razmjernom većom godišnjom uporabom ovaj višak
unutar obhodnje" potrošiti.


Polag prve točke iznaša ovaj višak 54.536", te se imade u prvoj polovini
obhodnje od %^ = 50 god. potrošiti, po čemu na jednu godinu 54.536: 50 = 1090^72"
odpada. Budnć se nadalje ova šuma u lOgodišnjih perioda (decenija) sječi i pomladiti
imade, to iznaša uporabnakvota(višKa)zasvakidecenij 109072 X 10 = 10.907-2".


Ako dakle od izvorne zalihe od 201.536^ u svakom deceniju odpada
10.907´2", to postaje drvna zaliha u svakom deniciju za 10.907*2" manja, kako
je ista u predležećoj- knjigi o prihodu na drvu i o kontroli izkazana i po
tome za svaki decenij etat, kao i njegov normalni prihod i prihod viška
ustanovljen. ´ ´ ^


Ovime pokazuje se kod etata, kao i kod suviška etata od decenija do
decenija jednaka padajuća diferencija od 218*144", koja od tuda nastaje, što
svake godine.u svakom od 5 glavnih dielova uzgojne šume 1 šestar, dakle istodobno
5 šestara, k-dielomičnoj uporabi dolaze, koji ukupno 218-143 X 5 ==1090*72^


davaju,
čime se i suglasje sa gornjim izvadjanjem pokazuje.
´ ´Treće . II "drugoj točki izračunane i gore izkazane normalne, prihode
mogli hi samo u tom slučaju zbilja dobivati, ako bi se uzgojna šuma već sada
u norinahiom.stanju nalazila, žto ali, kako skrižaljke dobitnih razreda pokazuju,
jošte nije.
Iz ovog uzroka otvoreni su u predležećoj knjigi o prihodu na drvu i o
kontroli potrebiti stupci za izkazanje periodičnih zbiljnih prihoda na drvu, da
se po tom n svakoj periodi (deceniju) može zbiljni sa normalnim prihodom
prispodobiti i po rezultatu, te prispodobe, glavno izjednačenje na koncu prve
polovine obh0dfsje^4^veMf-~jer^-se-Ottdar^a-t)wm^-rezultata poč-etkum druge po