DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 143 — Konačni osvrt na rationalnu methodu uredjivanja šumskog gospodarstva. Napisao Antun Tomić, cos. kralj, umirovljeni Humaraik.* Sve stečevine na polju prirodoznanstva imadu svoj izvor u idejab pojedinih muževa, a tek kasnije, poslie kako je valjanost i uporabivost za ljudske svrhe i potrebe pokusi izpitana, te time uspjeh konstantiran, postale su sveobćim dobrom čovječanstva. Tako je i ideja normalne zalihe već stara, datirajuć još od god. 1788. a premda je od onda o njoj, kao i po njoj izvedenih dviuh procienbenih methoda, najme karaeralne procieiie i užitnog postotka, nastala tako rekuć već čitava literatura, to ipak nije do sada pošlo za rukom naći pravi put, kojim bi se dalo u neuredno obraštenoj šumi postići normalno razrajerje sastojinskih dobnih razreda, koje je ipak jedina podloga buduće prave normalne zalihe. Pogledom na to bio sam ponukan objelodaniti u Kl. svezku „Šumarskog lista" od god. 1883. moje razjašnjenje rationalne methode uredjivanja šumskog gospodarstva^ ter u istom predočiti sredstva i puteve, kojimi se ideja normalnog šumskog stanja po mome izkustvu realizovati može. Za sigurno postignuće toga neobhodno je potrebno svrbi odgovarajuće i konsekventno izvadjanje predloženih pravila, čemu služi knjiga o prihodu na drvu i controli. (Vidi prilog strana 145.) Kako se u ostalom iz sadržaja ove uviditi može, moći je valjanost ove methode istom po svršetku polovice obhodnje prokušati, te bi s toga ovakovu operaciju mogla izvesti jedino koja korporacija, kojoj je djelatnost neprekidna, v ^ najme koje šumarsko družtvo, ili pako koja višja šumarska upravna oblast, koja bi u tu svrhu imala izlučiti stanoviti šumski kompleks, te ga po opisanoj methodi uredjivati i s njime u obće kao pokusnim objektom postupati. Svršetkom prve polovice obhodnje morao bi se po sječi i istodobnom pomlađjenju normalnih ploha, kako je u osnovi označeno, takodjer i normalni slied dobnih razreda sastojina na toj polovini uzgojne plohe postignuti, te bi se time i valjanost ove methode dokazala. Makar bi zbiijna proizvodnja na drvu veća ili manja bila, nego li bi polag normalne zalihe morala biti, to ovo ipak na samoj stvari više ništa nemienja, buduć da će početkom druge polovice obhodnje etat u prvom slučaju razmjerno veći izpasti, u drugom pako manji, a tim će na koncu ciele obhodnje uz postignuće normalnog slieda dobnih razreda sastojina, takodjer i na čitavoj uzgojnoj plohi posve sigurno zbiijna drvna zaliha biti jednaka normalnoj. Istom onda će se o ovOJ methodi moći reći da je izkušana, što se sada 0 nijednoj drugoj reci nemože, jer se sve jošte u pokusnom stadiju nalaze. ^ Radi toga se i posvuda kod ponove uredjenja šumarskih prihoda nove instrukcije izdavaju, kojimi se mane prijašnjeg uredjenja naistoje odstraniti. Nu ovo * Preveo g. 1. K |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— IM — šu samo sredstva da se zlo umanji, ne pako odstrani, jer ni ove nepružaju nikakove sigurnosti uspjeha. Ovime zaključujem svoja razjašnjenja rationalne methode uredjivanja šumskog gospodarstva, a buduć da sam u priiežećoj knjigi o prihodu na drvu i 0 kontroli podao potanko pouku, kako se unutar jedne obhodnje može neuredno obraštena šuma u normalno stanje svesti, to molim podjedno gosp. šumarskog ravnatelja Danhelovsky-a ovu knjigu smatrati kao odgovor na nje /./"^. govo — u I. svezku „Šum. lista" od god. 1882. stavljeno mi pitanje. Ako li r´ |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 33 <-- 33 --> PDF |
rnlo„Konačni osvri na rationalnu methodu uredjivanja šumskog gospo darstva." Izkaz prihoda na drvu i kontroli po methodi normalne zalihe, uređjeue i uzgojene Neman-Orleanske šume, sa ukupnom površinom od 3920 rali (po_ 16000^) drvnim prihodom po jutru u sječivnoj dobi, od 75 d. a. hvati goriva, ob^ hođnjom od 100 god. i procienjenom drvnom zalihom od 201.536 đ. a. liv. po 80 k. st. drvne gromade. 11 |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 146 — normalni etat se K uporabi dolazi prihod na Zbilja se Drvna zaliha dieli drva -1—t glavnom ^? -a a glavni dio a dielu o g o ! O 1 O O - 0 1 o 0 A. doljno austrijski hvati l m e Y broj rali hvati ime ^ 1 Sebeschel I. 1 i 2 78-4 75 5880 1 Sebeschal 201.530 X0.02 40S0.72 2940 2 Turnul JI. 1 i 2 78-4 75 5880 2 Turnul 1090.72 3 Balcs m. 1 i 2 78-4 75 5880 3 Dalcs I. 147.000 4 Pnschian IV. 1 12 78-4 75: 5880 4 Prischian Vallia Vallia 5 V. 1 i 2 78-4 75 5880 5 Schopot Schopot Svota 10 392 — 29400 Svota 1 Sebeschel I. 3 i 4 78-4 75 5880 1 Sebeschel 100.628.80 X0-02 3812.576 2940 2 Tumul II. 3 i 4 78-4 75 5880 2 Turnul 872-576 3 Dalcs n i 3 1 4 78-4 ,75 5880 3 Dalcs n. 147,000 4 Prischian IV. 3 i 4 78-4 75 5880 4 Prischian Tallia Vallia 5 V. 3 i 4 78-4 75 2880 Schopot " Schopot Svota 10 392 75 29100 Svota 1 Sebeschel! I. 5 i 6 78-4 75 5880 1 Sebeschel 179.721-60 X0-02 1 2940 3594-432 2 Turnul II. 5 i 6 78-4 75 5880 2 Turnul 654*432 3 Dalcs III. 5 i 6 78-4 75 5880 3 Dalcs in. 147.000 4 Pnschian IV. 5 i 6 78-4 75 5880 4 Prischian 1 Vallia Vallia 5 V. 5 i 6 78-4 75 5880 5 Schopot Schopot Svota 10 392 — 29400 Svota Prenos 30 1176 88.200 |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 35 <-- 35 --> PDF |
147 -— Od normalnog prihoda je proizvelo u zbilja proizvedeno u prispodobi zbilja proizvedenog sa i M : u sječi u deceniju etatom, ima se još > O c3 U o godimice proiz-´ ^ S C3 (V vadjati O c5 fc-i i>roj rali livati´ hvati hvati I. ) i 2 78-4 90 7056 U76 , — i . ! -1 826.12 jer,se od II. 112 78-4 75 5880 — 1 ´^ — Et. 4030:72 in. li 2 — — 3204.60, 78-4 75 5880 *—´ -M 826-12 — IV. 11 2 78-4 75 5880 za nadopunenje o - etata imade izvan V. l i 2 78-4 ´75 5880 — — sječina proiz vadjati. , 10. 392 ~ 30576 1176 — 1470 ,— I. Si 4 78-4 II, 3 i 4 78-4 - III. 3 i 4 78-4 ^_^ —— ´ ´ ´ , IV. 3 1 4 78*4 V. 3 i 4 78-4 10: 392 I. 5 16 78-4 —´-^1 n. 6 i 6 78^4 ´ j in. 5 i 6 78-4 IV. 5 1 6 78-4 ´ V. 5 16 78-4 i 10 _392_ 30 11V6 0 p a Z R a Ovdje izkazana veča proizvadjanja od 264´6" u sj´ečina, tfemelje se na special noj užitnoj osnovi za 1 decenij, te odpada po tom godišnja potreba za nado punenje etata-samu sa 826-12^ jer826- 12+264-6--1090-72´^ koji u 6 stupcu izkazani , prihod pokrivaju. Kko je´ir razjašnjenju rationalne methode uredji-, vanja sumskoggospodarstva \ rečeno,. imade se za svaki j decenij specialna užitna ´ j osnova sastaviti, i u istoj \ iznosi, kako ih zbilja/ksječi´; dolazeće sastojine davaju | izkazati, po čemu se onda j godišnja potreba etata za do-i tični decenij ustanoviti može. ; Nadalje rečeno je u raz-\ jasnjenju da se imade o i proizvadjanju, za svaki de- eenij pionadjene potrebe za i nadopunenje etata po ad-i ministrativnoni šumarskom ( činovniku^ obzirom na ondje | navedene okolnosti sastaviti \ osnova za predsjek i pore-| djivanje. i I ´ ^ ! ^ ! . |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 36 <-- 36 --> PDF |
-US — 1 normalni etat se 1 Drvna zaliha K iiporabi dolazi prihod na Zbilja se dieli drvu rt Fl-f a glavnom ta S li´ glavni dio .a o :3 B o dielu i Š o o i S o 1 0 3 P4 0 cd >o K3 hvat i 1 m e u* broj rali hvati im e P Prenos . 30 1176 —. — 88-200 2940 1 Sebeschel I. 7 i 8 78-4 75 5880 1 Sebeschel 168.gl4-4 X0.02 3576-288 2 Tnrnnl n. 7 i 8 78-4 75 5880 2 Turnui 436.288 IV. 147.000 3 Dalcs IIL 7 i 8 78*4 75 5880 3 Dalcs 4 Prlschian IV. 7 i 8 78-4 75 5880 4 Prischian Vallia ValHa 5 V. 7 i 8 78-4 75 6880 5 Schopott Sbhopott Svota . . 10 392 — 29400 Svota . . 1 1 Sebechel I. i 9 i 10 78-4 75 5880 1 Sebeschel ( 2 Turnui II. 9 i 10 78-4 75 5880 2 Tumnl 168´814´4 X0002 2940 315-744 3 Dalcs III. 9 i 10 78-4 75 5880 3 Dalcs 218-144 T. 147-000 4 Priscbiaii IV. 9110 78-4 75 4 Prischian 5880 Vallia Vallia 5 V. 9 i 10 78-4 75 5880 5 Schapot Schopot Svota . . 10 392 — 29.400 Svota . . Ukupno . . 10 393 — 147000J 1 Sebeschel I. Il i 12 78-4 75 5880 1 Sebeschel 2 Turnnl liJii i 12 78-4 75 5880 2 Turnui 1 3 Dalcs III. 11112 78-4 75 5880 3 Dalcs VI. 147,000 4 Prischian IV. 11112 78-4 75 5880 4 Prschirn Vallia ValHa 5 V. 11 i 12 78-4 — 294000 5 Schopot. Schopot. Svota . . 10 392 29.400 Svota . . |
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 149 — je proizvelo u Od normalnog pr ihoda zbilja proizved eno II prispodobi zbilja proizvedenog sa 1 1 0 sježi u de ceniju etatom, ima se još godimice proiz- OJ 0 p a 2 k a ´o <—t m D :vadjatl !=1 i-i a broj rali hvati hvati hvati 1 i T- i 30 I 1176 I. 7 i 8 78-4 1 1 II. 7i8 78-4 III. 7 18 78-4 1 1 iy. 7 i 8 78-4 V. 7 18 78-4 i 7 18 78-4 i. 9110 78´4 1 II. 9110 78-4 11. 9110 .78-4 IV. 9110 78-4 V. 9110 78-4 1 ^ 1 ´: 9110 392 i 1 Koncem prve polovine lOOgodišnje obhodnje 10 1960 _ 1 dakle za 50 godina. I. 11112 78-4 Početkom 2, polovine 100 god. obhodnje. II. 11112 78-4 Imade se na ovaj način do :uklju6ivo X. decenija dalje [L 11112 78-4 postupati, te onda isto t´ko kao koncem I polovine obI. 11112 78-4 hodnje zaključiti, gdje će se normalna i zbiljna drvna /. 11112 78-4 zaliha slagati. 10 392 , i i |