DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 3     <-- 3 -->        PDF

— 115. —
Seljaci ti bo vavjek spominju; da što se clrva prodade, prodje na upravu
šumsku i porez, a obćinari kod svoga vlastitoga dobra imadu još nadoplaćivati,
uz to se još i većoj nevolji nadaju, dok se još tako preostale stare šume izsjeku.


Da imovne obćine, donjekle bar unapried tu nevolju predvidjaju, dokaz
tomu što njeke njih dapače već saboru podnieše molbe, za razdiobu imovnoobćinskih
šuma medju pojedine mjestne obćine, navadjajuć, da će tako dopadše
jira šume bolje, čuvati, ter da će šnjima bolje gospodariti nego U_se do sada
gazdovalo.


Dok su sve krajiške šume bile erarske, a obćine šumske koristi bezplatno
uživale, bilo je i seljačko stanje povoljnije, nego li uz sadašnje okolnosti, dok
su šume razdieljene, dok za te šume imadu porezne, upravne i ine troškove
podmirivati, negiedeći i na to, da su danas u pogledu paše i drvarije na manji
prostor ograničeni, a po tom jira uzeta i zgoda stoku u velikom broju odhranjivati,
kako su to od prije naviknuti bili. Pa ipak je našemu seljaku baš
stoka najglavniji proizvod privrede u gospodarstvu.


Znamo nadalje, da naš seljak danomice u pogledu blagostanja nazaduje,
a stoga sjegurno i mi šumari nemožemo to nazadovanje ravnodušno gledati,
već se i nama namiće pitanje, kako li bi se iraalo šumsko gospodovanje po
obćinskih šumah urediti, da zadovoljimo i zahtievom racijonalnog ^šumarenja, a
i potrebam poljoprivrede našega seljaka?


Odgovarajući na to pitanje, odgovoriti mi je da bi po mome nazovu trebalo
prije, svega, osobito u onih šumskih predjelih gje je žiteljstvo upućeno na
stočarstvo u šumskome gospodarstvu uvesti njekoje promjene. Gospodarstvo
u šuma obćinskih imalo bi se urediti, suglasno sa odnošaji i potrebštinami
narodnoga gospodarstva, a naročito trebalo bi uzeti u obzir, da se seljaku đomakne
čim moguće veća potrajna korist iz obćinskih šuma i njenih proizvoda.
Paša, žiro vina, kolje za vinograde, ogi^ade i ogiievno drvo, trebalo bi prije svega
seljaku iz ohćinske šume osjegurati.


Naš seljak malo ne najveću vriednost šume nalazi u paši stoke i žirenju
krraadi. Kada mu je omogućeno stoku prehraniti pašom i brstom, zadovoljeno
jest bivstvu njegova obstanka. Pitanje jest samo dade h se šumsko gospodarstvo
i tomu primjereno urediti? Ja držim, da jest, — a mislim, da nebi spravoga
puta zašao, ako bi predlog stavio, da se u rečenu svrhu u obćinskih šuma,
uzgoj visoke hrastove šume, sa uzgojem krošnosjeka (Kopf-Holzbetrieb) spoji
i,goji.- Uzgoj krošnosjeka uobičajan jest u našega naroda. Nalazimo ga po svud,
duž voda i potoka u vrbicih i topolicih, a vidimo ga takodjer i u grabrovih šuma,
narod ga sara uvadja i goji.


S ovim krošnjačnim uzgojem imao bi se kako rekoh spojiti visoki uzgoj
hrastja, u obliku recimo „pučkog uzgoja."


Tim uzgojem imale bi se prije svega one šume gojiti, nalazeće se,u
blizini sela, u koje narod najprije običaje raarvu na pašu goniti,. te kamo
seljak najradje po drvariju zalazi. Krošnosječni uzgoj graba, bukve, brieste,
lipe, klena, topole i kestena omogućenje uz porazmjerno dobru pašu i travarinu,