DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 140 —


regnikolarnimi deputacijami riešiti, pak ćemo s toga pričekati, što će ustanoviti,
jer je to i onako pitanje više državopravne naravi, nego li lih šumarsko.


Glede gospodarskih osnovah zaboravio je g. pisac na §. 10.


K §.46. navedeni dodatak, da može biti lugarom samo onaj „koj je podpuno
tjelesno i duševno zdrav" izpušten je s toga, jer se to samo po sebi
razumieva, kao i za šum. činovnika, dočim se u zakonu htiela navesti samo
potrebita kvalifikacija, a ne koja svojstva mora imati lugar, jer čim mu ova
manjkaju, nemože se ni zapriseći za lug. službu u smislu §. 4. min. naredbe
od 1. srpnja g. 1878. S toga i taj dodatak odpada.


U §, 48, nazire gosp. pisac, da si šum. osoblje obćinsko namiće za tutora
polit.i oblast, jer kod iste mora zakletvu položiti. To je krivo shvatio g. pisac,
jer se pred polit, oblasti imadu svi šumski činovnici i lugarsko osoblje zapriseći,
bez obzira da li su državni ili obćinski, a s toga, da budu javna straža,
te da uživaju sva u zakonih utemeljena prava iste. A osim toga imati će svaki
svojem pređpostavljenom u ruke službenu prisegu položiti, košto je to i kod
drugih strukah.


K. §. 52. navedena opazka da bi se imao točno označiti slučaj pravedne
obrane, imade dosta za sebe, nu dočim to označuje §. 2. kaz, zak. držao je
sastavitelj da se za sada kod toga ostane, a nemože se ovdje drugačije tumačiti.
Dodatak k. §. 74. ako politička oblast neutjera dosudjene globe i odštete
zavremeno, odgovara za oto dotični predstojnik, odnosno referent" je
neumjestna, jer ih vlada i onako za zanemareno službovanje na´ odgovornost
povući može, bez da to bude u šum. zak. napose navedeno, a da dotičnik u
novčanom pogledu odgovara odnosno jamči, bilo bi odviše drastično, pače prerano
zahtjevati, kada to ni sama država za porez u takovoj formi od dotičnika
zahtievati nemože.


Takovom ustanovom stekao bi si ovaj nacrt jošte više neprijateljah.


Za sve otežkojuće okolnosti koje su navedene u §. 91. imao bi se krivac
kazniti po nazoru g. pisca zatvorom, pošto bi dosudom preogromnih globah
narod spao na prosjački štap.


Dočim je danas modema kazan novčana globa, to je ista ponajprije svagdje
navedena, nu već je u §. 83. ustanovljeno, ako je globa iieutjeriva, pretvara
se u zatvor.


Osim toga može se krivac i na sam zatvor osuditi, ako se unaprieđ znade
da je globa neutjeriva, ter i opetovanom slučaju ako će to biti osjetlivija kazan.
Time se je dakle predusrelo gornjoj bojazni.


Primjetba k § 95. pobija se već samom stilizacijom istog § u riečih
„polag mjestne ciene", zatim samim obrazloženjem sastavitelja, gdje se imade
ono što u šumi ostane od odštete odbiti samo po mjestnoj dakle faktičnoj cieni


— a ne po cieniku za proračunavanje šum. odštetah.
Dočim k § 97. da štetočinitelj imade i trošak izviđa i prociene nositi,
nije stoga uvršten, jer nije od potrebe, dočim će onu štetu koju bi oružiiici
i drugi prijavili, ako nebi prijava podpuna bila, khko moći dotični lugar na