DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 25 <-- 25 --> PDF |
. — lg7 — . onako kod nas razmjerno malo nose, te se nesmije s toga vlastnik istih obteretiti jošte i skroz suvišnim! troškovi. Što g. pisac navadja za dokaz, da je na njekih mjestih podravskih šuma osvjedočio se o tom, da su branjevine jur prerano otvorene, uništene, to do-r puštam, da su uništene, nu ne s toga, što su prerano otvorene, već jer nabijahu nikada ni pravo zabranjene, jer ih je pučanstvo već u početku nasilnim ugonom blaga jošte prije dignuća te zabrane uništilo. Upravo s toga, jer se branjevine uništuju, predlažu se glede istih takove ustanove, koje će nam zajamčiti napredak i pomladjivanje šuma. U §. 30. imao bi se izraz „jačih" točno označiti, jer se pod tim nezna, koja se stabla moraju doznačnim čekićem udariti. Nu ovdje nam već današnja praksa može za razjašnenje služiti, jer se svako stablo, koje se doznačuje, ma bila i letva, doznačnim čekićem udari i obilježi, a samo ondje, gdje je panj za to preslab, neima biljega. Usljed tog naravnog tumačenja, da će se svako jače stablo biljegovatij a samo ono ne, koje se nemože, nije navedena potanje debljina panja u cent., što nije ni nuždno, a to je mogao g. pisac razabrati i iz obrazloženja k tom §. Od §. 3L, da se izpusti stavka „u druge svrhe nego li mu po pravu pripada", jer se pravednošću pravoužitniku nemože zabraniti, da drvo, koje je dobio za ogriev, upotriebi za gradju, ili obratno, jer da će tu i onako odlučiti sposobnost i svojstvo drveta, kao i potreba istog. Upravo s toga, što se ovlašteniku doznačuju drva za ogriev i gradju polag faktične potrebe, mora ih i u tu svrhu upotriebiti, jer ono drvo, koje dobije za ogriev, netreba za gradju upotriebiti, jer takovu može u slučaju potrebe X od boljih vrsti drveća dobiti. Al on bi mogao iz tog ogrievnog drva u slučaju sposobnosti i gradjevno drvo izradjivati, te si napraviti kakovu novu zgradu, koju bi onda kašnje prodao, a da podmiri svoju potrebu na ogrievnom drvu — mora si isto kradjom pribaviti. Ili uzmimo obratno. On dobije gradjevno drvo n. pr, hrastovo za podsjeke, a jer mu se neće po ogrievna drva u odaljenu bukovu sječinu, on taj hrast izciepa na ogrievna drva, dočim pako te podsjeke treba, on će i opet iste tražiti, ili ih ukrasti. Nije li u oba slučaja zlorabio blagodat stečenog prava na štetu vlastnika šume, te ostalih pravoužitnika? U onom slučaju pako, da je iz onog ogrievnog drva podmirio svoju potrebu na gradjevnom drvu, nebi mu se moglo već s toga prigovoriti, jer je time vlastniku šum^ i ostalim jošte koristio, prištedio im vriednostnije drvo. S toga je skroz opravdana ta stavka, a i do sada se je mogao vlastnik šume osvjedočiti o zakonitoj upotrebljivosti izdanog drveta. U ostalom da je to nepravedno, nebi bile slične ustanove i u bavarskom zakonu, koj je jedan od najboljih, odnosno najtočnijih. Prigovor k §. 32., da bi se imao odsjeći minimum kompleksa, koj je potreban za podmirbu jednog selišta (?), izpod kojeg se nebi smiela dozvoliti |