DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 136 — pitao, posavjetovav se o tom takodjer sa svojimi prijatelji, a onda prama svemu tomu imajući pred očima uviek samo taj cilj, da se shodnimi ustanovami što više osigura budućnost šuma — odnosnu osnovu sastavio, koju je onda šumar ska skupština potanko pretresla, te kako je prihvaćena uz njeke preinake, od tisnuta bje u šumai´skom listu. Tim činom nije više ta osnova samo nazor sastavitelja — već cielog družtva. S toga držim, da je ta osnova za naše odnošaje takova, košto je za željeti, i košto ju upravo trebamo, a uz to ipak sadržaje lib samo takove ustanove, koje i kod drugih naprednijih naroda nalazimo, gdje ipak usljed veće prosvjete i blagostanja sam obstanak šumi. nije u takovoj pogibelji, košto kod nas. Skroz je neopravdan usljed toga nazor g. pisca, da je taj nacrt preblag, košto nestoji ni onaj prigovor, da je isti prestrog. Čim je napušteno stanovište dosadanjeg zakona, s kojeg se prosuđjuju čini, napereni proti sigurnosti šumskog vlastničtva, te je kvalifikacija čina ovisnom od količine počinjene štete, kao i od okolnostih, pod kojima je ista počinjena, a k tomu mnogo bržji i shodniji postupak i´azpravah — to će se već time na put stati daljnjem haračenju mmkj te tako najveće zlo ođkloniti. Netajim doduše, da se neće i nakon toga jošte kradje u šumi dogadjati, nu neće time biti u pogibelji i sam obsta nak šuma, košto je to sada! Jer dok je šume, biti će i kradje, te se ista nebi mogla prepriečiti niti najstrožijimi sriedstvi, košto se u mojem području nemože ni priekim sudom palež prepriečiti. Nakon tog uvoda prelazi g. pisac na pripomenak hitnijih nedostataka pojedinih paragrafa, koje ću mu isto tako potanje razjasniti i dokazati, da je stilizacija istih skroz opravdana. k §.22. imalo bi se pridodati „nakon 5 godinah". Nu đočim se taj §. kao i prijašnji proteže samo na promjenu vrsti gojitbe, a ne na prelazno uživanje, koje je dozvoljeno bez svake posebne dozvole, jer se novo izsječeni dielovi šuma imadu u roku od 1 do 5 god. pomladiti, kako to odredjuje §. 35., s toga odpada gornji dodatak. Ovo tumačenje nalazimo i u starom zakonu, kako se to vidi u Schindle rovoj knjizi „Forst- und Jagdgesetze đer osterr. Monarchie" u §. 3. točka 2. k §. 28. imalo bi se pridodati „a to biva ustanovom poduzetog vještačkog izviđa, potvrdjena po nadzorničtvu" te na taj način bi se branjevina za pašu otvorila. Taj izvid bio bi suvišan i neopravdan zbog troška, jer se nemože i nasmije predmnievati, da dotični šumar nebi znao prosuditi, kada se može branjevina bez svake štete podmladka za pašu otvoriti. U mojem obrazloženju tog §. se navadja, da se branjevina može onda otvoriti, kada je podmladak tolik, da ga blago nemože više ogrizti i uništiti, a time Je dovoljno i ta točka razjašnjena. U ostalom nesmyemo zaboraviti, da bi taj suvišni izvid po povjerenstvu 1 znatmh novaca stajao, kojih u današnjih okolnostih i onako oeima, a šume i |