DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 133 — ^ " » . » . ^-^ + 0.14-0.1+0.1 0.5 X12 = 6.— ´^"´" » » « » „ 0.2 + 0.1+0.H~ 1.04-0.1 0.1x12 — 1.20 Popriečoi trošak popravka iznaša . . :-J2.4():5 -= 6.48 Dakle obratno gubitkom na použitcih, jesu troškovi za ogojne popravke tim veći, što kasnije rodna godina pada. Resultat gornjih pitanja a) i b) jest, da je polućenje podpunog pomladka u petgodišnjoj predzabrani skopčano sa sliedećimi gubitci i iztatci, i to kod: Gubitak na použitcih, izdatak za popravke. ^ — 6.20 + 3.60 = 9.80 novč. B — 5.36 + 5.04 = 10.40 „ [ 0 — 4.25 + 6.48 = 10.73 „ Ili popriećno po jutru . 30.93 : 3 = 10,31 novč. T. j . troškovi naravnog pomladjivanja putem predzabrane ili su ništ a ili posve neznatno manji od troškova ručnog pomladjivanja. Ako se sada na ruci gornjih brojevih dokaza upitamo: jeli zakonodavac § 10. postigao svoju svrhu, to nam je odgovoriti sa: Ne! Njegove nade izpunile su se samo na pol: on je predzabranu doduše pomladio, nu dobrim dielom tek uz pripomoć ljudskih ruku, — dočim ogojnih troškova nije prištedio. Nu i na ovako postignutoj svrsi vise dvie znatne mane, i to: prvo, da pomladak nije jednako star, nego da sn na predzabranjenoj plobi izmiešana stabala u starosti od 1—5 god; da su ista mjestimice pregusta; daje jasenovina, briestovina i grabovina buduć u mladosti brža, mjestimice posve prikrila hrastik, koji se s pomanjkanja svjetla i zraka ili zaduši, ili si tek težkom borbom, naravski na štetu svog bujnijeg razvitka, omogući obstanak. I samo izradjivanje šume, akoprem neuništava jur izniklog pomladka, ipak ga za 1—2 god. zakržljavi. Budući da još neznamo, kako će se naravno i kako umjetno pomladjena sastojina u buduće pokazati obzirom: na prirast, na odolievanje proti organičnim i neorganičnim uplivom (zareznici, bolesti, vihrovi, snieg i. c. d). to ćemo morat pričekati, dok nas statika u tom pogledu na čistac dovede, — nu ako se po dosadanjih iztraživanjih ne varamo, odnieti će u tom obziru pobjedu ručno pomladjivanje-" Druga ne mala mana naravnog pomladjivanja jest, da smo zabraniv paŠu kroz pet godina oteli cielim krajevom jedinu hranu marhe u proljeću, za koju bi dotični žitelji rado platili, da si kakogod prehrane stoku; dočim su ovako prisiljeni na kvar, pri čem još najviše pomladak trpi, napokon i to: kod ručnog pomladjivanja pada onih 10—12 for. ogojnog troška okolišnim žiteljem kao zasluga u ruke, dočim se kod gore opisanog narav, pomladjivanja ta zasluga na polovicu umanjuje u koliko naime troškovi popravka iznašaju, druga polovica usuprot pada kao u vodu baćena, što je po narodno blagostanje uprav štetonosno, jer se isto tim većma diže, što većma novac koi*^. Zaključak gornjeg promatranja glasi: daće predzabrana u hrastiku jedino onda od podpunog uspjeha biti, kad smo u srpnju jur osvjedočeni, da je žir |