DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 150 —


možda više naperen na privatne vlastnike, od kojih mnogi i dan danas šumu
Uh financijaiuiiM objektom smatraju, dočim svaka uređjena država šumu kao
nuždan faktor obće narodne dobrobiti smatra). — Ta je svrba sigurno glavna
bila, koja je zakonodavca vodila; druga svrba, koja se tim §-om postići htjela,
jest nedvojbeno prištedak ogojnili troškova, buduć se je pomladjivanje prirodi
pripustilo.


Nu dan danas, gdje se važnost šuma po pravoj mjeri cieni, gdje ne samo,


da im je obstanak zajamSen, nego se pače sve to više šumarskom gospodarstvu


privlači, rekao bib, da su one dvie svrhe zakonodavčeve promienile svoju ulogu,


te daje u ovaj čas prištedak ili izdatak ogojnih troškova u.prvi


red stupio.


Po jedino racionalnom Pressjerovom načinu proračunavanja efekta gumarskog
gosi^odarstva, igraju ogojni troškovi veliku ulogu, gdje su punim pravom
smatrani kao i^dan kapital, koji po današnjem razvitku znanosti i ne može
ostati bezplođnim, nego kao i svaka druga uložena glavnica, kamate bacati
mora. Prije 150 godina za pomladak jednog jutra izdanih 12 foi-., predstavljaju
danas glavnicu od 1008 for., račuiiajuć 37o, — to nijednom vlastniku ne može.
biti svejedno, da li mu na koncu 150-godišnje obbodnje ta svota ide u džep
ili iz džepa-


Dožim je zadaća šumske statistike, izpitati efekt polučen s jedne strane
naravnim , s druge strane ručni m (i unutar toga opet medju pojeđinimi
načini: da li sjemenom ili biljkami, i t. d.) pomladjivanjem, konstatirajuć sve
izdatke i prihode od postanka sastojine pa do konca obbodnje (posao dugotrajan
i mučan), te napi tako na ruci pokazati, koji je način probitačniji, — to ćemo
mi ovdje jedino pokušat pokazati: da li su s pomenutim desetim §-om postignute
željene svrhe, naime putem predzabrane:


1) zajamčiti obstanak šume,
2) prišteđiti ogojne troškove;
i to specijalno obzirom na visoke hrastove šume kakove su sada u Slavoniji.


Ogojni troškovi jednog jutra (sijanje žira pod motiku) preliminirani su
kod državne šumske uprave sa 12 for. pri čem se sjeme kupi u vlastitih
šumah. Tko se je sijanjem žira bavio, priznat će, da je 8.—iO for. po, jutru
dostatno, te se suvišak od 2-3 for^^može.__za eventualno nuždne ogojne popravk
e upotrebiti.


Naravno pomladjivanje putem čiste sječe sa predzabranom (§ 10.) provadja^
se, da se jednogodišnja sječina peterostruko uzeta unaprečac zagaji, te da^ se
svake godine, dočim se jedan šestar od napried posjeće, od protivne strane
isto tolika ploha k zabrani doda, tako da se uviek pet šestara u zabrani nalazi.
Za vrionio tog pelgo´lišnjcg razdobja prestaju u zabrani svi ponžitci koje iiiačo
iz otvorene SIMIK^ bercino, dakle u hrastovoj sastojini: paša, žirovina i šiška.


Da uzmognemo lui gore stavljena dva pitanja odgovoriti, pronaći nam je :
a) koliko iznaša gubitak na použitcih za petgodišnjo zabrane,