DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 129 — Primjetba. Od ove kazni oslobadjaju se ona lica, koja zadesi njeka nesreća u šumi, kao n. p. izlome si kola i t. d„ time je dozvoljeno, da mogu odsjeći potrebno i zgodno drvo za ove potrebe. Članak 66, Štetu odredjuju vještaci, koja se ođredjuju prema sudskim pravilama na osnovu izradjene skrižaljke o vriednosti drva u svakom okrugu prema članku 67. Članak 67, Vriednost štete, daje se tužitelju šume, pa bio on privatno lice, obćina ili država. Članak 68. Tko pusti stoku u zabranjena mjesta u šumi, taj će platiti u korist tužitelja i to na jednog konja, vola ´ili bivola po I dinar, na svinju 2.50 dinara, na kozu 1 dinar, na ovcu po 0.30 dinara, a uhvaćena stoka služit će kao zalog dok se globa neplati ili sve dotle, dok prouzrokovać štete, ne dade u zalog drugu kakvu odgovarajuću stvar, ili pak nepodvede jamca. članak 69. Do određjenog vremena, za sječu u šumi, ako njeko lice ne iznese drva van šume, ista će drva pripasti u korist države. Članak 70. Obćine koje nehtjeđnu u slučaju požara u šume, ili da ga gase, kaznit će se od 100 do 1000 dinara. Ako li pojedina lica iz obćine nehtjeđnu, onda će se oni kazniti od 5 do 20 dinara. Članak 71. Obćine i privatna lica koja nehtjeđnu saditi novu šumu, ili da njeguju postojeće, prema član. 6, 7, 8, i 9 ovoga zakona, kaznit će se od 2—5 dinara na đulum. Osim toga oblast će narediti, da se šuma podigne o trošku krivca. Članak 72. Tko bez dozvole ministarstva financije uništi koju šumu pa ma čija ona bila, osudit će se da plati onohko koliko je vriednost štete i da plaća svake godine globe od 2—4 dinara na đulum i to sve dotle, dokle se uništena prostorija nepošumi. Članak 73. Kazni predvidjene u ovom zakonu, gube silu, ako se krivci za 6 mjeseci ne stave pod sud, osim onih, koji su naročito zapalili šumu, kojima će se do izmirenja štete suditi. To bi bio cieli sadržaj velevažnog tog zakona, posestrime zemlje nam Bugarske — kojim jest podjedno učinjen temelj dojdućem uredjenju šumskog gospodarstva te zemlje. ie li naravno pomladjivanje u visokih tirastovih šamah putem čiste sječe sa predzabranom^ opravdano? šumski zakon u §-u desetom nalaže, da bar šesti dio šumske površine ima biti zagajen. Kao što je cio šumski zakon proniknut konservatismom, tako je i tomu §-u sačuvanje i obstanak šuma glavnim ciljem. (Pri tom je taj § 10. * Predzabrana — Vorschonung. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 150 — možda više naperen na privatne vlastnike, od kojih mnogi i dan danas šumu Uh financijaiuiiM objektom smatraju, dočim svaka uređjena država šumu kao nuždan faktor obće narodne dobrobiti smatra). — Ta je svrba sigurno glavna bila, koja je zakonodavca vodila; druga svrba, koja se tim §-om postići htjela, jest nedvojbeno prištedak ogojnili troškova, buduć se je pomladjivanje prirodi pripustilo. Nu dan danas, gdje se važnost šuma po pravoj mjeri cieni, gdje ne samo, da im je obstanak zajamSen, nego se pače sve to više šumarskom gospodarstvu privlači, rekao bib, da su one dvie svrhe zakonodavčeve promienile svoju ulogu, te daje u ovaj čas prištedak ili izdatak ogojnih troškova u.prvi red stupio. Po jedino racionalnom Pressjerovom načinu proračunavanja efekta gumarskog gosi^odarstva, igraju ogojni troškovi veliku ulogu, gdje su punim pravom smatrani kao i^dan kapital, koji po današnjem razvitku znanosti i ne može ostati bezplođnim, nego kao i svaka druga uložena glavnica, kamate bacati mora. Prije 150 godina za pomladak jednog jutra izdanih 12 foi-., predstavljaju danas glavnicu od 1008 for., račuiiajuć 37o, — to nijednom vlastniku ne može. biti svejedno, da li mu na koncu 150-godišnje obbodnje ta svota ide u džep ili iz džepa- Dožim je zadaća šumske statistike, izpitati efekt polučen s jedne strane naravnim , s druge strane ručni m (i unutar toga opet medju pojeđinimi načini: da li sjemenom ili biljkami, i t. d.) pomladjivanjem, konstatirajuć sve izdatke i prihode od postanka sastojine pa do konca obbodnje (posao dugotrajan i mučan), te napi tako na ruci pokazati, koji je način probitačniji, — to ćemo mi ovdje jedino pokušat pokazati: da li su s pomenutim desetim §-om postignute željene svrhe, naime putem predzabrane: 1) zajamčiti obstanak šume, 2) prišteđiti ogojne troškove; i to specijalno obzirom na visoke hrastove šume kakove su sada u Slavoniji. Ogojni troškovi jednog jutra (sijanje žira pod motiku) preliminirani su kod državne šumske uprave sa 12 for. pri čem se sjeme kupi u vlastitih šumah. Tko se je sijanjem žira bavio, priznat će, da je 8.—iO for. po, jutru dostatno, te se suvišak od 2-3 for^^može.__za eventualno nuždne ogojne popravk e upotrebiti. Naravno pomladjivanje putem čiste sječe sa predzabranom (§ 10.) provadja^ se, da se jednogodišnja sječina peterostruko uzeta unaprečac zagaji, te da^ se svake godine, dočim se jedan šestar od napried posjeće, od protivne strane isto tolika ploha k zabrani doda, tako da se uviek pet šestara u zabrani nalazi. Za vrionio tog pelgo´lišnjcg razdobja prestaju u zabrani svi ponžitci koje iiiačo iz otvorene SIMIK^ bercino, dakle u hrastovoj sastojini: paša, žirovina i šiška. Da uzmognemo lui gore stavljena dva pitanja odgovoriti, pronaći nam je : a) koliko iznaša gubitak na použitcih za petgodišnjo zabrane, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 19 <-- 19 --> PDF |
-: 131 — i b) koliki su troškovi ogojnih popravaka, nakon sto je sječa preko svih 5 zagajenih šestara prešla? Kratkoće radi uzet ćemo da jedonogodišan šestar iznaša 1 jutro, po tom ciela unapried zabranjena ploha 1 X 5=-pet jutara. Ad a. Godišnji prihod paše iznaša po izkustvu od jutra 30 novčića; godišnji popriečni gubitak na svih pet jutara kroz pet godina iznašat će po tom : Godina: 1 - 30 X 1 = 30 novč. 2 - 30 X 2 = 60 n 3 - 30 X 3 = 90 » . 4 - 30 X ,4= 1.20 ?) 5 - 30 X 5 = 1.50 ;, , Godišnji popriečni gubitak ~ 4.50 = 90 novč. po rali. Što se žira tiče, poznato je, da isti svake godine ponBŠto, a svake pete godine prilično urodi; prema tomu uzet ćemo, da nam žirovina kroz četiri godine baca — 70 novč., a kroz jednu godinu 2.80 novč. godišnjeg prihoda po jutru. Popriečni gubitak na žirovini varirati će prema tomu, da li je rođnat godina (2.80 novč.): početkom, sredinom ili koncem petgodišnjeg zabranbenog razdobja pala. Promotrimo sva tri slučaja. A) Rodna godina pada početko m zabranbenog razdobja: Godina 1 ´^ — 2.80 novč. . . . . , . . 2.80 novč. 2 — 2.80 + 70 . . . .... 3.50 „ 3 — 2.80 + 70 + 70 . . ; , . 4.20 ,, 4 — 2.80 -h 70 + 70 + 70 . . 4.90 „ 5 — 2.80 -I-70 -h 70 -h 70 + 70 5.60 ,5. Popriečni gubitak žirovine iznaša ... . 21.00 : 5 ^^ 4.20 nČ. B) Rodna godina pada sredino m zabranbenog razdobja: Godina 1 — 70 70 novč. 2 — 70 + 70 . . . . . . . .1.40 „ 3*— 70 +70 + 2.80 . . . . . 4.20 „ 1 4 --70 + 70 + 2.80 +70 . . 4.90 ^ 5 _ 70 + 70 ,+ 2.80 — 70 + 70 5.60 „ Popriečni godišnji gubitak žirovine iznaša . 16-80 : 5 = 3.36 nČ. C) Rodna godina pada konce m zabranbenog razdobja: Godina 1 — 70 . . . .... . :, . . 70 novč. „ 2 — 70 + 70 . . . . . . . . 1.40 „ ^ 3 „_ 70 4_ 70 + 70 . . . . . . 2.10 „ ^ ^^ 4 __ 70 + 70 + 70 + 70 . . . 2.86 „ ´ 5 _ 70 + 70 + 70 -h TO + 2.80 . 5.60 , Prosječni godišnji gubitak žirovine iznaša -12.(;0: 5 = 2.52 nč. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 132 — Iz tog sliedi, da su gubitci na žirovini tim manji, što kasnije rodnija godina pada. Uzniemo li napokon, da nara šiška po jutru baca godišnjih 10 novč., te iznaša popriečni godišnji gubitak za petgodišnje zabrane 30 novč, Buduć da svaka zabrana mora vidljivinii znaci, gajkami, obilježena biti, to uzmemo li na jedno jutro dvie gajke po 40 nove., to bi izdatak za gajke iznašao 50 nove. i po tom bi cio popriečni gubitak po jutru i godini za petgodišnje zabrane iznašao, i to kod: Paša, žirovina šiška, gajke. A) -- 0.90 4-4.20 + 30 + 80 = 6-20 nvc. L) -- 0.90 3.36 + 30 -h 80 = 5.36 „ + C) -- 0.90 2.25 + 30 + 80 —.4,25 „ + Tim smo na pitanje a) odgovorili i ujedno pronašli, da je gubitak na použitcih u slučaju 0) najmanji. Adh) Još nam je predočit: koliki su troškovi popravaka u pojedinih slučajevih A, B, Cy jer kako je poznato, naravno pomljadjivanje (kod hrastika) riedko kada posve uspije, te je svaku takovu plohu nuždno, sad u većoj, sad u manjoj ntjeri popraviti. Pri tom moramo unaprieđ iztaknuti, da i rućno i naravno pomladjivanje ide tim teže, cim dulje je dotična ploha pod zabranom bila, i to poradi preguste trave, korova i miševa, kojima je svaka zabrana najsgodnije zaklonište i boravište. ^´ r^ god, pomljadj. je narav, načinom 0.5 šest, ostaje za popravak: 0.5 X 12= 6.— 9 0 5+0.1 „ 0.4X12=4.80 ^ 0 5 + 0.1 + 0.1 „ 0.3X12 = 3.60 ^ n n n n " ._w 0 5 + 0.1 + 0.1 + 0.1 ,0.2 + 12 = 2.40 5 0 5 + 0.1+0.1+0.1 + 1.0 0.1 + 12=1.20 Popriečni trošak popravka Izoaša . . 18.00:5 = 3.60 B. 1 god. pomljadj. je narav, načinom 0.2 šest, ostaje za popravak: 0.8 X 12 = 9.60 2^ « « . „ „ 0.2 + 0.1 „ 0.7X12=8.40 ^*" " ,»:´/ » 0.2X0.1X0.4 „ 0.3X12 = 3.60 ^ " ^ „ « n 0.2X0.1-1-0.4X0.1 0.2X12 = 2.40 ^ " " " » \ 0.2X0.1X0.4X0.1X0.10.1X12 = 1.20 Popriečni trošak popravka iznaša . . 25.20 : 5 = 5.04 C. I. god. pomladj. je narav, načinom 0,2 šest. ostaje ´A& popravak: 0.8 X 12 = 0.60 J " " " « » 0.2 + 0.1 ,, 0.7 + 12 = 8.40 __´^ " » " " 0.2 + 0.1 + 0.1 „ 0.6X12 = 7.20 ´"´ Kof.hia godina. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 133 — ^ " » . » . ^-^ + 0.14-0.1+0.1 0.5 X12 = 6.— ´^"´" » » « » „ 0.2 + 0.1+0.H~ 1.04-0.1 0.1x12 — 1.20 Popriečoi trošak popravka iznaša . . :-J2.4():5 -= 6.48 Dakle obratno gubitkom na použitcih, jesu troškovi za ogojne popravke tim veći, što kasnije rodna godina pada. Resultat gornjih pitanja a) i b) jest, da je polućenje podpunog pomladka u petgodišnjoj predzabrani skopčano sa sliedećimi gubitci i iztatci, i to kod: Gubitak na použitcih, izdatak za popravke. ^ — 6.20 + 3.60 = 9.80 novč. B — 5.36 + 5.04 = 10.40 „ [ 0 — 4.25 + 6.48 = 10.73 „ Ili popriećno po jutru . 30.93 : 3 = 10,31 novč. T. j . troškovi naravnog pomladjivanja putem predzabrane ili su ništ a ili posve neznatno manji od troškova ručnog pomladjivanja. Ako se sada na ruci gornjih brojevih dokaza upitamo: jeli zakonodavac § 10. postigao svoju svrhu, to nam je odgovoriti sa: Ne! Njegove nade izpunile su se samo na pol: on je predzabranu doduše pomladio, nu dobrim dielom tek uz pripomoć ljudskih ruku, — dočim ogojnih troškova nije prištedio. Nu i na ovako postignutoj svrsi vise dvie znatne mane, i to: prvo, da pomladak nije jednako star, nego da sn na predzabranjenoj plobi izmiešana stabala u starosti od 1—5 god; da su ista mjestimice pregusta; daje jasenovina, briestovina i grabovina buduć u mladosti brža, mjestimice posve prikrila hrastik, koji se s pomanjkanja svjetla i zraka ili zaduši, ili si tek težkom borbom, naravski na štetu svog bujnijeg razvitka, omogući obstanak. I samo izradjivanje šume, akoprem neuništava jur izniklog pomladka, ipak ga za 1—2 god. zakržljavi. Budući da još neznamo, kako će se naravno i kako umjetno pomladjena sastojina u buduće pokazati obzirom: na prirast, na odolievanje proti organičnim i neorganičnim uplivom (zareznici, bolesti, vihrovi, snieg i. c. d). to ćemo morat pričekati, dok nas statika u tom pogledu na čistac dovede, — nu ako se po dosadanjih iztraživanjih ne varamo, odnieti će u tom obziru pobjedu ručno pomladjivanje-" Druga ne mala mana naravnog pomladjivanja jest, da smo zabraniv paŠu kroz pet godina oteli cielim krajevom jedinu hranu marhe u proljeću, za koju bi dotični žitelji rado platili, da si kakogod prehrane stoku; dočim su ovako prisiljeni na kvar, pri čem još najviše pomladak trpi, napokon i to: kod ručnog pomladjivanja pada onih 10—12 for. ogojnog troška okolišnim žiteljem kao zasluga u ruke, dočim se kod gore opisanog narav, pomladjivanja ta zasluga na polovicu umanjuje u koliko naime troškovi popravka iznašaju, druga polovica usuprot pada kao u vodu baćena, što je po narodno blagostanje uprav štetonosno, jer se isto tim većma diže, što većma novac koi*^. Zaključak gornjeg promatranja glasi: daće predzabrana u hrastiku jedino onda od podpunog uspjeha biti, kad smo u srpnju jur osvjedočeni, da je žir |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 22 <-- 22 --> PDF |
184 — bogato urodio, te istom u taj čas jedan (najviše dva) šestar, koji će iduće zime pod sječu doći, zagajimo. Gdje pako vladaju odnošaji, kako ih gore primjerom navedosmo, tu predzabrani neima po našem mnienju mjesta, -r.— Kobćinsko-Šumskoj upravi starog provincijala. Jedna najlućih rana obćinskih šutnara, služećih kod urbanih obćina u starom provincijalu, u svojstvu t. z. kotarsko - obćinskih šiuiiara, leži u tužnoj okolnosti načina podmirivanja njihove plaće i zaslužbe. Svaka kotarska šumarija starog provincijala sastoji se bo iz manjeg ili većeg broja t, z. šumskoimovnih obćina, kojih svaka pojedina i opet prema imućtvu i veličini pripadajućeg joj šumskog površja, manju ili veću kvotu (tangentu) ka plaći svog kotarsko- obćinskog šumara doprinaša. Plaća ta zajedno sa putnim i dnevnim paušalom iznaša od 760—960 fr. na godinu. — Tu svotu dakle podmiruje obično bar svojih 15 (do 40) stranaka. Polag privremene naredbe visoke kr. zemaljske vlade od 4. ožujka 1871. br. 2144 ob upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih šuma, kako je manjkava, nigdje se nespominje način podmirenja plaće spomenutih šumara. I tako se u raznih podžupanijah Ui plaća raznim načinom podmiruje i sakuplja. Znamo bo kotarskih šumara, koji poput fratra kad lukno sabire, hodati moraju od jedne šumskoimovne obćine do druge, za da si skucaju svoju kukavnu plaćicu, znamo nadalje opet i takovih obćinskih šumara, kojim odnosno tangente, nadležne političke obćiue utjeruju i izplaćuju, a znane su nam napokon, baš usijed neuredjenosti tih odnošaja i takovi kotarsko-obćinski šumari, koji po godinu dana i više svoje plaće ni vidili nisu, te kojim odnosne šumsko-imovne obćine na hiljade for. na ime tangente ka plaći duguju, a znamo nadalje i takovih kotai^ ko-obćinskih šumara, koji te svoje tražbine i putem suda i odvjetnika utjerivati moraju i t. d. Ti odnošaji tog osoblja tim su žalostniji, čim više t. z. šumsko-imovnih obćina, jedan t. z. šumsko - upravni kotar sačinjavaju, čim se odnosne nadležne političke oblasti, za dobrobit tog šumarskog osoblja i oko vršenja svojih dužnostih u tom pogledu manje staraju, i čim je pučanstvo odnosnih krajevah siromašnije, odnosno više poharačilo svoje t. z, občinske šume, i tim dohodke svoje umanjilo. Slični odnošaji poput gorispomenutih vladahu do najnovijeg doba medju ostalim takodjer i u području kr. podžupanije zagrebačke. Kako je medjutim tečajem minule godine bar po mogućnosti započeto djelovanje uredjenja šumarskih odnošaja spomenute podžupanije, nije naravno ni pitanje isplaćivanja spomenutog šumsko-upravnog osoblja moglo ostati, onakovo kakovo bijaše do sada. To bijaše nadalje povodom okružnice presvietlog gosp. velikog župana Ivana Vardiana od 3. siečnja 1884. br. 13486 ex 1883. kojom je kr. podžupanija zagrebačka preuzela sama izplatu plaće i paušalijah područnih kotarsko-obćinskih šumara u Dugomselu i Samoboru. Usijed te naredbe, naloženo bi obćinskim poglavarstvom područnih |