DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 129 — Primjetba. Od ove kazni oslobadjaju se ona lica, koja zadesi njeka nesreća u šumi, kao n. p. izlome si kola i t. d„ time je dozvoljeno, da mogu odsjeći potrebno i zgodno drvo za ove potrebe. Članak 66, Štetu odredjuju vještaci, koja se ođredjuju prema sudskim pravilama na osnovu izradjene skrižaljke o vriednosti drva u svakom okrugu prema članku 67. Članak 67, Vriednost štete, daje se tužitelju šume, pa bio on privatno lice, obćina ili država. Članak 68. Tko pusti stoku u zabranjena mjesta u šumi, taj će platiti u korist tužitelja i to na jednog konja, vola ´ili bivola po I dinar, na svinju 2.50 dinara, na kozu 1 dinar, na ovcu po 0.30 dinara, a uhvaćena stoka služit će kao zalog dok se globa neplati ili sve dotle, dok prouzrokovać štete, ne dade u zalog drugu kakvu odgovarajuću stvar, ili pak nepodvede jamca. članak 69. Do određjenog vremena, za sječu u šumi, ako njeko lice ne iznese drva van šume, ista će drva pripasti u korist države. Članak 70. Obćine koje nehtjeđnu u slučaju požara u šume, ili da ga gase, kaznit će se od 100 do 1000 dinara. Ako li pojedina lica iz obćine nehtjeđnu, onda će se oni kazniti od 5 do 20 dinara. Članak 71. Obćine i privatna lica koja nehtjeđnu saditi novu šumu, ili da njeguju postojeće, prema član. 6, 7, 8, i 9 ovoga zakona, kaznit će se od 2—5 dinara na đulum. Osim toga oblast će narediti, da se šuma podigne o trošku krivca. Članak 72. Tko bez dozvole ministarstva financije uništi koju šumu pa ma čija ona bila, osudit će se da plati onohko koliko je vriednost štete i da plaća svake godine globe od 2—4 dinara na đulum i to sve dotle, dokle se uništena prostorija nepošumi. Članak 73. Kazni predvidjene u ovom zakonu, gube silu, ako se krivci za 6 mjeseci ne stave pod sud, osim onih, koji su naročito zapalili šumu, kojima će se do izmirenja štete suditi. To bi bio cieli sadržaj velevažnog tog zakona, posestrime zemlje nam Bugarske — kojim jest podjedno učinjen temelj dojdućem uredjenju šumskog gospodarstva te zemlje. ie li naravno pomladjivanje u visokih tirastovih šamah putem čiste sječe sa predzabranom^ opravdano? šumski zakon u §-u desetom nalaže, da bar šesti dio šumske površine ima biti zagajen. Kao što je cio šumski zakon proniknut konservatismom, tako je i tomu §-u sačuvanje i obstanak šuma glavnim ciljem. (Pri tom je taj § 10. * Predzabrana — Vorschonung. |