DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 59 — ´ , , §. 30. Mjesečno unišavši novac imade se na temelju §. 32. ukanuitit koncem svakog četvrt godišta- Vn. Zastupanje družtva. §.31. Predsjednik zastupa sbor napram trećim osobam i napram oblastim. On podpisuje sa tajnikom sve odpravke i sve spise. Jedino takove izprave, kojim bi se družtvu kakove dužnosti nanosile, imadu osim predsjednika i tajnika supodpisati dva odbornika. §. 32. Sve razmirice porodivši se izmedju ćlanovah iz družtvenih odnošaja riešava upravljajući odbor, a prizive proti odlukam odborskim, riešava glavna skupština, a proti ovim visoka kr. zemaljska vlada. VIII. Konačne ustanove, §. 33. Pravila ova dobivaju zakonitu valjanost, kada budu primljena od glavne skupštine sbora, te potvrdjena po visokoj kr. zemaljskoj vladi. §. 34. Ova pravila mogu se promieniti samo zaključkom glavne skupštine sbora uz potvrdu visoke kr. zemaljske vlade. §. 35, Redovitim članovom uztezuju se prinosi službeno, a ostalim utjeravaju sudbenim putem. IX. Eazvrgnuće družtva. §. 36. Ovo se đružtvo razvrgnuti nemože pod nikojimi uvjeti, osim da visoka kr. zemaljska vlada spoji đružtvo sa inom kojom zakladom na temelju nepredviđjenog zemaljskog zakona. Nu družtvena imovina nesmije se dirat dokle đružtvo svim svojim obvezani neudovolji. Iza namirenja svih poduzetih obvezah ima ostali možda imetak služiti kao osnova zaklade za stipendije sinovah lugarskih, koji žele polaziti ratarnicu u Križevcih. . X. N a d z or., §. 37. Vrhovni nadzor nad mirovinskom zakladom sbora lugarah otočke imovne obćine pripada jedino i izključivo vis, kr. zemaljskoj vladi u Zagrebu. Time bismo bili spomenuh sadržaj velevažne te lugarske za^iednice, koja danas već u prvoj hrvatskoj štedionici u Zagrebu imade koristonosno uloženih 1711 for, 35 novč., doćim je sama imovna obćina zakladi toj za godinu 1884. dopitaia u proračunu liep prinos od 500 for. — rezultat, koji se nedvojbeno prije svega mora pripisati p. n. gospodi Percu i Vurđelji, kano intelectualaim a i moralnim začetnikom podhvata toga, kog će u interesu stvari valjda i drugi uredi nasliediti, ter tim sjegurno položiti temelj k rešenju pitanja, kako da se dobavimo valjanih i stalnih lugara? Zaključujuć time, tu razpravicu, gledat ćemo, da do zgode iztaknemo takodjer i ine činjenice, kojimi mislimo, da je možno pospješiti ustrojstvo odnosno i uzgoj valjanih hrvatskih lugara, koji no će i zbilja biti u svakome pogledu našim šumarom kriepka i pouzdana podpora u težkom i mučnom poslovanju. |