DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 107 — 24 km.^^ jedan lovski čuvar. Prema tome vidimo, da su najmanje čuvarije u Šlezkoj, najvede pak u Salzburžkoj. Šume grada Zagreba g. 1883. Čitamo u „Narodnih novinah" od 7. veljače .1881, hr. 31. sliedeče: Kao što je poznato, ima grad Zagreb u gori, koja se gradu na sjeveru diže, velik šumski posjed, koji je razdieljen na više kotarah. Većinom je to jelovina, hrastovina i bukovina. Prije 10 godinah hijaše sva Šuma vrlo zaneuiarena, pustošenju i kradji izvrguuta i stoga šumsko gospodarstvo posve pasivno. Od više godjjiah ipak, pošto je segregacija provedena i paša u šumi zabranjena, uvedeno je racionalno gospodarstvo, te su i šumske kradje prestale. Grradski šumski posjed nosi od tada gradskoj obeini više ili manje čistog doliodka. Tako je čisti dohodak od gradske šume bio godine 1882. proračunau na 5411 for., godine 1883. na 4268 for., a za tekuću godirm proračunau je čisti dohodak od 3218 for. Iz izvješča gradskog šum. ureda, za god. 1883. priobćujemo sliedeće zanimivije podatke; Gradsku Šumu čuva i upravlja Šumar g. Dean pomoćju dvajuh lugarah. Šumar stanuje u vlastitoj kuci u Bliznecu i to na najsgodnijein mjestu, naime ondje, gdje se stićii svi šumski putevi, tako, da se kradja lahko odkriti ili prepreČiti može. Lugari stanuju, jedan u gradskoj kući na Sljemenu, a drugi u predjelu ,,Iiebar´´ u kućici, koju je obćina za njega upravo graditi dala. Čuvari dakle razmješteni su u slici trokuta na skrajnih točkah šumskog posjeda. I prošle godine nastavljene su umjetno-odgojne radnje sa sveukupnim troškom od 104 for. 40 novČ. Čistine na „Sljemenu" očišćene su od korova, kupinja i šikarja, te nasadjene sa 6000 kom. stabljikah većinom javora, jasena i briestova, doČim se jelovi i bukovi pomladak sam po sebi širi. U predjelih „Sljeme´´ i „BrezovenJca" uredjena su sjemeništa, te posijana omorikovJnom i arJžovinom, Umjetno-ogojne radnje ove podupiru se i naravnim načinom, to jest izti-ebljivanjem i sječom starih, kržljavih i suviše krošnatih stabalah u predjelih „Selo" zatim ^^Srednja staza´^ napokon „Stara sjenokoša." Time je mladomu naraštaju pribavljen odušak, te se sada može u zraku i svjetlu bujnije razvijati. Prošle godine izradilo se je na gradskoj pili 800 kub. metarah raznog stabovlja na tvorivo i gradivo drvo, a u kotarih „Selo" i „Srednja staza" 1810 prostornili metarah bukovine na goriva drva većinom za gradske uredske prostorije i škole. Iz predjela ^Kraljišće" izvezeno je 4200 kestenovah kolacah za ogradjivanje potočnih obalah i 4282 kub. metra kamena tuČenjaka za pošljuučenje gradskih eestah God. 1883. bijahu samo dva slučaja šumske štete konstatirana, i to na jošte neuredjenoj medji napram gračanskoj šumi, te je obćina morala njeke žitelje iz G-raČanah utažiti radi smetanja posjeda. Po životinjah nije počinjena nikakova šteta, jer je paša po gradskoj, šumi zabranjena, a divljači malo ima, isto tako bijaše gradska šuma poštedjena od škodljivih zareznikah. Najveću štetu počinile su elementarne nepogode i to upravo prolomi oblakah, s kojih su i^otoci i potočići silno nabujali, kamenje i panjeve pred sobom valjali, obale, puteve i mostove razorili i sve krajeve, kroz koje teku grozno poplavili. To se je dogodilo uslicd proloma oblakah 5. svibnja 1883., te je onda pretila velika pogibelj gradskoj pili, koju bi bila bujica znatno oštetila; te i do 10.000 jelovih dasakah odplavŽia, da nije bilo požrtvovnog rada šumarskog osoblja i čestitih radnikah. U sada posebno odieljenom lovištu gradske obćine lov je zabranjen, te se neće uzajmiti još 4 godine. Konačno predlaže izvješće, neka bi se gradska pila preniela u južniji predjel „Sela", gdje se na vrlo zgodnom mjestu stiču svi šumski putevi olahkoČujući dovažanje materija i gdje takodjer utiću potok Lonjšćica u potok „Bliznec" timnažajuć njegovu vodenu silu. U ovomu predjelu izradjivalo bi se iz hrastovine razno tvorivo i gradivo drvo, a iz bukovine za gradske urede i škole gorivo, i to tako, da bi grad prištedio za pilenje i ciepanje drvah na godinu 800 — 900 for., jer bi se taj posao kružnom pilom te sjekirom, koju tjera voda, obavljao odsele na gradskoj pilani. |