DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 106 — . Budite oprezni s puškom. Poznato je oHe, koli žesto se dogadjaju nesreće usljed neopreznog baratanja puškami, kao i usljed neopreznoga pucanja — nu uzprkos svih tih nesreća jos se uvjek dovoljno nepazi. Tako se i opet u Petrovom brdu dne 17. prosinca dogodila nesreća. — Odputiše se bo na rečeni dan komšije Josip Sudešić i Ivan Pavlović zajedno u lov, — kojom zgodom Ivan Pavlović po nesreći, pucajuć za zecom, usmrtio svog druga. O gorivosti različitih goriva. Označimo li gorivo grabrovine sa lOOO, to onda imadu porazmjerno javor 1011, bukovina 966, hrastovina 960, jasenovina 886, brezovina 855, borovina 697, jelovina 690, jalševina 600, topolovina 570, a vrbovina gorivost od 508 jedinica. — Nadalje imadu S^.j prostornih metara grabrovine, isto toliku gorivost kao 20^L cmt. kamenog ugljena. Kranjsko-primorsko šumarsko đružtyo. Polag družtvenog izvještaja za god. 1883. svezak VIIL, broji družtvo 198 pravih članovah, godišnji redoviti prinos članovah iznaša 349 for. 50 novč., ukupni prihod izkazan bje sa 797 for. 15 novčića, razhod pako sa 502*72 fr. Predsjednik družtva jest g. Iv. Salzer, e. kr. nadsavjetnik šumarstva u BeĆu. K proizvodnji borovog sprita. Kako poznato, dobiva se t. z. borov sprit (Coniferensprit) iz posve mlađih pupa borovih stabala. Kako je taj sprit u najnovije doba velevažan predmet trgovine, to si odnosne tvornice nastoje potrebito puplje na svaki mogući način dobaviti. Kako se pako trganjem puplja borove sastojine kvare, neka služi sliedeći primjer; polag službenih izvidjenja prodalo se samom okružju ,,RadmanEdorf"" u Kranjskoj do 184 klg. takvog puplja, 800 pupa pako dolazi na 1 klg., uzmemo li nadalje, da se od 1 bora poprečno 4 takova pupa dobiti mogu, to se za dobiti gornju kolikoću puplja 36800 borovih stabalca moralo oštetiti. Kupci plaćaju po kilogram puplja 24 nove. Za da se pako u Kranjskoj sve to većma mah preotlmogućim tom ostećivanju borovih sastojinah na put stane, izdala je c. kr. zemaljska vlada u Ljubljani na dne 3. svibnja 1883., pod br, 2702, strogu naredbu, u pogledu dainjeg preprećenja takovog oštećivanja Šumah. liovina i lovačko osoblje u Austriji. U obće se može kazati, da austi-ijanske pokrajine obiluju divljaci. Na trg dolazi divljaci u poprečnoj vrieđnosti od 7 ´/^ milijuna for., — koji se iznos dakako u raznih pokrajinah raznolikim izkazuje. Dolnja Austrija imade najviše jelenah i srnah. Na 635.700 ha. šumskog površja, ubije se godimice 1200 jelenah, ter oko 10.000 kom. srnah, dlvokoza jest tuj obično samo prolazna divljač, nu imade i stalnih čoporah, dočim jli u Štajerskoj, Gornjoj Austriji, Salzburžkoj i Koriiškoj u obilju imade. Ceska imade sve vrsti divljači, iznzam medjedah, risovah, vukovah i divokozah, i to u tolikoj množini, da godimice do 42.000 ct. divljači na trg dolazi, u vrieđnosti od preko jednog milijuna for. Galicija imade najviše divjih svinjah, vukovah, medvjedah, risovah i ostalih grabežljivacah. Zatim dolazi Bukovina, koja uz šumsko površje od 470.000 ha. oko 8000 do 9000 komada divljači imade. Koruška imade takodjer dosti divljači^ kraj šumske površine od 470.000 ha. iznaša dobit za divljač 45.000 do 48.000 for.; na 1300 ha. dolazi po jedan jelen, na 200 ha. jedna srna, na 850 ha. jedna divokoza, a na 75 ha. jedan ubiti zec. U Salzburžkoj dolazi na šumsko površje od 231.000 ha. više od 5800 komada divljači, od ove više od 1000 komada divokozah, dočim Tirolska, koja je malo ne četiri puta tolika porazmjerno malo divljači imade, tako n. pr. dolazi tamo samo oko 2000 komada divokozah na trg. Tirolska ali i opet obiluje svizci, od kojih se godimice 250 do 350 komada ubije. Naravno, da pri tih resultatih obranbeno osoblje veliku ulogu igra. Lovo-Čuvarskog osoblja imade sveukupno 29.000 osobah. U dolnjoj Austriji dolazi jedan lovac na 10V„ km.^, u gornjoj Austriji na 15´ ^ km.^, u nepristupnoj Salzburžkoj na 33 km.´^, u Tirolskoj na 20 km.^, u Štajerskoj na 10 km/´, u Koruškoj i Moravskoj na svakih 7 km.^, u Šlezkoj na 5 km.´-^j u Češkoj na 6 km.^, u Galiciji na 14 km.^, a u Bukovini na |