DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 51 <-- 51 --> PDF |
~ 103 — okolnosti pripisati moraju, Mo dotični mjestni organi nepozovu radnike potrebnom strogošću i točnošću na posao, i Sto mnogi tih štetočinitelja zbog pomanjkanja potrebne brane na više dana, na radnje doći nemogu. Da se te nepodobštine, koliko moguć^e odstrane ili bar umale, nalazi kr. ovaj vladu! odjel odrediti sliedeće : U riačeiu imadu se u budude, gdje je to iole moguće, šumske radnje ra^dieliti tako medju pojedine štetočinee, koji radi podpanoga siromaštva nisu kadri svoj dug u novcu namiriti, da se svakomu od njih dodioli na izradbu od dotičnih radnja po jedan objekt (hrpa) odnosno jedan odlomak istoga, od one veličine, da troškovi, koji su u ogojnoj osnovi uvršteni za upitnu radnju, odgovaiviju dužnoj Šumskoj šteti, imenJto kod medjašnih radnja t. j . izradbe i)rivoza i namještenja medjašnih stupova, kod spletke ogradah, ili kod izkapanja grabah, kod postavljanja gajka j t. d. Za primjer neka služi sliedeće: Ima se izkopati graba od 40 metara duljine; troškovi su opredieljeni računajuć 50 radnih dana po 80 novć. — 40 for. t. j , jedan metar 1 for., a ŠtetoČinac ima samo 15 for. odraditi, to valja istomu duljine od 15 metara na izkopanje dodieliti, doČin3 se ostali dio grabe na druge štetočinee za izkopanje ovako slično po razmjeru dužne svote porazdieliti ima Pošto ipak u mnogom slučaju pomanjkanje dovoljnoga živeža bude uzrokom, da štetoČinci i uz d<*bru volju svoju nebi mogli preduzeti većih radnja na račun dužnih svota - preporučuje se obćinam, da istim u slučaju potrebe dozvole izplatu, zasliižbe najviše do jedne trećine u novcu tako ipak, da i ovu trećinu imadu na poseb odraditi. U navedenom dakle primjeru, dobio bi štetočinac u ime V.j zaslužbine 5 for. u gotovom, za koju svotu je dužan osim njemu na rad dodieljenih 15. met, joŠ iznosu od 5 for. odgovarajući komad grabe t. j . u ovom slučaju 5 metara, dakle ukupno 20 metara izkopati. Prema tomu odpada poprečno na jedan metar grabe 25 novč. gotovine u svrhu nabave potrebite hrane. Za svote koje su na taj način izplaćene, valja u smislu §, 43. naputka za Šumske imovne obćine c) od g. 1881. naknadno zatražiti dozvolu za pokriće izdatka. Ako u ostalom ili (naslov) gospodarski ured osim gore razložena načina, kako da se šumski kvarovi uplate, ter ogronme svote ovih od godine do godine umale, još drugih predloga u jednaka svrhu ima to se upućuje odnosni ured, da ih uz vlastiti predlog ovamo na odluku podastre. U ostalom ima se zaračunavanje koli u gotovom izplačenih toli odradjenih svota obaviti u smislu §. 41. pomenutoga naputka. Prema tomu ima se dalnje shodno odrediti, ter oglaŠivanje preduzeti s tim, da su mjestne obćine dužne na molbu gospodarstvenoga ureda dotične štetočinee prisiliti svimi zakonitim! sredstvi, ter potrebitom strogošću i točnošću, na izvršenje ove dužnosti njitiove. Dotične mjestne obćine, koje u tom pogledu svojoj dužnosti neodgovarajuj imadu se ovamo prijaviti. Talenje željeza u Bosni obzirom na šumarstvo. U Nar. Nov. od 5. siečnja 1884. nalazimo pod gornjim naslovom sliedeći i po nas zanimivi opis: Ljeti 188!. godine dobio sam kao upravitelj šumarije u Ključu od šumskoga ureda u Banjaluci nalog, da iztražim, koliko bi drveta za ugljen mogle trajno svake godine davati šume moga kotara. Taj nalog potekao je radi osnove, da se u političkom kotaru Sanski most, koji je rudom vrlo bogat, uvede racionalno taljenje željeza u velikih talionah i samokovih. Pošto sam bio ujedno poAgerenik za procjenjivanje šumah u političkom kotaru Sanski most, imao sam kod tog posla priliku, da temeljito proučim način, kako se ondje željezo kopa i tali i kolika se grdna šteta pravi tim poslom šumam. Kad se uzme kako je proizvod svih majdanah dobar, mora se čovjek Čuditi jednostavnosti postupanja. Vadjenje željeza u Majdanskoj i u Beherem-Aginici, gdje je množina željezovca kamena, nije mučno, jerbo je nad rudom tanak log crnice ili ilovače. Najdublji rov nije dublji od kakovih 65 aršinah (aršin ima 0-65 metra), te premda |