DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 101 — te ja, i to 262 gospodara i 260 šumara. Od tih 522 slušatelja, svršilo je gimnaziju njih 119, višju realku pako 402. Hrvatah polazilo je 20 rečeni zavod, i to 17 njih iz Hrvatske i Slavonije, a 3 iz Dalmacije — Bude li broj alušalaca Hrvata i dalje tako rasao, to <^e isti brzo dostići broj slušateljah domat^ega nam šumarskoga zavoda. Navališe na lugara. Čitamo u „Svjetlu" br. 6., da je na dne 6. siečnja t. g. napalo šest žitelja sela G-libokibrod nedaleko Kamenskoga po noći u 10 satih na lugara Pavla Vuketida u šumi Domacajlugu, koj ih je kod siečnja hrastovah zatekao, te ga na mrtve izprebijaše. Pošto su zločinci mislili, da je mrtav, pa ga ostavili, osvjestio se, te imade, samo nesvjestici zahvaliti, da je ostao živ. — Zločinci su uhićeni te predani pravdi. Barovi zooložkom muzeju. U sieČnju t. g. poslao je gosp. nadlugar Nikola Eogić iz Gospića, krasna labuđa (Dygnus musicus) ubijena 12/1 . kod Gospića, a gosp. kr. šumar Franjo Harrer, darovao jo takodjer drugi takav esemplar, što bje ubijen 11/1. u Niemcih. Ravnateljstvo muzeja liepo se zahvaljuje tim darovateljem, a uz to objavljuje svim prijateljem navoda, da bi osobito sada dobro došla zavodu svaka vrst ptica i grabežljive zvjeradi, a osobito ris, ako ih gdje u obće u nas još imade. Od kurjakah napadnut. Žandar Matija Pržynicki, patrolirajuć na dne 11, siećnja, nedaleko Eadautza u Bukovini, bude po 4 kurjaka napadnut, opaliv dva hitea razbjegoše se vuci u obližnjoj šumi. Promet dužica u Trstu i na Kieei. Promet dužica u Trstu i g. 1883. opet je pao. Polag podataka poznate firme T. Scbadeloka iznašala je kolikoća g. 1883. izvezenih dužicab, 15,372.258 komada, doćim bje g. 1882. izvezeno 17,479.052 kom., godine 1881. pako 29,049.173 komada, tako da današnji izvoz aa 37^/^^ manji od onoga g. 1880. Od onih g. 188S. izvezenih dužicah, izvezlo se u Francezku 12,726.232 komada, 847.207 komada u Englezku, a 1,420.229 komada u južnu Italiju, 287.737 komada u Portugal, 46.617 komada u Alglr a 44.236 komada u GrĆku. Egipat i Maltu. Dočim se istodobno iz Rieke izvezlo g. 1883. — ukupno 35,508.266 komada dužicah. g. 1882. pako 18,396.983 komadah, g. 1881. pako još samo 5,060.030 komadah. Vidimo dakle da se istodobno izvoz dužice na Eieci malo ne po ĆetverostruSio. Šumsko površje Austrije u razmjerju sa ukupnom produktivnom površinom. Od uiups© šumsie površine odpada na Ukupna [znaša u produkŠumska postot. k tivna di-žavno obćinske privatne drž. obć. priv. ||" | površina O Pokržgina površina produkšume sume šume -c a = šume Išume šuroe^i«;! CD ^^ tivnoj X « površini Postot.1 uku;^ne šumske! Hektara Hfi k t a r S, povf sine ( i ´ _ 1 1 Doinja Austrija 1,915.170 635.697"58 33 ´29.611*93 35.085*36 571.000*29 4´7 1 5´5 89*8 2 GornjaAustrija 1,115.900 389-194´39 35 7G.175´64 3.978 93 309.039´82 19´6 j 1*0 73´4 — j 3 Salzburžka . . 612.910 230.948*00 38 121.627*00 10.0-15*00 88.76r00 10.509-00 .52´7 ! 4´o 3S´4 4*0 4 Tirol rVorarlb. 2,44-1.580 1,1.32.835´18 46 134.080´28 594.969.27 4C3´185*63 11*9 |.52´5 35*6 — 5 Štajerska . . . 2,121.770 901.888´20 42 55.64-8*86 31.197 57 815.041´77 — 6´2 3-5 90´3 — fi Koruška. . . . 951.9.50 460.874´40 48 19.4^5*79 4´266´00 437.122.61 —, 4*2 0.9 94´9 — 7 Kranjska . . . 955.000 409.407´30 43 1.5.1.92*25 37.470´IS´ .^5S.S34´87 — 3´2 9-1 87*7 — 8 Austr.Primorje 749.750 20S.796"02 28 14.648"04 59 33S"90 134.809*08 — 7*0 28-4 64° 6 — 9 Dalmacija. . . 1,255.800 211.709*00 17 5.569.00 117.550´00 8S,590´00 — 2 6 55*5 41*9 — 10 Geska 5,028 OfiO i,4S8.754"(";i 29 7.34-3 "54 ISO. 831´79 1,300.579"27 — 0´5 12"! 87´4-— 13, Moravska . . . 2a55.fj60 55(;.4S2´r2 2G — 43.828*54 512,658"5S — — j 7*9 9r i —, 12 Slezka. ... . 500.040 174.025 "60 35 — 6-990" 63 167´034´97 — — 1 4-0 96*0 -i 13 Galicija ... . 7,591.930 1,952.177´61 20 244.X56´01 UO.313-55 1,597.708-05 — 12-6 5*6 81´8 — 14 Bukovina . . . 1,013.030 474.181´19 4t; 230.551´61 61.377´49 182.252´09 4^.6 13*0 38*4 |