DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 98 — f Umro-I opeta nam se namiče žalostn a dužnost/ da zabilježimo gubitak sudruga šumara. Dne 9. veljače t. g, preminu u 60. godini starosti u OtoScu k. sumarnik Antu n Zelinka . — Pokojnik bio je odličan strukovnjak ter revan radnik na polju Šumarstva. Svojili zasluga radi, bude u svoje vrieme odlikovan zlatnom kolajnom za znanost i umjetnost, a za obdržanja bečke svietske izložbe dobi kolajnu suradničtva. — Pokojnik pao je žrtvom svoga zvanja, bivši kratko prije smrti u Vrbovini, prehladi se đo smrti. Oplakuju ga djetca, supruga i prijatelji. Pokoj mu duši. Odlikovanje. Srpsko poljoprivredno družtvo u Biogradu, izabralo i imenovalo jest urednika ovoga Usta g, P. X. KesterČanka za zasluge stečene na polju šumarske znanosti i knjige, svojim počastnim Članom, prigodom glavne skupštine obdržavate na dne 18. prosinca 1883. Strani sviet o „Šumarskom listu." „Težak´^ organ srpskog poljoprivrednog družtva u Beogradu, kome jest do sada bio odgovornim urednikom g. Paja T. Tođorovid perovodja ministarstva nar. privrede, poznati srbski pisac na polju gospodarstvenom, sada pako virednikom g. Milutin Savić, sekretar minist. nar. privrede, donaša u svezku I. za g. 1884. na strani 54. sliedeću ocienu našega lista; j^Šumarski list^* organ brv. slav. šumarskog družtva, izlazi u Zagrebu. Urednik mu je bivši profesor na križevačkom višjem zavodu, a sada kr. nađšumar Fr. KesterČanek, vredni radnik i odlični šumarski pisac. Prošle godine osim urednika radilo je na ovom listu 26 stalnih suradnika, medju kojima su njeke prve šumarske ličnosti u Hrvatskoj, Slavoniji i Srbiji, profesori i državni nađšumari. „Sumai^ski Ust" sadržinom i ukusom uređjivanja ni u koliko ne popušta takvim listovima na stranim jezicima; i kako je dijalekt kojim se „Šumarski list" služi, čist južni dijalekt našeg — srpsko-hrvatkog — jezika, to on može u svemu da popuni nedostatak takog jednog organa u nas. Mi ga dakle ponovo svima, koji žele da dobiju ili da prošire šumarsko znanje, najtoplije preporučujemo." Pitanja i odgovori. Na pitanja stavljena u posliednjem broju ovoga lista, primismo slieđeče odgovore: Odgovor na pitanje I. Pošto šume imovnih obcinah sačinjavaju imetak narodni, to je posve pravedno, dopusti li se da narod i u uredu koji tim imetkom upravlja svoga predstavnika ima. To je u skladu i sa samim načelom imovno - občinske autonomije. Predsjednik taj medjutim, pošto nestrukovnjak nemože imati ni upliva na strukovno poslovanje ureda. Ustanova naputka, zakona od 11. srpnja 1881. za imovne obćine, po kojoj predsjednik sve dopise gospodarstvenoga ureda supodpisati ima sa nadšumarom, nije drugo do lih foi´malna stvar, kojom jest zakonodavac bez dvojbe pokazati hotio suverenitet naroda nad svojim imetkom. Od toga se ipak´ imade nadalje razlučiti pitanje: Da li su ti t. z. predsjednici imovnih občinah zaslužili, gledom na njihov djelokrug, onakove plače, kakove im se danas davaju? — Moje jest nemjerodavno mmenje, da se ta okolnost najmanje nas Šuraarah tiČe, narod bo kao vlastnik svojega imetka, može istim po volji razpolagati. Hoće li svog predstavnika ako mu sredstva dopuštaju i dostojno nagraditi ili ne, to je lih njegova stvar. Pa tko da mu od nas zamjeri? X? Y? Odgovor na pitanje III. Šumsko - gojitbene osnove imaju se sastavljati po §. 88. naputka C, (zakona od 4. srpnja 1881. kojim se razjašnjuju, odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 16. lipnja 1873. o imovnih obćinah). — dotični upravitelji šumarija. Površnost u radnji izklju6ena je samom važnosti predmeta, U §. 41. gore navedenog naputka istog zakona govori se o provedbi dozvoljene šumsko-gojitbene osnove, gdje je predvidjena eventualnost, koja je u pitanju istaknuta. Veličina onoga viška kojim bi troškovni proračun prt^korai^-io nije normiran, ter je za to kompetentna kr, zemaljska vlada, kano vrhovna upravna oblast. X ? Y? |