DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 45 <-- 45 --> PDF |
. ^ , ™- 97 — Iduće poglavlje je sigurno najzanimivije, jer se u njem veoma vješto raspravlja, na koji bi se način mogla pojednaka godišnja novčana renta omogućiti. Morali hi cielo to poglavlje prepisati, kad bi hćeli čitaoca s njime pobliže upoznati, — nu to se ne može zahtievati od ove kratke književne objave. U zadnjem poglavlju priobćuje za gospodai´stvo shodne formulare. Weiseovo djelo bit će sigui^no uvaženo u šumarskom svietu, a ne ćemo pogriešiti, ako rečemo, da će si za ne dugo i u praksu put prekršiti. Preporučamo tu knjigu svakomu izobraženomu šumaru, jer smo osvjedočeni, da će ga u velike zanimati, ne samo svojim sadržajem nego i lahkim načinom pisanja. ISazličite v^ie^ti-, Sjednica upravljajućega odbora. Upravljajući odbor držao jest na dne 21. siečnja t. g. prvu ovogodišnju odborsku sjednicu, u prisutnosti sliedećih članova odbora Gg. M, Diirst — A. Soretić — M. Vrbanić — J. Ettinger — J. Andrka — F. Eosipal — E. Rosipal *— V. Koroskćnj, —E . Eischbach — D. Laksar i P. Kesterčanek. Pošto bje zapisnik poslednje odborske sjednice od 10. prosinca 1885. be^ primjetbe ovjerovljen — budu pročitana nova družtvena pravila, koja je visoka kr. zemaljska vlada odpisom od 5. siečnja t. g. br. 47781 potvrditi obnašla. — Nakon toga zaključi upravljajući odbor gledom na ustanove §. 1$. tih pravilah, solidarno u oči glavne skupštine položiti svoju Častj do onda pako, na temelju dosadanjeg mandata i nadalje rukovoditi družtventi upravu — posto nedrži shodno toga radi vanrednu glavnu skupštinu sazivati. Posto upi-avljajući odbor nadalje uvidio potrebu, konačnog riešenja pitanja ob osnovi novog šumskog zakona, bude -zaključeno, spomenuti nacrt u posebnih sjednica nz poziv pi´esvietlog g. M. Derenčina, kao vještaka pravničkog Čim prije u pretres uzeti, ter tako konačno utanačenu osnovu onda visokoj kr. zemaljskoj vladi podnieti. Na temelju usta n ova h novih družtvenih pravilah, p ris tu piše druž t vu s v 0 tom od lOOfor. kao utemeljni članovi gg. Milan pl. Durst — Mijo Vrbanić —-Vjekoslav pl. KoroŠkćnj — Eduard Rosipal i Franj o Rosipal , koju izjavu odbor srdačnim „živili" j^´^P^*^*^^-— Pošto se prigodom, zadnjeg saborskog zasjedanja, peticionalni odbor sabora i načelu izjavio bio — da će podupirati molbu obdine Sokoiovačke u predmetu razdiobe imovno-obćinskih žurnali na pojedine obćine, zaključi odbor u mteresii stvari, ter zs, po mogućnosti prepreČiti tu namjeru, obratiti se posebnom predstavl^om na visoku kr. zemaljsku vladu, saatav odnosne predstavke preuzeo jest na molbu odbora predsjednik velemožni g. IVIilan pl. Durst- Druga odborska sjednica obdržana bi dne 16. veljače t. g. Od važnijih zaključaka, te sjednice spomenuti je, đa je odbor na temelju poziva visoke vlade, u centi^alni odbor za Peštansku izložbu od strane, di-užtva izabrao svoga člana g. P, Kesterčanka« Nadalje če se slušateljem ti-ečeg Šumarskog tečaja u Križevcih takodjer i za ovu godinu „Šum. list" bezplatno i na dar pošiljati, a osim toga zaključi upravljajući odbor još i visoku zem. vladu predstavkom umoliti, da pošalje i kojeg hrvatskog Šumarskog vještaka sa odaslanici bečkog ministarstva u Prancezku, za praktično učenje pošum- Ijenja goletih. Osim toga riešio jest odbor vise .administrativnih stvarih, kao i njeke manje važne predloge, pojedinih Članovah odbora. Nova družtvena pi´avila. Upravij^vjuči odbor, dao jest odtisnuti uo\´o pot\n-djena pravila „hrvatsko-slavonskog Šumarskog družtva" — i;e ili takova go-^poda članovi mogu, zatražiti od prcdsjcdničtva dražtva. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 98 — f Umro-I opeta nam se namiče žalostn a dužnost/ da zabilježimo gubitak sudruga šumara. Dne 9. veljače t. g, preminu u 60. godini starosti u OtoScu k. sumarnik Antu n Zelinka . — Pokojnik bio je odličan strukovnjak ter revan radnik na polju Šumarstva. Svojili zasluga radi, bude u svoje vrieme odlikovan zlatnom kolajnom za znanost i umjetnost, a za obdržanja bečke svietske izložbe dobi kolajnu suradničtva. — Pokojnik pao je žrtvom svoga zvanja, bivši kratko prije smrti u Vrbovini, prehladi se đo smrti. Oplakuju ga djetca, supruga i prijatelji. Pokoj mu duši. Odlikovanje. Srpsko poljoprivredno družtvo u Biogradu, izabralo i imenovalo jest urednika ovoga Usta g, P. X. KesterČanka za zasluge stečene na polju šumarske znanosti i knjige, svojim počastnim Članom, prigodom glavne skupštine obdržavate na dne 18. prosinca 1883. Strani sviet o „Šumarskom listu." „Težak´^ organ srpskog poljoprivrednog družtva u Beogradu, kome jest do sada bio odgovornim urednikom g. Paja T. Tođorovid perovodja ministarstva nar. privrede, poznati srbski pisac na polju gospodarstvenom, sada pako virednikom g. Milutin Savić, sekretar minist. nar. privrede, donaša u svezku I. za g. 1884. na strani 54. sliedeću ocienu našega lista; j^Šumarski list^* organ brv. slav. šumarskog družtva, izlazi u Zagrebu. Urednik mu je bivši profesor na križevačkom višjem zavodu, a sada kr. nađšumar Fr. KesterČanek, vredni radnik i odlični šumarski pisac. Prošle godine osim urednika radilo je na ovom listu 26 stalnih suradnika, medju kojima su njeke prve šumarske ličnosti u Hrvatskoj, Slavoniji i Srbiji, profesori i državni nađšumari. „Sumai^ski Ust" sadržinom i ukusom uređjivanja ni u koliko ne popušta takvim listovima na stranim jezicima; i kako je dijalekt kojim se „Šumarski list" služi, čist južni dijalekt našeg — srpsko-hrvatkog — jezika, to on može u svemu da popuni nedostatak takog jednog organa u nas. Mi ga dakle ponovo svima, koji žele da dobiju ili da prošire šumarsko znanje, najtoplije preporučujemo." Pitanja i odgovori. Na pitanja stavljena u posliednjem broju ovoga lista, primismo slieđeče odgovore: Odgovor na pitanje I. Pošto šume imovnih obcinah sačinjavaju imetak narodni, to je posve pravedno, dopusti li se da narod i u uredu koji tim imetkom upravlja svoga predstavnika ima. To je u skladu i sa samim načelom imovno - občinske autonomije. Predsjednik taj medjutim, pošto nestrukovnjak nemože imati ni upliva na strukovno poslovanje ureda. Ustanova naputka, zakona od 11. srpnja 1881. za imovne obćine, po kojoj predsjednik sve dopise gospodarstvenoga ureda supodpisati ima sa nadšumarom, nije drugo do lih foi´malna stvar, kojom jest zakonodavac bez dvojbe pokazati hotio suverenitet naroda nad svojim imetkom. Od toga se ipak´ imade nadalje razlučiti pitanje: Da li su ti t. z. predsjednici imovnih občinah zaslužili, gledom na njihov djelokrug, onakove plače, kakove im se danas davaju? — Moje jest nemjerodavno mmenje, da se ta okolnost najmanje nas Šuraarah tiČe, narod bo kao vlastnik svojega imetka, može istim po volji razpolagati. Hoće li svog predstavnika ako mu sredstva dopuštaju i dostojno nagraditi ili ne, to je lih njegova stvar. Pa tko da mu od nas zamjeri? X? Y? Odgovor na pitanje III. Šumsko - gojitbene osnove imaju se sastavljati po §. 88. naputka C, (zakona od 4. srpnja 1881. kojim se razjašnjuju, odnosno preinačuju njeke ustanove zakona od 16. lipnja 1873. o imovnih obćinah). — dotični upravitelji šumarija. Površnost u radnji izklju6ena je samom važnosti predmeta, U §. 41. gore navedenog naputka istog zakona govori se o provedbi dozvoljene šumsko-gojitbene osnove, gdje je predvidjena eventualnost, koja je u pitanju istaknuta. Veličina onoga viška kojim bi troškovni proračun prt^korai^-io nije normiran, ter je za to kompetentna kr, zemaljska vlada, kano vrhovna upravna oblast. X ? Y? |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 99 — Odgovor na pitanje IX. Načelo potrajnoga uživanja šuma koja je dapače i u šumskom zakonu od g. 1860. §. 9. za eve šume u bivšoj vojnoj Krajini propisano — nedopuš<5a već samo po sebi, da se u šumi sjede bez ikakvoga predliodno ustanovljenoga reda ili osnove. Zakon pak od 11. srpnja 1881. (naputak C. §. 35.) propisuje, 2a imovne obćine, da se nakon odobrene drvosječne osnove doznačivanje preduzeti ima, dakle da sjeće već i prije odobrenja drvosječne osnove označeni biti moraju (§. 20. naputka A. i §. 83. naputka C). — Šumara pako imade u gornjem smislu nadzirati upravitelj gospodarstvenog ureda (§. 20. slovo a. naputka C). X? Y? Odgovor na pitanje X, Grdje su katolički svećenici prije provedbe odkupa služnostib svoju pripadnost na drvu ogrievnom, od države kao obterećene tom služnošću dobivali, tu se imadu smatrati te crkvene obćine i nadalje u kompetenciji ognevnih drva za župnike, kao i ostali pravožitnici (§. 6. slovo b. naput. A.). A dosliedno tome odnosi se i §, 17, naputka A. na iste. X? Y? Kako da se naši odnošaji lova poboljšaju. Piše nam prijatelj; za da se odnošaji lova poboljšaju valjalo bi u lovnom zakonu sliedeće iztaknuti: 1. Trebalo bi zakonom opređieliti veći obseg lovištab. 2. Lovišta se nebi smjela davati u zakup izpod 10 godinali. 3. Trebalo bi ograničiti zakupljivanje lova. 4. Trebalo bi ograničiti izdanje lovnib kartab. 5. Za cielu Hrvatsku i susjedne zemlje imala bi se jedna lovostaja ustanoviti. 6. Zakupnina za lov imala bi pripasti posjednikom lovnih zemljišta. 7. Trebalo bi izdati pomno izradjenu naredbu, za procjenu Štetalipočinjenib po divljači. 8. Lov po nedeljab i svetcih u obće zabraniti. 9. Valjalo bi uvesti posebne popratnice za prevažanje divljači. 10- Sve za lovostaje ubita divljač neka se dopita vlastniku lovišta odnosno zemljoposjedniku. Glavna skupština magjarskog šumarskog družtva. Obdržavana bi pod predsjedništvom družtvenog podpredsjednika g. Bedo-a na dne 30. prosinca. Glavnu skrb imao je upravljajući odbor tečajem prošle godine oko uredjenja magjarskog šumarskog lexikona, i oko uredjenja upravnih odnošaja obćinskih šumah. GrodiŠnji prihod družtva izkazan bi sa 26.652-87 for. razhod pako sa 17.639-81. Od ministarstva poljodjelstva dobilo je družtvo 2000 for. podpore. Dojduća glavna skupština obdržavati će se u Kesztheliju. — Družtvena glavnica iznaša 175.160 for. Družtvo broji 5 začastnih, 688 utemeljiteljnih i 630 redovitih članova. Prilozi šumarskoj statistiki šumskih prekršajah. Tečajem g. 1883. podneseno je kr- podžupaniji zagrebačkoj ukupno 1735 slučajeva prestupaka proti ustanovam zakona Šumskog. — Eazpravilo se ukupno 1335 slučajeva i to 126 prijava od g. 1882., a 1209 prijava iz g. 1883. — Razpravljalo se pako od 1. travnja do 31. prosinca od 245 uredovnih dana, 73 dana, to dolazi po tome poprečno na svaki razpravni dan 18 razprava. Od prijavljenih prekršaja ostalo ih je neriešenih koncem g. 426 slučajeva. Vriednost odsudjenih ošteta iznaša 4342 fr. 99 novč. — Odsudjeno je globa u vriednosti od 169 fr. (u korist zemalj. kult. zaklade). — Do konca godine utjeralo se ukupno 242 for. 20 novČ., od 70 osudjenih sti´anaka — dakle ostaje za utjeranje 4100 for. 79 novČ, — Od osudjenih se poslužilo pravom utoka na visoku kr. zemalj. vladu njih 129, — od ovih utoka svi ^hđu odbijeni. Od osudjenih bilo ih je 245 koji su imali platiti 5 fr. i više — a 150 prijavljenih rieŠeno bi obtužbe spomanjkanja dokazah. — Poprečna vi´iednost jednoga odsudjenog prekršaja iznašaše po tom 3 fr. 65 nov. —- Konačno ostaje samo još spomenuti, da je sve te prijave procjenio, razpravio i proveo sam kr. županijski nadsumar na ime kr, podžupanije, i to uz sve ostale mu nadležeće dužnosti i poslove, kao i to, da tuj izkazani broj prijavljenih prekršajah, jedva jedna Četvrtina i zbilja u ta,mopodruČnih obćinskih Šumah, počinjenih prekršaja proti šumskom zakonu. Ostali osuđjeni, koji |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 100 nisu na platež globe osuđjeni bili, kažnjeni su većinom zatvorom, a najmanji dio po delenjem nkova. Hrvatski šumarski koledar 1884. Kako to u svoje doba ve6 oglasismo, vi sokopoštovani §. kr. nadzornik šumab Mijo Vrbanić, obogatio jest i opet našu knjigu, llepim djelcem, pod skromnim naslovom ^^Hrvatski gumarski koledar za 1884/´ Pri redjen za šumare, pomoćno osoblje, đrvotržce i za svakog prijatelja šumarstva. Vi. teSaj. Znamenito to djelce obsiže osim bilježnice 205 strana raznolikog sadržaja, te se može pravom zvati hrvatski vađemeeum. U njem će naći svaki šamar najnuždnije, što mu kod svagdanjeg poslovanja treba. Kao sto sadržajem tako ni opremom nezaostaje taj kalendar za inimi sličnimi u dragih naroda. Hrvatski šamari mogu ponosom pokazivati na taj najnoviji rad svoga miljenca — te bi bilo suvišno, da ga još i posebice našim drugovom preporučujemo. Promet grada Senja sa šumskimi proizvodi. Polag datah, članka „Die Ren tabiiitatsfrage der Localbahn Zeng-Bihać" u „Agramer Zeitung" od 24. siećnja, izvezlo se jo iz senjske luke od g. 1878 do 1882 sliedeća kolikoća šumskih proizvoda. G-od ine 1878. 1879., 1880. 1881. 1882. ukupno brodona. la m^ 2.112 530 998 2.585 3.079 9.3-55 dasaka komada 156.462 97.840 164.289 118.476 195.869 732,945 tramova 5.715 4.789 3.789 3.484 4.913 22,65-a. jarbolah 32 21 52 25 40 170 stabija 9.150 3.200 15.058 22.669 25.651 .75.72^ vesalah „ 28,240 37.518 46.052 53.222 37.724 202.756 šubij e „ 105.293 92.004 184.944 497.165 180.623 759.028 dužica „ 4739.OGO 3,017.755 ,762.245 317.453 2,551.641 16,388.154 goriv ih drva m´* 5.711 _ 5.226, 3.122 6.910 12.708 33.677 obruča svežanja 2.029 1.938 5.280 2.151 8.075 27,703 poprečno se dakle izvaža iz Senja 29.384 m^ ili 2,479.740 kilograma drva. K organizaciji. Prvim siecnjom g. 1884. uveden je ,,Zakon od 11. srpnja 1881", kojim se razjašnjuju, odnosno preinaćuju neke ustanove zakona od 15. lipnja 1873. o imovnih obćinah u hrvatsko-slavonskoj vojnoj Krajini^ takodjer i za šumske imovne obćine, bivše belovarsko-varaždinske Krajine. Provedba te ustanove rukovodio je velemožni g. nadsunsarnik Julijo Anderka. K organizaciji šumarstva u Srbiji. Citatno u ^^Težaku" : PoĆetkom nove računske godine, postavljena su za državne šumare ova lica : u okrugu beogi-adskom g. Kist a M. Bojan o vi ć za srez vraćarski, sa 757-80 dinara godišnje plate; u okrugu krajinskom g. Dimitrije Josimović sa 12"60 dinara godišnje plate; g. Mihajlo MrkŠić za srez porečko-rečki sa 756 dinara godišnje plate; u okruga kruševaćkom g. Dimitrije Popovi ć za srez kruševaćki sa 756 dinara godišnje plate, na mjesto g. Jov. Jekića, koji je pfemješten u srez kraljevski okruga ĆaČanskog sa 800 dinara godišnje plate; u okrugu požarevaćkom g. Sav a Draganovi ć za srez golubaćki sa 756 dinara godišnje plate; u okrugu rudničkom g. Mlade n Filipovi ć za srez crnogorski sa 756 dinara godišnje plate; g. Nikol a Obradovi ć za srez kaćerski. sa 756 dinara gooišnje plate; u okruga užićkom g, Belizar Popović sa 10i0´40 dinara, g. Aleksa V. JakSić sa 1010-40 dinara i g. Jovan S. Dusanović sa 756 dinara godišnje plate, sva trojica za srez rećanski, g. Dimitrij e Milosav Ijević za srez zlatiborski sa 756 dinara godišnje plate, g. Jovan Jekić, Dimitrije Josimović i Belizar Popović svršili su bivšu šumarsku školu u Pozarevcu, a ostali su svršili ove godine praktični šumarski kurs u Topćideru. Osim ovih postavljen je Tiajko Ilić iz Gradišta za čuvara dobranskih suma u sreza golubaćkom okruga požarevačkog sa platom od 600 dinara godišnje (1 dinar =^ 38 novć. a vr.). Visoka škola za zemljotežtvo u Beču. Polag najnovijeg izvještaja, imađijaše visoka škola za zemljotežtvo u Beču, za školske godine 1882/83 ukupno 522 sluša |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 101 — te ja, i to 262 gospodara i 260 šumara. Od tih 522 slušatelja, svršilo je gimnaziju njih 119, višju realku pako 402. Hrvatah polazilo je 20 rečeni zavod, i to 17 njih iz Hrvatske i Slavonije, a 3 iz Dalmacije — Bude li broj alušalaca Hrvata i dalje tako rasao, to <^e isti brzo dostići broj slušateljah domat^ega nam šumarskoga zavoda. Navališe na lugara. Čitamo u „Svjetlu" br. 6., da je na dne 6. siečnja t. g. napalo šest žitelja sela G-libokibrod nedaleko Kamenskoga po noći u 10 satih na lugara Pavla Vuketida u šumi Domacajlugu, koj ih je kod siečnja hrastovah zatekao, te ga na mrtve izprebijaše. Pošto su zločinci mislili, da je mrtav, pa ga ostavili, osvjestio se, te imade, samo nesvjestici zahvaliti, da je ostao živ. — Zločinci su uhićeni te predani pravdi. Barovi zooložkom muzeju. U sieČnju t. g. poslao je gosp. nadlugar Nikola Eogić iz Gospića, krasna labuđa (Dygnus musicus) ubijena 12/1 . kod Gospića, a gosp. kr. šumar Franjo Harrer, darovao jo takodjer drugi takav esemplar, što bje ubijen 11/1. u Niemcih. Ravnateljstvo muzeja liepo se zahvaljuje tim darovateljem, a uz to objavljuje svim prijateljem navoda, da bi osobito sada dobro došla zavodu svaka vrst ptica i grabežljive zvjeradi, a osobito ris, ako ih gdje u obće u nas još imade. Od kurjakah napadnut. Žandar Matija Pržynicki, patrolirajuć na dne 11, siećnja, nedaleko Eadautza u Bukovini, bude po 4 kurjaka napadnut, opaliv dva hitea razbjegoše se vuci u obližnjoj šumi. Promet dužica u Trstu i na Kieei. Promet dužica u Trstu i g. 1883. opet je pao. Polag podataka poznate firme T. Scbadeloka iznašala je kolikoća g. 1883. izvezenih dužicab, 15,372.258 komada, doćim bje g. 1882. izvezeno 17,479.052 kom., godine 1881. pako 29,049.173 komada, tako da današnji izvoz aa 37^/^^ manji od onoga g. 1880. Od onih g. 188S. izvezenih dužicah, izvezlo se u Francezku 12,726.232 komada, 847.207 komada u Englezku, a 1,420.229 komada u južnu Italiju, 287.737 komada u Portugal, 46.617 komada u Alglr a 44.236 komada u GrĆku. Egipat i Maltu. Dočim se istodobno iz Rieke izvezlo g. 1883. — ukupno 35,508.266 komada dužicah. g. 1882. pako 18,396.983 komadah, g. 1881. pako još samo 5,060.030 komadah. Vidimo dakle da se istodobno izvoz dužice na Eieci malo ne po ĆetverostruSio. Šumsko površje Austrije u razmjerju sa ukupnom produktivnom površinom. Od uiups© šumsie površine odpada na Ukupna [znaša u produkŠumska postot. k tivna di-žavno obćinske privatne drž. obć. priv. ||" | površina O Pokržgina površina produkšume sume šume -c a = šume Išume šuroe^i«;! CD ^^ tivnoj X « površini Postot.1 uku;^ne šumske! Hektara Hfi k t a r S, povf sine ( i ´ _ 1 1 Doinja Austrija 1,915.170 635.697"58 33 ´29.611*93 35.085*36 571.000*29 4´7 1 5´5 89*8 2 GornjaAustrija 1,115.900 389-194´39 35 7G.175´64 3.978 93 309.039´82 19´6 j 1*0 73´4 — j 3 Salzburžka . . 612.910 230.948*00 38 121.627*00 10.0-15*00 88.76r00 10.509-00 .52´7 ! 4´o 3S´4 4*0 4 Tirol rVorarlb. 2,44-1.580 1,1.32.835´18 46 134.080´28 594.969.27 4C3´185*63 11*9 |.52´5 35*6 — 5 Štajerska . . . 2,121.770 901.888´20 42 55.64-8*86 31.197 57 815.041´77 — 6´2 3-5 90´3 — fi Koruška. . . . 951.9.50 460.874´40 48 19.4^5*79 4´266´00 437.122.61 —, 4*2 0.9 94´9 — 7 Kranjska . . . 955.000 409.407´30 43 1.5.1.92*25 37.470´IS´ .^5S.S34´87 — 3´2 9-1 87*7 — 8 Austr.Primorje 749.750 20S.796"02 28 14.648"04 59 33S"90 134.809*08 — 7*0 28-4 64° 6 — 9 Dalmacija. . . 1,255.800 211.709*00 17 5.569.00 117.550´00 8S,590´00 — 2 6 55*5 41*9 — 10 Geska 5,028 OfiO i,4S8.754"(";i 29 7.34-3 "54 ISO. 831´79 1,300.579"27 — 0´5 12"! 87´4-— 13, Moravska . . . 2a55.fj60 55(;.4S2´r2 2G — 43.828*54 512,658"5S — — j 7*9 9r i —, 12 Slezka. ... . 500.040 174.025 "60 35 — 6-990" 63 167´034´97 — — 1 4-0 96*0 -i 13 Galicija ... . 7,591.930 1,952.177´61 20 244.X56´01 UO.313-55 1,597.708-05 — 12-6 5*6 81´8 — 14 Bukovina . . . 1,013.030 474.181´19 4t; 230.551´61 61.377´49 182.252´09 4^.6 13*0 38*4 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 102 — Promjena uredništva „Težaka´´. Počamši od nove godine, preuzeo jest uredništvo organa srpskoga poljoprivrednog đmžtva lista „Težak", koji kako je poznato medja ostalim takodjer i šumarsku struku u posestrimoj kraljevini zastupa, g. Milutin M. Savi(5> tajnik ministarstva navodne privrede u Biogradu, i bivši profesor vinogradarstva na bivšoj gospodarsko-šumarskoj školi u Požarevcu — istom sgodoni upravio jest bio predsjednik srpskog poljoprivrednog družtva g. Čedomii Popović, načelnik ministarstva narodne privrede, na vetezasiužnog đosadanjeg urednika rečenog lista g. Paju T. Todorovića, (koji se na časti urednika zahvalio rad svojih nastavničkih posalah, kao profesor na beogradskoj bogosloviji i učiteljskoj školi), vrlo laskovo pismo, kojega sadržaj jasno označuje velike zasluge spomenutog bivšeg urednika po rečeno družtvo. Kako je g. Todorović bio vazda iskren prijatelj i pomagateij našem listu, bivši urednikom „Težaka" to osobitom rađošču bilježimo gori spomenuto, kao znak š|;ovanja nadajuči se da ce nam i nadalje ostati [prijateljem medju bratinskim narodom i šumarima posestrime kraljevine Srbije. Prodaja šuma Valpovaoke gospoštije. Dne 18. veljače t. g. obavljena bi dražba Šuma od 4000 jutara površja u Valpovačkoj gospoštiji. Na dražbi dostala je ŠUTDU tvrdka J. H. Grutmann u Velikoj Kaniži, za svotu od 4 milijuna forintah. Neki france^rki konzorcij ponudio je 4.145.000 for., no stavljao je u pogledu izplate takove uvjete, koje gospoŠtija nije mogla prihvatiti, tvrdka „Societe d´ exportation du bois de chaine" ponudila je 3,600.000 for. eventualno 1000 for. preko najveće ponude, tvrdka Josipa Sedlakoviča i sina ponudila je za 5 šumskih komplexah (u svem bilo ih je 8), obsizućih 22.000 hrastovah, 288.000 for. i konačno hrvatska komercialna banka, koja je ponudila samo za jednn parcelu. U svem prodano je; hrastovah 105.000, drugoga gradjevnoga drva 5000 komadah, 5300 komada drva za ogriev. Hiedki bršljan. Vrlo riedka dva exemplara bršljana (Haedera helix L.) nalaze se u perivoju Paukovačkom, nedaleko Zagreba. — Jedna stablika bo široka jest u visini od 1´5 met. iznad zemlje 50 cmt. — druga pako 22 cmt. — oba se pako uzpinju uz staro lirašde, čineć mu granje i zimi zieleno. ;— Bršljani takove debljine sjegurno su velika riedkost. Izvozna trgovina s drvi Anstro-Ungarije u Podunavje g. 1883, Poznato jest, da se godimice velika muož drvlja, osobito pako jelovine i smrekovine, Savom, Dravom, Dunavom i Tisom u podunavske krajeve spravlja i izvaža. G, 1883. izvezlo se jest iz Uugarije ukupno jelove i smrekove laktovine 24380 m^ u vriednosti 498.800 fr. Iz Hrvatske, Kranjske, Štajerske i Koruške pako 34375 kbm. u vriednosti 500.000 fr Zatim oblikovine u vriednosti 50.000 for. — Tz Bukovine i Erdelja i t, d. izvezlo se laktovine u vriednosti 401.200 for. Ukupna vrieduost izvoza u Srbiju, Rumunjsku i Bugarsku na drvu, iznašaše dakle g. 1883. for. 1,500.000. Najveća tržišta za naše drvo na dolnjem Dunavu jesu, Biograd, ^Šabac i Kalafat Lovačke crtice iz Indije. Polag izvještaja za g. 1882. bude 22125 Ijudih te godine po zvjeradi i zmijah ubijeno, g. 1881. pako 21.427 i to: 895 njih ubijeno bi po tigrovih, 278 po kurjacih, 207 po leopardih, 359 po hianah, 202 po aligatorima, a 19579 po zmijama: Istodobno ubijeno bi 46.707 komada rogatog blaga. Indijska vlada plača za svakog ubijenog grabežljivca tagUju, ter bude u to ime g. 1882. za 18591 ubijenog grabežljivca i 322.421 ubijenu zmiju izdano 141.653 for. a. vr. Šumarske radnje i štetoćinci imovnih obćinah. Visoka kr. zemalj. vlada izdala 12. studena 1883. pod br. 44567 sliedeću naredbu, „Kr. ovaj vladni odjel morao je iz izkustva razabrati, da radnje izvedene po šumskih štetočiniteljLh na račun dužnih šumskih šteta i globa neodgovaraju uvjek svrhi, navlastito pako, da rečeni štetočinitelji pozvani na radnju niti nedodju u pravo vrieme niti u potrebnom broju niti rad« svomu ne posvećuju dovoljno truda ni marljivosti, ~ koje se mane osobito toj |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 51 <-- 51 --> PDF |
~ 103 — okolnosti pripisati moraju, Mo dotični mjestni organi nepozovu radnike potrebnom strogošću i točnošću na posao, i Sto mnogi tih štetočinitelja zbog pomanjkanja potrebne brane na više dana, na radnje doći nemogu. Da se te nepodobštine, koliko moguć^e odstrane ili bar umale, nalazi kr. ovaj vladu! odjel odrediti sliedeće : U riačeiu imadu se u budude, gdje je to iole moguće, šumske radnje ra^dieliti tako medju pojedine štetočinee, koji radi podpanoga siromaštva nisu kadri svoj dug u novcu namiriti, da se svakomu od njih dodioli na izradbu od dotičnih radnja po jedan objekt (hrpa) odnosno jedan odlomak istoga, od one veličine, da troškovi, koji su u ogojnoj osnovi uvršteni za upitnu radnju, odgovaiviju dužnoj Šumskoj šteti, imenJto kod medjašnih radnja t. j . izradbe i)rivoza i namještenja medjašnih stupova, kod spletke ogradah, ili kod izkapanja grabah, kod postavljanja gajka j t. d. Za primjer neka služi sliedeće: Ima se izkopati graba od 40 metara duljine; troškovi su opredieljeni računajuć 50 radnih dana po 80 novć. — 40 for. t. j , jedan metar 1 for., a ŠtetoČinac ima samo 15 for. odraditi, to valja istomu duljine od 15 metara na izkopanje dodieliti, doČin3 se ostali dio grabe na druge štetočinee za izkopanje ovako slično po razmjeru dužne svote porazdieliti ima Pošto ipak u mnogom slučaju pomanjkanje dovoljnoga živeža bude uzrokom, da štetoČinci i uz d<*bru volju svoju nebi mogli preduzeti većih radnja na račun dužnih svota - preporučuje se obćinam, da istim u slučaju potrebe dozvole izplatu, zasliižbe najviše do jedne trećine u novcu tako ipak, da i ovu trećinu imadu na poseb odraditi. U navedenom dakle primjeru, dobio bi štetočinac u ime V.j zaslužbine 5 for. u gotovom, za koju svotu je dužan osim njemu na rad dodieljenih 15. met, joŠ iznosu od 5 for. odgovarajući komad grabe t. j . u ovom slučaju 5 metara, dakle ukupno 20 metara izkopati. Prema tomu odpada poprečno na jedan metar grabe 25 novč. gotovine u svrhu nabave potrebite hrane. Za svote koje su na taj način izplaćene, valja u smislu §, 43. naputka za Šumske imovne obćine c) od g. 1881. naknadno zatražiti dozvolu za pokriće izdatka. Ako u ostalom ili (naslov) gospodarski ured osim gore razložena načina, kako da se šumski kvarovi uplate, ter ogronme svote ovih od godine do godine umale, još drugih predloga u jednaka svrhu ima to se upućuje odnosni ured, da ih uz vlastiti predlog ovamo na odluku podastre. U ostalom ima se zaračunavanje koli u gotovom izplačenih toli odradjenih svota obaviti u smislu §. 41. pomenutoga naputka. Prema tomu ima se dalnje shodno odrediti, ter oglaŠivanje preduzeti s tim, da su mjestne obćine dužne na molbu gospodarstvenoga ureda dotične štetočinee prisiliti svimi zakonitim! sredstvi, ter potrebitom strogošću i točnošću, na izvršenje ove dužnosti njitiove. Dotične mjestne obćine, koje u tom pogledu svojoj dužnosti neodgovarajuj imadu se ovamo prijaviti. Talenje željeza u Bosni obzirom na šumarstvo. U Nar. Nov. od 5. siečnja 1884. nalazimo pod gornjim naslovom sliedeći i po nas zanimivi opis: Ljeti 188!. godine dobio sam kao upravitelj šumarije u Ključu od šumskoga ureda u Banjaluci nalog, da iztražim, koliko bi drveta za ugljen mogle trajno svake godine davati šume moga kotara. Taj nalog potekao je radi osnove, da se u političkom kotaru Sanski most, koji je rudom vrlo bogat, uvede racionalno taljenje željeza u velikih talionah i samokovih. Pošto sam bio ujedno poAgerenik za procjenjivanje šumah u političkom kotaru Sanski most, imao sam kod tog posla priliku, da temeljito proučim način, kako se ondje željezo kopa i tali i kolika se grdna šteta pravi tim poslom šumam. Kad se uzme kako je proizvod svih majdanah dobar, mora se čovjek Čuditi jednostavnosti postupanja. Vadjenje željeza u Majdanskoj i u Beherem-Aginici, gdje je množina željezovca kamena, nije mučno, jerbo je nad rudom tanak log crnice ili ilovače. Najdublji rov nije dublji od kakovih 65 aršinah (aršin ima 0-65 metra), te premda |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 104 — je veoma izdašan, nekopa se u njem, jerbo se pojas 6ini već pretegotnim. Kovovi su većinom duboki samo 30 do 50 aršinab. Sprave za silazenje i dizanje sastoje od jednostavna kola na vreteno, oko koga je ovit razmjerno dugaSak konop, na kom je zaimač. Okno rova okruglo je, te ima obiiSno dva do tri aršina u promjeru. U rov nisam se nikako mogao odvažiti, jerbo osim što je vienac okna na vrbu gredami obit, nije doli niže ništa napravljeno, da se nebi koj komad zemlje ili kamenja u oknu odrušio^ te ranio ili zasuo čovjeka, koji se u onom zaimaću u rov spušta. Nad oknom rova neima niti krova; ljudi rade tu pod zemljom bezbrižnošću, koja se drugdje nebi trpila niti u najžilavijoj zemlji. Dignuta ruda goni se tad u krošnjak na konju u jednostavnu talionu. Ljudi u talionah neimadu ni pojma, da rudu naSine laglje taljivom n. pr. atmosferičkimi uplivi, već ju obično ´ odmah izmješaju sa ugljenom od đrveta i stave u peć, u kojoj je već prije nastrt log drvenoga ugljena. Ta peć ima oblik ćetverokutne odrezane piramide, a načinjena je od čvrste ilovače, te kakova dva metra visoka. Od ozgor siplje se u uju ruda i uglevlje ; dolje je na jednom mjestu ostavljena rupana, koju željezo iz peći curi. Taleuje traje 18 do 30 satib, a tad se probuši rupa, te iz nje pušta usijano raztopljeuo željezo u zemljeni žleb, gdje se čvrstne i shladni. Jednim talenjem nikad se nedobije više od 50 okah surova željeza, često pako stali ga se u peći mnogo manje. Sčvrstnuti komad željeza ide iza toga pod primitivno kovalo ili samokov, koji^voda tjera. Ondje se očisti od trske i izkaje u kovano željezo obična u trgovini lika. Čelik, (nada ili ocjei) nepravi se tu već si ga svaki kovač za svoju porabu mora sam priredjivati, te je na taj način čelik i i-azliČan i mnogo slabiji od našega. Željezo u obliku za trgovinu prodaje se u starom Majdanu popreko po 12 novč. oka. Porez, u kom je sadržana i odšteta za rudu i za uglevlje, plaća se desetinom, koju je vlada za godinu 1883. jednomti Predorčaninu za 2400 for. iznajmila. Po toj zakupnini računa se dakle, da se na godinu izradi od prilike 200.000 okab željeza, al ga se mnogo više mora izraditi, jerbo u kotaru Sanskoga mosta imade svega skupa 27 majdanah, od kojih pojedini daja na godinu oko 10.000 okah željeza. PoprieČna zasiužba radnikah iznaša 15 do 20 novč. na dan! Većina majdanah neradi čitavu godinu, već samo od jeseni do proljeća, kad naime neima gospodarskoga posla, jerbo skoro svaki radnik imade i svoje gospodarstvo. Svi radnici katolici su, te imadu liepe drvene crkve u Staroj rieki i Saslni i vlastite škole, u kojih je župnik učitelj. Gori smo već spomenuli, da se za talenje rabi samo uglevlje od drveta. Uz obilje šumah u kotaru nebi odatle bilo štete po šumarstvo, da nevlada još drugi običaj, da se naime uglevlje pravi samo od mladih hrastićah, tek nešto debljih od dobra kolca. Ja sam nnstoJHO, da popreko izraČunam štetu, koja tim nastaje šumarstvu, te došao do stiedećeg: Za talenje jedne oke rude treba, kako kažu, šest okah uglevlja. Za 200.000 okah željeza, koje se dobiju iz 500.000 okah željezne rude, u kojoj je 40"/,^ željeza, treba dakle 8 milijuna okah uglevlja, a ta množina uglevlja dobiva se Iz 19 milijuna okah drveta. To iznaša, računajuć oku po 1´25 kilograma 23,250.000 kilogr., ili po Koniga od prilike 23.250 kubičnih metarah drva, iliti poldrug put onohko, koliko svake godine sve mlade hrastovine po navedenih planinah priraste, koje zauzimlju prostor od kakovih 15.000 hektarah. Kad se nadalje još uvaži, da iz onih šumah pučanstvo uzimlje sve drvo, Sto mu za ogrev treba, i da po njih i blago pase, tad se može uzeti, da se na godinu iz mladih hrastovih šumah vadi tri puta onoliko drveta, koliko ga može u godini danah prirasti. S drugimi riečmi, ako trošenje i prlrastivanje ostane isto, tad će mladih hrastovih šumah na Behemer-aginici i na Majdanskoj planini nestati u vremenu od 73 sadanjc njihove dobe, a to bi bilo već za kakovih 9 do 12 godinah. Iz toga se vidi, da je od prieke nužde, da se uvede racionalno talenje u bosanskih željeznarah, a odatle bi nastale sliedeće koristi: 1. moglo bi se mnogo više željeza iztaliti, 2. popravila bi se i plaća radnikom, 3. upotrebile bi se ogromne bukove šume ^a pravlenje uglevlja i davale razmjerno veliku korist, 4. spasile bi se od propasti |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 105 Hepe, mlade brastove šume, koje su sad u velikoj pogibelji, da će ib nestati, 5. povećao bi se promet i obrtna djelatnost, a time i blagostanje i porezna snaga, te napokon 6. mogao bi se uvesti pravilan porez. Ogroman kurjak. Josip Grodinić, lugar imovne obćine Odra, iduć na dne 4. siećnja 1884. zajedno sa Petrom Krpićakom, lugarom u sumu „Dubravu", gdje se susretoše sa ogromnim kurjakom, Godinić opaziv ga, opali, a vuk ranjen, pobježe, drugi dan ga pako nadjoše mrtva u šikari. Duljina vuka bijaše od repa do njuška 175 cmt. f Umro. Dne 24. prosinca umro je slušatelj šumarstva na križevaćkom zavodu Jovan Vesić, nakon dugotrajne težke bolesti, u 25. godini života. Pokojnik bio je vrlo obljubljen međju svojimi drugovi, Lahka mu zemljica. Chilenska salitra otrov zecevom. Čitamo u „Deutsche J. Zeitung", da se opažanji došlo do zaključka, da i sbilja st^Vji tvrdnja, da zečevi i perad ginu uslied gnojenja poljab salitrom. Isti bo list sporainjtV slučaj, kako su opazili dva zeca, gdje su lizali takovo umjetno gnojivo, a drugi dan onda nedaleko istog mjesta nadjoše dva mrtva zeca, dakle valjda ista dva oblizavca. Kovi lovni zakon. U Pruskoj kane, dosadanji lovni zakon pooštriti, za da se gojenje divljači olahkoti. Francezko-njemaćka i njetaaeko-francezka lovačka Terminologija. Nakladom Berger-Levraulta, izašlo jest u Parizu od J. Gerschela vrlo zanimiva i podpnna francezko-njemaĆka i njemačko-francezka terminologija lovstva. Ciena velekori^tnog tog dielca jest 2 franka. K statistiki lova u Franeezkoj i Pruskoj. Lanjske godino unišlo jest u Francezkoj na ime lovnih pristojba 20,87 8.200 franaka (1 franak = 40 nove.). — Lovne pristojbe u Pruskoj iznašaju godimice ukupnu svotu od 460.000 maraka poprečno, ´ Pitoma divokoza. Poznato jest, da divokoze medju najplašljivije zvjeri spadaju — njeki g. David Lenoir u BuHu u Svajcarskoj, posjeduje ipak staru, po njemu uzgojenu divokozu, koja je toli pitoma, da ju poput psa prati, kod višesatnih šetnja po okolici, gdje ju posvuda poznavaju i muze. K tamanenju zvjeradi u TTorvežkoj. „Zeitschrift der deutschen Forstbeamten´´ donaša: „Za šestgodišnjeg razdobja naime g. 1870—1881. bude u Norvežkoj izplaćcna propisana nagrada, za 823 ubitih medjeda, 259 vukova, 689 risova, 515 žderavca, 5858 orlova, i 21049 kobaca, osim toga bude izdano još za 13283 lisice propisana nagrada." Tarifa za drvo, na prugah južne željeznice. Južno željezničko družtvo utanačilo jest sliedeći cienik za direktni izvoz u Trst. Za 10.000 kg. tovara 10.000 kiT, drva do inel. 15.000 kg takovih drva 20.000 kg. takovih drva u 9*48 m. duljine po kola duljih 9-48—11-38 m. daliib od 11-38 m. Zagreba . 76-2 nove. 110-2 nove. 121-2 nove. Velike Gorice. . . . 80-2 » 116-4 „ 132 4 „ Lekenika 84-4 „ 124-6 „ 140-6 „ 90-6 „ 132.6 „ 149.0 „ Ovaj cienik vriedi od 5. siefenja do konca god. 1884- za građjevno drvo svake vrsti, laktovinu, tesano i piljeno drvo, šlipere, dužice, ako U odnosno vrsti drva nadmašuju duljinu jednih kola, Ciene se razumjevaju po lOO klgr. incl. porez i troškove manipulacije. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 106 — . Budite oprezni s puškom. Poznato je oHe, koli žesto se dogadjaju nesreće usljed neopreznog baratanja puškami, kao i usljed neopreznoga pucanja — nu uzprkos svih tih nesreća jos se uvjek dovoljno nepazi. Tako se i opet u Petrovom brdu dne 17. prosinca dogodila nesreća. — Odputiše se bo na rečeni dan komšije Josip Sudešić i Ivan Pavlović zajedno u lov, — kojom zgodom Ivan Pavlović po nesreći, pucajuć za zecom, usmrtio svog druga. O gorivosti različitih goriva. Označimo li gorivo grabrovine sa lOOO, to onda imadu porazmjerno javor 1011, bukovina 966, hrastovina 960, jasenovina 886, brezovina 855, borovina 697, jelovina 690, jalševina 600, topolovina 570, a vrbovina gorivost od 508 jedinica. — Nadalje imadu S^.j prostornih metara grabrovine, isto toliku gorivost kao 20^L cmt. kamenog ugljena. Kranjsko-primorsko šumarsko đružtyo. Polag družtvenog izvještaja za god. 1883. svezak VIIL, broji družtvo 198 pravih članovah, godišnji redoviti prinos članovah iznaša 349 for. 50 novč., ukupni prihod izkazan bje sa 797 for. 15 novčića, razhod pako sa 502*72 fr. Predsjednik družtva jest g. Iv. Salzer, e. kr. nadsavjetnik šumarstva u BeĆu. K proizvodnji borovog sprita. Kako poznato, dobiva se t. z. borov sprit (Coniferensprit) iz posve mlađih pupa borovih stabala. Kako je taj sprit u najnovije doba velevažan predmet trgovine, to si odnosne tvornice nastoje potrebito puplje na svaki mogući način dobaviti. Kako se pako trganjem puplja borove sastojine kvare, neka služi sliedeći primjer; polag službenih izvidjenja prodalo se samom okružju ,,RadmanEdorf"" u Kranjskoj do 184 klg. takvog puplja, 800 pupa pako dolazi na 1 klg., uzmemo li nadalje, da se od 1 bora poprečno 4 takova pupa dobiti mogu, to se za dobiti gornju kolikoću puplja 36800 borovih stabalca moralo oštetiti. Kupci plaćaju po kilogram puplja 24 nove. Za da se pako u Kranjskoj sve to većma mah preotlmogućim tom ostećivanju borovih sastojinah na put stane, izdala je c. kr. zemaljska vlada u Ljubljani na dne 3. svibnja 1883., pod br, 2702, strogu naredbu, u pogledu dainjeg preprećenja takovog oštećivanja Šumah. liovina i lovačko osoblje u Austriji. U obće se može kazati, da austi-ijanske pokrajine obiluju divljaci. Na trg dolazi divljaci u poprečnoj vrieđnosti od 7 ´/^ milijuna for., — koji se iznos dakako u raznih pokrajinah raznolikim izkazuje. Dolnja Austrija imade najviše jelenah i srnah. Na 635.700 ha. šumskog površja, ubije se godimice 1200 jelenah, ter oko 10.000 kom. srnah, dlvokoza jest tuj obično samo prolazna divljač, nu imade i stalnih čoporah, dočim jli u Štajerskoj, Gornjoj Austriji, Salzburžkoj i Koriiškoj u obilju imade. Ceska imade sve vrsti divljači, iznzam medjedah, risovah, vukovah i divokozah, i to u tolikoj množini, da godimice do 42.000 ct. divljači na trg dolazi, u vrieđnosti od preko jednog milijuna for. Galicija imade najviše divjih svinjah, vukovah, medvjedah, risovah i ostalih grabežljivacah. Zatim dolazi Bukovina, koja uz šumsko površje od 470.000 ha. oko 8000 do 9000 komada divljači imade. Koruška imade takodjer dosti divljači^ kraj šumske površine od 470.000 ha. iznaša dobit za divljač 45.000 do 48.000 for.; na 1300 ha. dolazi po jedan jelen, na 200 ha. jedna srna, na 850 ha. jedna divokoza, a na 75 ha. jedan ubiti zec. U Salzburžkoj dolazi na šumsko površje od 231.000 ha. više od 5800 komada divljači, od ove više od 1000 komada divokozah, dočim Tirolska, koja je malo ne četiri puta tolika porazmjerno malo divljači imade, tako n. pr. dolazi tamo samo oko 2000 komada divokozah na trg. Tirolska ali i opet obiluje svizci, od kojih se godimice 250 do 350 komada ubije. Naravno, da pri tih resultatih obranbeno osoblje veliku ulogu igra. Lovo-Čuvarskog osoblja imade sveukupno 29.000 osobah. U dolnjoj Austriji dolazi jedan lovac na 10V„ km.^, u gornjoj Austriji na 15´ ^ km.^, u nepristupnoj Salzburžkoj na 33 km.´^, u Tirolskoj na 20 km.^, u Štajerskoj na 10 km/´, u Koruškoj i Moravskoj na svakih 7 km.^, u Šlezkoj na 5 km.´-^j u Češkoj na 6 km.^, u Galiciji na 14 km.^, a u Bukovini na |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 107 — 24 km.^^ jedan lovski čuvar. Prema tome vidimo, da su najmanje čuvarije u Šlezkoj, najvede pak u Salzburžkoj. Šume grada Zagreba g. 1883. Čitamo u „Narodnih novinah" od 7. veljače .1881, hr. 31. sliedeče: Kao što je poznato, ima grad Zagreb u gori, koja se gradu na sjeveru diže, velik šumski posjed, koji je razdieljen na više kotarah. Većinom je to jelovina, hrastovina i bukovina. Prije 10 godinah hijaše sva Šuma vrlo zaneuiarena, pustošenju i kradji izvrguuta i stoga šumsko gospodarstvo posve pasivno. Od više godjjiah ipak, pošto je segregacija provedena i paša u šumi zabranjena, uvedeno je racionalno gospodarstvo, te su i šumske kradje prestale. Grradski šumski posjed nosi od tada gradskoj obeini više ili manje čistog doliodka. Tako je čisti dohodak od gradske šume bio godine 1882. proračunau na 5411 for., godine 1883. na 4268 for., a za tekuću godirm proračunau je čisti dohodak od 3218 for. Iz izvješča gradskog šum. ureda, za god. 1883. priobćujemo sliedeće zanimivije podatke; Gradsku Šumu čuva i upravlja Šumar g. Dean pomoćju dvajuh lugarah. Šumar stanuje u vlastitoj kuci u Bliznecu i to na najsgodnijein mjestu, naime ondje, gdje se stićii svi šumski putevi, tako, da se kradja lahko odkriti ili prepreČiti može. Lugari stanuju, jedan u gradskoj kući na Sljemenu, a drugi u predjelu ,,Iiebar´´ u kućici, koju je obćina za njega upravo graditi dala. Čuvari dakle razmješteni su u slici trokuta na skrajnih točkah šumskog posjeda. I prošle godine nastavljene su umjetno-odgojne radnje sa sveukupnim troškom od 104 for. 40 novČ. Čistine na „Sljemenu" očišćene su od korova, kupinja i šikarja, te nasadjene sa 6000 kom. stabljikah većinom javora, jasena i briestova, doČim se jelovi i bukovi pomladak sam po sebi širi. U predjelih „Sljeme´´ i „BrezovenJca" uredjena su sjemeništa, te posijana omorikovJnom i arJžovinom, Umjetno-ogojne radnje ove podupiru se i naravnim načinom, to jest izti-ebljivanjem i sječom starih, kržljavih i suviše krošnatih stabalah u predjelih „Selo" zatim ^^Srednja staza´^ napokon „Stara sjenokoša." Time je mladomu naraštaju pribavljen odušak, te se sada može u zraku i svjetlu bujnije razvijati. Prošle godine izradilo se je na gradskoj pili 800 kub. metarah raznog stabovlja na tvorivo i gradivo drvo, a u kotarih „Selo" i „Srednja staza" 1810 prostornili metarah bukovine na goriva drva većinom za gradske uredske prostorije i škole. Iz predjela ^Kraljišće" izvezeno je 4200 kestenovah kolacah za ogradjivanje potočnih obalah i 4282 kub. metra kamena tuČenjaka za pošljuučenje gradskih eestah God. 1883. bijahu samo dva slučaja šumske štete konstatirana, i to na jošte neuredjenoj medji napram gračanskoj šumi, te je obćina morala njeke žitelje iz G-raČanah utažiti radi smetanja posjeda. Po životinjah nije počinjena nikakova šteta, jer je paša po gradskoj, šumi zabranjena, a divljači malo ima, isto tako bijaše gradska šuma poštedjena od škodljivih zareznikah. Najveću štetu počinile su elementarne nepogode i to upravo prolomi oblakah, s kojih su i^otoci i potočići silno nabujali, kamenje i panjeve pred sobom valjali, obale, puteve i mostove razorili i sve krajeve, kroz koje teku grozno poplavili. To se je dogodilo uslicd proloma oblakah 5. svibnja 1883., te je onda pretila velika pogibelj gradskoj pili, koju bi bila bujica znatno oštetila; te i do 10.000 jelovih dasakah odplavŽia, da nije bilo požrtvovnog rada šumarskog osoblja i čestitih radnikah. U sada posebno odieljenom lovištu gradske obćine lov je zabranjen, te se neće uzajmiti još 4 godine. Konačno predlaže izvješće, neka bi se gradska pila preniela u južniji predjel „Sela", gdje se na vrlo zgodnom mjestu stiču svi šumski putevi olahkoČujući dovažanje materija i gdje takodjer utiću potok Lonjšćica u potok „Bliznec" timnažajuć njegovu vodenu silu. U ovomu predjelu izradjivalo bi se iz hrastovine razno tvorivo i gradivo drvo, a iz bukovine za gradske urede i škole gorivo, i to tako, da bi grad prištedio za pilenje i ciepanje drvah na godinu 800 — 900 for., jer bi se taj posao kružnom pilom te sjekirom, koju tjera voda, obavljao odsele na gradskoj pilani. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 108 — TJstreljen kod pobiranja suhare. Čitamo u „Nar. Nov." br. 7. t. g. Dne 28, prosinca 1883. pobirkovao je Branković Kuzman i žena mu Ružica iz Bielevode u aiinskom kotam, drva u šumi zvanoj „Bukvik^^ kad na jedanput pu5e iz grma puška i tane pogodi Kumana u glavu tako, da je na mjestu pao mrtav. Za ubojicom traže. Posvetio članovom šum. družtva. Veleštovani 6lan našega družtva g. J. E—r. priposlao je uredništvu sliedeou pjesmu, posvećujuć ju p. n. gospodi članovom družtva, H a j k a. ^´OG.-^;^^~.c Čujte dobro vi hajkači, Napred samo vi hajkaSi, I vi lovci zasjedali — Da se zvjerad ne zavlači Ono, sto ću reći sada Po Šipragu amo — tamo, Zakon vam je od vajkada^ Već na lovce ide samo. Tiho zadjte mimo gaja, Slušaj, slušaj! već pucketa — Uzporedo sve do kraja, — Testamenat pravi teta, Da s´ nedigne zvier sležaja I uzdiše: mili bože, I odjuri do belaja .. . Sta r mi svira oko kože . , . A vi lovci tiho, mućke Slušaj, skišaj ! Kako krši Sakrijte se za grmuške; Kroz najgušće nešto krši — Stavite se, i to tako, Sto mu trica i kućina — Da ne bude štete lahko; Ugursuzkog evo sina! I reć ću vam joŠ po duši: Četir cievi na njeg mjere Naćulite dobro uši! Pjevajuć mu: Miserere! . . , Napred sada vi hajkaći Napred samo vi hajkači, Složno napram zasjedaći! Još se zvjerad tud provlači. Dižte ciku, viku, bukii, Odsvud praska, odsvud puca, Napunite uši vuku ! Ovdje — ondje vuk jauca . . . Dižte buku po svem gaju, A po zraku veće vije Da sve bježi napred kraju. Kepina se tete lije .. . Samo napried, samo složnT) „Huja, huja! oj hajkači!" Zavirite, gdje je možno, — Kliču lovci zasjedači. Da se lija stara hulja Kupite se svi sad amo, Izmedju vas neprošulja; Što je palo da gledamo; Sada jace, sada tiše Da sjednemo oko vatre, Provrndajte sve gustiše, Da se vincem grlo natre, i)a s´ ugursus mrki vuče I založi Što tko ima, — Dobro u tek ić će svima! . . Izmedju vas ne provuče . -. Hrvatska koniercialna bauka, odjel za robu. Hrvatska komercialna banka u Zagrebu, otvorila je tečajem mjeseca sječna, posebni odjel za robu. Isti će se baviti osobito pohranjivanjem, pođieljivanjem zajmova i komisionarskim kupom i prodajom svih vrstih plodinah i robah. Proiz voditelj u pružati će se dobrirai skladišti, jeftinim! zajmovi i solidnim posredovanjem prilika, upotrebiti probitak pravodobnih prodajah, solidnimi poalovnimi svezami nastojati će se domaćim trgovcem i obrtnikom pribaviti dobra dobavilišta, a vanjskim! komitenti pružati željenu sjegurnost u obavljenju poslovah. — Upravu odjela za robu predala je komercialna banka članu ravnateljstva gospodinu Vilimu Sehwarzu. Nestašica gorivnog drva u Osieku. U „Agramer Zeitungu" od 7. siečnja t. g. nalazimo dopis iz Osieka, u kojem se dopisnik tuži na veliku nestašicu kao i skupoću gorivnih drva u rečenom gradu. Ciena goriva bo već su tako poskočile, da se hvat grabrovine po 15 for. tržio. — Mi u Zagrebu hvala Bogu takodjer plaćasmo istodobno jur hvat bukovine po 13 for. — a k tomu još mjera losa — da nemož gorja! — A to sve biva uzprkos toga, da producenti gorivna drva po šumama u obće, po što po to moraju prodavati. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 109 — K rakolovu. Naknadna k vladinoj naredbi od 21. travnja 1883. br. 5044 glede uredjenja rakolova u zemlji, priobćuje se okružnicom iste od 25. siečnja t. g. br. 3364, oblastim, da su usljed njezine zamolbe, glasom stigavših joj obavjesti kr. ugarskog ministarstva za javne radnje i komunikacije od 15. siečnja 1884. br. 1627, uprave željeznica dobile nalog: da pri preuzimanju pošiljaka s raci imaju strogo postupati u smislu vladine naredbe od 21. travnja 1883. br. 4044 kojom je zabranjen promet s raci, koji s razpetimi štipaljkami neimaju 18 centimetara dužine, a osi m toga za vrieme od 1. listopada do 30. travnja zabranjen takodjer prome t s rac i potočari, pošfco u to razdobje pada lovostaja glede istih. Odsele neimaju se i neće se takovi raci na željeznicab primati i oblasti se upućuju, da strogo bdiju nad obdržavanjem spomenute naredbe. Ubio se. Iz Gotingena javiše početkom veljaSe, da seje ubio na tamošnjoj zvjezdarni obće poznati zvjezdar i prorok vremena, ter izumitelj poznatog barometra odnosno b-jgrometra^ prof. F. Klinkerfues. Uzrok samoubojstva nije znan, K ugarskoj ialožbi za g. 1885. Njegova preuzvišenost ban, izdao jest na dne 2. veljače 1884. br. 1584 posebnu naredbu glede ustroja hrvatsko-sla vensko ga zemaljskoga povjerenstva za občenita g. 1885. u Budimpešti obdržavat se imajuću izložbu. Prema toj naredbi ustrojeno jest posebno zemaljsko povjerenstvo za Hrvatsku i Slavoniju, kojemu če biti glavni zadatak, da sporazumno sa središnjim povjerenstvom u Budimpešti podupire ministra za poljodeljstvo, obrt i trgovinu kod priredjenja obćenite zemaljske izložbe u Budapesti, u koliko se to tiče kraljevine Hrvatske i Slavonije, ter da o tom nastoji, da budu ove kraljevine u zemaljskoj izložbi dostojno zastupane ; u to ime bit će mu glavnom zadaćom^ da budi interes za zemaljsku izložbu u svih slojevib pučanstva; u tu svrhu pozvati će sve vrstnije obrtnike i gospodare u zemlji, da svojimi proizvodi učestvuju kod izložbe ; ter da ovo učestvovanje odnosno ovo natjecanje omogući i olakša naručbami, nagovarat će pojedine patriotiČne imućnike na takove naručbe i t. d. Sastav zemaljskoga povjerenstva je sliedeći: 1. Predsjednik presvietli g. Ivan grof Drašković Trakostjanski. 2. podpredsjednik bio g. Janko Grahor. 3. Načelnik glavnoga grada Zagreba. 4. Predstojnik statističnog ureda. 5. izaslanik kr, vladinog odjela za unutarnje poslove, 6. izaslanik kr. vladnog odjela za bogoštevje i nastavu. 7. izaslanik kr. vladnog odjela za pravosudje. 8. zastupnik kr. hrv. sveučilišta Franje Josipa. 9. kr. ravnatelj državnih šumah. 10. kr. rudarski satnik. 11. zastupnik družtva hrvatske matice. 12. zastupnik hrv. pedagogičkoga družtva. 13. dva zastupnika zagre^ bačke trgovačko-obrtničke komore. 14. dva zastupnika hrv, umjetniČko-obrtničkoga družtva u Zagrebu. 15. zastupnik družtva hrvatskih liečnikah u Zagrebu. 16. zastupnik hrv. arkeologičkoga družtva. 17. zastupnik zemaljskoga zdravstvenoga vieća. 18. zastupnik hrvatskoga šumarskoga družtva u Zagrebu, 19. članovi bez opredieljenja broja^ kojih poziv u povjerenstvo drži ban koristnim za obćenitu zemaljsku izložbu u Budimpešti. Austrijanski šumarski kongres za g. 1884. Obdržavati će se ove godine na 13. ožujka i sliedećih dana u Beču, u prostorijah c. k. gospodarskog družtva uz sliedeći dnevni red: 1. Izbor predsjednika, dvijuh podpredsjednika i dvijuh perovodja (§. 9. kućnoga reda). 2. Odluka vrhu tiska razpravah ovogodišnjeg kongresa, ter pokrića tih troŠkovah. 3. Izvješće eksekutivnog odbora kongresa od g. 1883, 4. Kazprava referade austrijskog dvžavnog šumarskog družtva o odnošajih šuma i bujica u predjelih poplavljenih g. 1882. 5. Eazprava predloga gornjo-austrijanskog šumarskog družtva —-u pogledu zaključka^ da se od sele kongres samo svake druge godine redovito sastaje, — 6. Izbor eksekutivnog odboi´a kongresa g. 1884, EI poŠumljenju Krasa. Austrijsko ministarstvo poljodeljstva kani ovog proljeća poslati u francezku sedam Šumarskih tehnika, koji bi u Barceloneti, pod vodstvom francezkih vještaka imali praktično proučiti tamošnje radnje oko pošumljenja goijetih. Nebi li visoka kr. vlada i od naših šumarah kojega tom sgodom uputila u Francezku —važnost stvari svakako bi to zahtievala. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 110 — Nesreća. Dne 28. siečnja u večer izgori u Klenovcu kraj Perušiča, sgrada bivšeg nađlngara Duje Kasumovića, u kojoj bijaše 14 komada govedab i 1 konj, koja je marva jedva sa velikom pogibelju dvajub ujegovvb sinovali spašena. U sgradi. koja je bila procienjena na for. 2500 bilo je 130 centih siena, 20 centi slame. 1500 komada daske za pokrivanje, 20 vagana krumpira, odore, posteljine^ svakovrstnog alata, sve oniđje od poljodeljstva i gospodarstva, okovana kola i puno drugib stvarili u vriednosti od 1000 for. Dakle šteta iznaša ukupno 3500 for. Za zametak vatre nezna se, nu njim jest imučna ta obitelj posve osiromašila. Mirovinska zaklada šumarsko-npravnog osoblja imovnih obćinah. Polag službenih podataka rečena zaklada imade: A G-otovine. Prihod: 10*^/0 prinosah od plaće čiuovničtva iznaša 3950-75 for. Prinos činovničtva ^js iznosa plaćevnih povišenja 204*08 for. Kamati uloženih glavniea iznašaju 427*34 for. Ukupna gotovina dakle iznosi 6492-17 for. k tomu unapried uplaćenih 39-45 for. ili ukupno 6531*62 for. — Razhod: Uložene glavnice 6505-78 for- i blagajnički saldo 24´84 for., dakle ukupno 6531-62 for. — B. Vriednostni papiri. Prihod: Prenos gotovine 6950 for., tečajem godine nabavljeni vriednostni papiri u iznosu od 8600 fr., ukupno 15.550 fr. — Kazhod; Tečajem godine izdani vriednostni papiri od 500 for. Saldo koncem g. 1883. u srebrnoj renti 10.500 for., u papirnoj renti 700 for., u hrvatsko-slavonskih razteretnicah 3850 for. Ukupno 15.050 for. Imenovanja. G-. P, Kesterčanek kr, žup. nadšumar izabran je počastnim članom srpskog poljoprivrednog družtva u Biogradu. Gr. Mijo KadoŠevič bivši nadŠumar brodske imovne občine, imenovan jest šumarnikom vlastelinstva Kutjevo. — Gr. Karmelo pl. Zajc, kr. šum. pristav, premješten jest iz Ogulina u Kalje. — G. Dragutin pl. Podrocj občinski šumar u sv. Petru, imenovan jest občinskim Šumarom za kotare Sv. Petar i Vrbovec sa sjedištem u Križevcu. Dopisnica uređničtva. Gosp. M. V. u 0. fprotustavnik) na pi´iposlanom srdačna hvala -^ oglasite se češće. G. D. J. u 0. — M. H. u L. — N. P. u S. — G. P. (profesor) u K. na priposlanom srdačna hvala, kolegialni pozdrav. G. V. D. u D. — nadamo se skorim štogod Čuti. — G. S. P. u S. — Vaš članak izčekivasmo zalud ? -— G. V. K. profesor u K. — Čekasmo zalud na odgovor. G. M. P. u V. (Slavonija) — željeno ćete naći u zborniku zakonah g. 1877. Zelili bismo da se pozivu našemu čim prije odazovete. G. J. K. u V. (Slavonija) — Šum. list Vam odposlasmo — hvala na poslanom, javite se do skora opet. G. D. L. u E.. — Poslano primismo, nu radi inog gradiva od prije — inoramo ostaviti za sliedeei broj — zdravstvujte. G. A. T-, šumarnik u Z. — Vaše pismo primismo — a kako vidite nastojasmo po mogućnosti i Vašoj želji udovoljiti — u ostalom do zgode ustmeno više. IS^a znanje p. n. g, suradnikom lista. Molimo p. xi. g. suradnike lista, da izvole sva iirednictva tičuca se pisma i pošiljke, upravljati izravno na osob u urednika, Zagreb, strieljačka ulica br. 5. kat I. |