DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— \)6 — IL Die Taxation der Privat- uud G emei ude-Forste nach dem , Flachenfachwerk. Yon W. Weise. 8. -^19 str. . Ovo je sigurno jedna od najvrstnijih publikacija na šumarskom polju od ovo desetak godina, izuzam učevnih, knjiga Heyerovili, Gayerovih itd. Knjiga se dieli u u v o d, zatim u p e t glavni h odsjeka i napokon u d o d a d a k , u kojem je sadržan zakon o gospodarenju obćiuskih i sličnih šuma valjan za Prusku, Brandetiburg itd. Odmah u predgovoru saznajemo, daje ideja, razstaviti tehničku stranu šumarskog gospodarstva od financijalne, giaMiom svrhom toj knjizi; a kao temelj i uvjet toj razdiobi smatra se šumska ploha- (površina), t, j . sjstem Cottin ili tako zvani „Flachenfachwerk". U njoj (plolii) nazire se punim pravoin najveća sigurnost potrajnom užitku. Tumači se narav potrajnog užitak (Nachhaltigkeit), te se iztiće protimba medju jednako m materijalnom (drvnom) i novčanom rentom. Prvu nastojah su tehničari (šumari) od vajkada u svojih šumah uvesti, dočim bi šumovlastnici volili, da mogu od svog posjeda pojednaku novčanu rentu brati. Za prvu valjaju tehničkei za drugu trgovačke znanosth Kao što su u svakom privatnom poduzeću te dvie stranke osobno razdieljene, radeć ipak jedna drugoj na ruku, tako isto zahtieva Weise i od privatnih šumovlastnika, da učine sa svojimi šumami. Zatim tumačeć način, kojim bi se to postići moglo: nuždna je zato dosta detailna razdioba po vrsti i starosti di´veća u odjele, imenovanje tih odjela, oznaka veličine im, držat imajuća se obhodnja, ~ u kratko, svaki odjelak ima kao jedna cielina za se uknjižena biti, tako da nam svaki za sebe i u svako vrieme može odgovoriti: kuko stvari s njim stoje i što se s njim kani. — Obširnije i temeljitije nego je to dosad bivalo razlaže se, kad treba da sječnja pada, kako će se najlaglje postići normalno stanje i željeni odnošaj starosti pojedinih razreda (Altersklassen- Verhaltniss). Docira su dosadanji pisci preko tog toli važnog poglavlja reć bi samo teoretički prešli, ostaviv čitaocu, da si uporabu izrečenih stavaka po svom individualnom mnienju tumači ili praktično ih sprovede, — to je "VVeise dosta obširno sa njekoliko primjera pokazao, kako treba u dotičnih slučajevih praktično postupati. — Na pitanje: koju sastojinu (resp. odjelak) treba sjeći? odgovara Weise : I) onu, koja je okolnostmi prisiljena, da se sjeće (hiebsnotwendig); II) koja je za sječnju zrela (hiebsreifj itd. I) okolnosti mogu biti nuždne a) s financijalnog, h) s ogojnog gledišta. Nastupak prvog gledišta (a) može se u obće ovako karakterisat: ono stupa u kriepost, kad bi se daljnjim stojanjem dotične sastojine moglo sbiti, da bi ista time izgubila na svojoj uporabnoj vriednosti fGebrauchswerth) n, pr. kad bi crljena trulež mah preotela, ili kad bi se kroz sastojinu povukla tako željeznica ili cesta, da bi nastupila opasnost vjetroloma itd. ^ S ogojnog gledišta (b) bila bi sječnja nuždna, kad bi sastojina bila već toh redka, da bi tlo osiromašilo, te za pomladjivanje veoma dvojbeno postalo. — U sliedećem odsjeku stavlja Weis e shodue predloge, kako bi se sastojnoviđi. što jednosta\mije i preglednije nu i što podpmuje, — tako da šumar iz njo.i^cielo gospodarstvo pregledati može, — pravili. |