DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 95 — sastojini; docim je zadaća i svrha proriedjivanja: prolazno do stanovitog vremena sastojinu jače ili slabije prozračiti. Uslied provedene razdiobe stabala u gornje razrede, lahko će svaki razsudit, da narav proriedjivanja na jaćihnoguh stoji, nego je to dosad bilo spukimi oznaci: „slabo", „ojaće" i „jako". Kako je poznato, proiiedjivanje je od znatnog upliva na tlo, docim obilnijim pripustom svjetla i zraka nagomilani humus prije sazrieva i svrsi priveden biva; zatim na prirast. U shodno vrierae i u pravoj mjeri provedeno proriedjivanje može višeput svojim energičnijim radom obhodnju za ćitav detienij sniziti; podje li nam za rukom, da odgojimo neku stanovitu debljinu već u 110 mjesto u 120 godišnjoj obhodnji, to smo postigli računajuć 3"5"o kamate od kamata dobitak od kakovih 40^0 1 — Kako rekosmo, stupanj proriedjivanja označuje se sa (juotientom -^ ili ~f~ pa buduć da taj varira, i to circa od 0*50 do 0´95, to je Kraft u dodatku sastavio tabele^ iz kojih možemo proračunati, koliko n. pr. godina trebamo, da se postigne masa podpunog sklopa? Ako smo n. pr. sastojinu tako proriedili, da nam slomak 0*95 predstavlja zastornu quotu (Ueberhaltsqoutte) to je diferencija do pare quote 0*5; u tabeli stoji uz tu diferenciju brojka 1´05. Pomnožimo li tom brojkom diferenciju = 0*95 X 1´05, to dobijemo skoro 1-00; brojka M5 pokazuje pako u tabeh na 10 t. j . još je deset godina nuždno, da sadanja zastorna quoata 0*95 postigne podpuni sklop = 1-10 =- 0´95 X 1´06, Posije proriedjivanja nastavlja Kraft svoja razmatranja o oplodnoj i progalhoj sjeći i uzgoju; kod ove zadnje pripominje napose: Seebachov progalni uzgoj za bukve idvosječni bukov uzgoj. (Der zweihiebige Buchenbetrieb). Kako se sad posije 50 godina vidi, postigao je Seebach sa svojom methodom podpun uspjeh, nu ni dan danas još ne cieni se ta methoda po zaslužnoj mjeri, i vriednosti. Ona osim prednosti, da baca što veći drvni prihod, i što najjeftinijim načinom dolazimo do debljih sortimenta, ima još i tu za se, da uzdržaje tlo — sa svojim nizkim drvljem — u dobrom stanju; a dobro tlo je sigurno najvažniji faktor rationalnomu šumarstvu, bez njeg bi sve ostale mjere iluzorne bile, Kraft je po tom mnienja, da meko drvlje nipošto ne siromasi tla (u visokoj šumi), što više, ono pospješuje proces pretvaranja sirovog u plodni^ hranivi humus; po tom je nizko drvlje reć bi neka vrst melioratije. Mzko nam drvlje dozvo- Ijuje, da možemo visoku šumu što jace progaliti. Slab uspjeh Hartigove konservativne sječe, leži baš u tom, što se je slabo pobrinula za čuvara tla. — Doba progaljivanja jest ona, kad je visinorast u podpunoj svojoj snazi. Kako je Kraftova knjiga proiztekla jedino iz mnogogodišnjeg izkustva, to će se i protumnienja morati jedino na izkustvu osnivati, ako uzhtednu za se vjerodosto.jnost imati. — -c — |