DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 93 — . Književni listak, Beitrage znr Lehre von den Durchforstung en, Scblagsteilungen und Lichtungsb ieben. Von Gustav Kraft. Poznato je, da pitanje o pLX>riedjivanju i progaljivanju šuma nije još riešeno; ono stoji danas tim većma na dnevnom redu, što se proriedjivanjem ne misli udovoljiti samo dgojnom momentu, nego što je proriedjivanje od velikog upliva i na financijalnu btt dotične sastojine. Što se tiče naravi, te navlastito stupnja proriedjivanje, to se u tom pogledu dosada slabo došlo do sporazumka u šumarskom svietu, — čemu se ni čuditi nije, kad se pomisli na raznovrstne sastojine odgojene pod najra/.novrstnijimi okolnostmi. Vec ista dosadanja oznaka stupnja proriedjivanja „slabo.% „srednje", „ojako" jest sama po ^ebi preveć občenito i nejasno izražena, i to tiera večma, što su se te oznake uijoravljale. koje na gromadu, koju želimo izvaditi, koje na gromadu, koju želimo ostaviti. Da se tomu nesporazumku ugne, napisao je Kraf t gornju knjigu, razvijajuć n tom pogledu svoje nazore, uplićuć i nadopunjujuć starija izkustva sa novirai. Mi ćemo se u kratko osvrnuti na točke, koje nam se čine najznamenitijimi i najzanimivijimi, a komu je stak) do razvoja šumarstva, neka zasuče rukave, te neka i sam izkusi i osvjedoči se, što valja a što ne valja. Da najprije dodjemo do što precisnije oznake, to misli Kraft , da čemo stupanj proriedjivanja najbolje označiti sa quotientom, kog dobijemo, ako ostavit se imajuću gromadu (masu) podielimo sa prvobitnom (punom) gromadom, koju je sastojina pr ije proriedjivanja 1 j 11 -^ (pt>slje proriedjivanja) ^ .-^ imala, dakle --^ — V -. i- % a tai auotient zove se po njemu m (pnje proriedjivanja) zašt o m a quot a (Ueberbaltsquotte). Prelazeći na učinke raznih stupanja proriedjivanja na daljna ostavit se imajuća debla, dolazi Kraft do zaključka, da nam kakvoća krošanja, a donekle i visin a debal a ima biti glavnim kriterijom i kažiputom kod proriedjivanja. Usiied toga diele se krošnje u dvie grupe: A) u normalne i zdrave, B) u degnerirane i zakržljale. Te dvie velike grupe razdieljene su radi tanje oznake u sliedećih pet razreda: 1. Najviša stabla sa izvanredno razvijenom krošnjom; 2. visoka stabla sa dobro razvijenom krošnjom; 3. srednja stabla, nalik onima druge klase, samo što im je krošnja više sbijena i suzita, te ovdje ondje,počima degenerirat. Taj treći razred čini prelaz od grupe A grupi B; 4. Nadvršita (zastrla, nadkriljena) stabla, i to: 4«. krošnja im nije zastrta od jačih debala, nego je samo sbijena medju njima, i 4ž». krošnja osim vrška posve zastrta; 5. sasma nadvršita, pod sklopom ostalih, te buduć bez svietla, većim dielom sušeća se udušena stabalca. Drugi razred je obično vladajući, namah za njim dolazi treći, zatini u padajućoj množini sliede ostali razredi. Prvi razred kao izvanredan najslabije je zastupan. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 94 — U 65 godišnjoj borovoj sastojiui nudjene su pojedinim razredom odgovarajuće temeljnice (ili njim odgovarajuće mase) po posfcotcih; Temeljnica u postotcih. 1. razred l"47o 2. „ 38-l7o ,, 3. „ 40-57o 4.a „ 12-77o i-b „ , 4-77, 5, „ 2-6% Hrastova 120—150 godišnja sastojina snažno proriedjena: Temeljnica u postotcih. 1. razred ., . . . 16.67o 2. „ . 42-47a 3. „ . 19-47o 4-« „ 6-47, 4.& „ 07„ 5. „ oy, 0 Bukova 40 godina stara sastojina u dobrom sklopu: Temeljnica u postotcih. 1. razred. 6-5"/o 2. „ 39-27„ 3. « 18-77o 4.« „ ............ 11-7% iJ> , . 10-8V„ 5. „ 13.7% Omorikova 50—60 godina stara sastojina pred 4 godine proriedjena: Temeljnica u postotcih. 1. razred 2-6% 2. , „ . . . 58-4«/o 3-„ . 21-9% 4.« , . 8-4«/„ 4.5 „ 5-97, Dok je prvi razred kao iznimni, drugi opet kao vladajući lahko razaznat, to je najveća potežkoća u razsudjivanju 3. i 4.a razreda, i-h i 5. razred opet je laliko razpoznat. Uporedo tomu klasificii-anju debala, mogu se stupnjevi proriedjivanja ovako oznaćit: I. stupanj: slabo (tamno) prorieđjivanje, — odstranjenje 5. razreda; 11/ „ : ojaće — „´ , ,^ 5, 4.6 „ ; m. „ : jako ~ „ ,^ „ 5,56i 4a „ . , Treći stupanj imao bi ujedno biti granicom i)roriedjivanja; što bi preko toga stupnja išlo, smjeralo bi na to, da se provede trajna progala u dotičnoj |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 95 — sastojini; docim je zadaća i svrha proriedjivanja: prolazno do stanovitog vremena sastojinu jače ili slabije prozračiti. Uslied provedene razdiobe stabala u gornje razrede, lahko će svaki razsudit, da narav proriedjivanja na jaćihnoguh stoji, nego je to dosad bilo spukimi oznaci: „slabo", „ojaće" i „jako". Kako je poznato, proiiedjivanje je od znatnog upliva na tlo, docim obilnijim pripustom svjetla i zraka nagomilani humus prije sazrieva i svrsi priveden biva; zatim na prirast. U shodno vrierae i u pravoj mjeri provedeno proriedjivanje može višeput svojim energičnijim radom obhodnju za ćitav detienij sniziti; podje li nam za rukom, da odgojimo neku stanovitu debljinu već u 110 mjesto u 120 godišnjoj obhodnji, to smo postigli računajuć 3"5"o kamate od kamata dobitak od kakovih 40^0 1 — Kako rekosmo, stupanj proriedjivanja označuje se sa (juotientom -^ ili ~f~ pa buduć da taj varira, i to circa od 0*50 do 0´95, to je Kraft u dodatku sastavio tabele^ iz kojih možemo proračunati, koliko n. pr. godina trebamo, da se postigne masa podpunog sklopa? Ako smo n. pr. sastojinu tako proriedili, da nam slomak 0*95 predstavlja zastornu quotu (Ueberhaltsqoutte) to je diferencija do pare quote 0*5; u tabeli stoji uz tu diferenciju brojka 1´05. Pomnožimo li tom brojkom diferenciju = 0*95 X 1´05, to dobijemo skoro 1-00; brojka M5 pokazuje pako u tabeh na 10 t. j . još je deset godina nuždno, da sadanja zastorna quoata 0*95 postigne podpuni sklop = 1-10 =- 0´95 X 1´06, Posije proriedjivanja nastavlja Kraft svoja razmatranja o oplodnoj i progalhoj sjeći i uzgoju; kod ove zadnje pripominje napose: Seebachov progalni uzgoj za bukve idvosječni bukov uzgoj. (Der zweihiebige Buchenbetrieb). Kako se sad posije 50 godina vidi, postigao je Seebach sa svojom methodom podpun uspjeh, nu ni dan danas još ne cieni se ta methoda po zaslužnoj mjeri, i vriednosti. Ona osim prednosti, da baca što veći drvni prihod, i što najjeftinijim načinom dolazimo do debljih sortimenta, ima još i tu za se, da uzdržaje tlo — sa svojim nizkim drvljem — u dobrom stanju; a dobro tlo je sigurno najvažniji faktor rationalnomu šumarstvu, bez njeg bi sve ostale mjere iluzorne bile, Kraft je po tom mnienja, da meko drvlje nipošto ne siromasi tla (u visokoj šumi), što više, ono pospješuje proces pretvaranja sirovog u plodni^ hranivi humus; po tom je nizko drvlje reć bi neka vrst melioratije. Mzko nam drvlje dozvo- Ijuje, da možemo visoku šumu što jace progaliti. Slab uspjeh Hartigove konservativne sječe, leži baš u tom, što se je slabo pobrinula za čuvara tla. — Doba progaljivanja jest ona, kad je visinorast u podpunoj svojoj snazi. Kako je Kraftova knjiga proiztekla jedino iz mnogogodišnjeg izkustva, to će se i protumnienja morati jedino na izkustvu osnivati, ako uzhtednu za se vjerodosto.jnost imati. — -c — |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— \)6 — IL Die Taxation der Privat- uud G emei ude-Forste nach dem , Flachenfachwerk. Yon W. Weise. 8. -^19 str. . Ovo je sigurno jedna od najvrstnijih publikacija na šumarskom polju od ovo desetak godina, izuzam učevnih, knjiga Heyerovili, Gayerovih itd. Knjiga se dieli u u v o d, zatim u p e t glavni h odsjeka i napokon u d o d a d a k , u kojem je sadržan zakon o gospodarenju obćiuskih i sličnih šuma valjan za Prusku, Brandetiburg itd. Odmah u predgovoru saznajemo, daje ideja, razstaviti tehničku stranu šumarskog gospodarstva od financijalne, giaMiom svrhom toj knjizi; a kao temelj i uvjet toj razdiobi smatra se šumska ploha- (površina), t, j . sjstem Cottin ili tako zvani „Flachenfachwerk". U njoj (plolii) nazire se punim pravoin najveća sigurnost potrajnom užitku. Tumači se narav potrajnog užitak (Nachhaltigkeit), te se iztiće protimba medju jednako m materijalnom (drvnom) i novčanom rentom. Prvu nastojah su tehničari (šumari) od vajkada u svojih šumah uvesti, dočim bi šumovlastnici volili, da mogu od svog posjeda pojednaku novčanu rentu brati. Za prvu valjaju tehničkei za drugu trgovačke znanosth Kao što su u svakom privatnom poduzeću te dvie stranke osobno razdieljene, radeć ipak jedna drugoj na ruku, tako isto zahtieva Weise i od privatnih šumovlastnika, da učine sa svojimi šumami. Zatim tumačeć način, kojim bi se to postići moglo: nuždna je zato dosta detailna razdioba po vrsti i starosti di´veća u odjele, imenovanje tih odjela, oznaka veličine im, držat imajuća se obhodnja, ~ u kratko, svaki odjelak ima kao jedna cielina za se uknjižena biti, tako da nam svaki za sebe i u svako vrieme može odgovoriti: kuko stvari s njim stoje i što se s njim kani. — Obširnije i temeljitije nego je to dosad bivalo razlaže se, kad treba da sječnja pada, kako će se najlaglje postići normalno stanje i željeni odnošaj starosti pojedinih razreda (Altersklassen- Verhaltniss). Docira su dosadanji pisci preko tog toli važnog poglavlja reć bi samo teoretički prešli, ostaviv čitaocu, da si uporabu izrečenih stavaka po svom individualnom mnienju tumači ili praktično ih sprovede, — to je "VVeise dosta obširno sa njekoliko primjera pokazao, kako treba u dotičnih slučajevih praktično postupati. — Na pitanje: koju sastojinu (resp. odjelak) treba sjeći? odgovara Weise : I) onu, koja je okolnostmi prisiljena, da se sjeće (hiebsnotwendig); II) koja je za sječnju zrela (hiebsreifj itd. I) okolnosti mogu biti nuždne a) s financijalnog, h) s ogojnog gledišta. Nastupak prvog gledišta (a) može se u obće ovako karakterisat: ono stupa u kriepost, kad bi se daljnjim stojanjem dotične sastojine moglo sbiti, da bi ista time izgubila na svojoj uporabnoj vriednosti fGebrauchswerth) n, pr. kad bi crljena trulež mah preotela, ili kad bi se kroz sastojinu povukla tako željeznica ili cesta, da bi nastupila opasnost vjetroloma itd. ^ S ogojnog gledišta (b) bila bi sječnja nuždna, kad bi sastojina bila već toh redka, da bi tlo osiromašilo, te za pomladjivanje veoma dvojbeno postalo. — U sliedećem odsjeku stavlja Weis e shodue predloge, kako bi se sastojnoviđi. što jednosta\mije i preglednije nu i što podpmuje, — tako da šumar iz njo.i^cielo gospodarstvo pregledati može, — pravili. |