DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ n ~ Pristane li dr. Judeich na moje ideje, to bi moglo više toga iz njegove knjige kao suvišno izostati. Tako n. pr. izkazivaoja, kakovom 8e normalna zaliha pokazuje u proljeću, jeseni i u sried ljeta, pošto se je jeseni najstaiiji šestar posjekao. Ovakova su razlikovanja po mojoj niethodi nepotriebna, jer se kod ove uzimlje normalna zaliha samo kao mjerilo, kod opredieijivanja sječivnog prihoda zbiljne šume, koje mjerilo ostaje kroz cielu obhodnju nepromjenjeno, kako je iz sječivnog prihoda zbiljne šume, primjereno obhodnji prvobitno proizašlo. Drugimi riećmi: množitbom sječivnog prihoda po jutru, polovinom obhodnje proizašla normalna zaliha nepostoji jošte u zbiljnosti, nego pokazuje privremeno razmjer^ u kojem mora zaliha zbiljne šume prama njezinom normalnom prihodu stajati, što se ipak istom svršetkom prve polovine obhodnje postići može, predmjevajuć đa nikakovi smetajući dogođjaji nenastupe. Ovo razmjerje ostaje ali i za trajanja druge polovice obhodnje mjerodavno, svejedno da li je normalna zahha svršetkom prve polovice obhodnje postigmita ili ne; jer će se koncem ciele obhodnje normalna zaliha sa zbiljnom zalihom sigurno izjednačiti, buduć će se do onda postići i normalni razmjer dobnih razreda sastojina na cieloj uzgojnoj plohi. Što se obhodnje u mojoj methodi tiće, to se ova uvjek jednaka sa dobom najvećeg popriečnog prirasta one vrsti drveća ustanovljuje, koja daje glavni karakter uzgojnom kompleksu. Dr. Judeich ipak umjesto ove ustanovljuje onu obhodnju, koja sa financialnog gledišta obzirom na prodati se imajuću drvnu robu, najveći dobitak pruža. Odavle pako nastaje pitanje, koju obhodnju ide prednost obzirom na narodno gospodarstveno interese. Doba najvećeg popriečnog prirasta u sjećivnoj starosti pruža takodjer najveći prihod na materialu u razmjerno najkraćem vremenu, jer akopreni se kod dulje obhodnje veći prihod po jutru postizava, to je time ipak skopčan gubitak, jer se za vremena veće obhodnje manje na masi, nego za viieme najvećeg popriečnog prihoda dobiva. Bolja odnosno vriednija kakvoća, koja se kod dulje obhodnje postizava, morala bi ne samo gubitak mase, nego i gubitak vremena nadoknaditi, za koje bi se morao već druga obhodnja započeti. I za prosudjenje ovog pitanja imamo primjer u Slavoniji. Polag skrižaljke kombinacija IL na strani 259. III svezka „Šum. lista" od godine 1877. postizava hrastova šuma na najboljem tlu u nizini, u 120 god. dobi najveći popriečrii prirast, a takovo tlo odgovara i našim savsldm nizinam, Nu za proizvadjanje dužica, osobito onih za veliku burad i za badnje, pretanki su 120godišnji hrastovi, te stoga neupotriebljivi. Radi toga udotriebljuju se u naših prašuma za ovakovu drvnu robu najbolje 200—250gođišnji hrastovi, jer čim je ovakav hrast deblji i ravnokalaviji, tim se može iz njega više takovih dužicah načiniti. Ova se roba na trgovih takodjer i najskuplje prodaje, a najbolji kupci ove vrsti robe su Francuzi, ako i ne iz prve, a to bar iz druge ruke, na tovarištih Trst i Rieka. Kako je poznato devestirane su veoma za vrieme prve revolucije šume u Francevkoj, nu poslie uvelo se je i tamo dobro šumsko go |