DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 9:0 — okolnosti, što je zbiljni godišnji drvni prirast, tako kod pojedinog stabalja, kao i kod čitavih sastojina ovisan o različnosti sastojina tla, položaja prama strani svieta, o elementarnom uplivu, a uplivu ljudi i životinja, koje se slučajnosti nedadu proračunati. Matematika može kao pozitivna znanost samo pozitivne stvari mjeriti, koje nepodleže promjeni, kako je to u kemiji slučaj kod osnove, koje uslied svojih naravnih svojstva u jednakih okolnostih svakiput i jednake spojeve tvoi´e. Drvni prirast pako je spoj različitih osnova, koj se navedenim! uplivi uvjek modificira i time se za matematiku izgubi. Sve što se matematikom u tom pogledu postići može, sastoji u tome, da za pronadjenu drvnu zalihu njeke šumske sastojine, (koja se je piiraštanjem za stanovit broj godina nakupila), koja kao takova pozitivnu olinu predstavlja, može izračunati, koliko se je od ovog prirasta popriečno nabrale po rali. Ovo biva kako je poznato, ako se ta zaliha podieli brojem godina starosti dotične sastojine, te gdje onda količnik popriečni godišnji prirast pokazuje. Koliko je pako od ove nabrane zalihe godinice zbilja priraslo, leži polag rečenog izvan obsega matematike, dakle nije takodjer nijedna matematička formula u stanju, ustanoviti tu veličinu godišnjeg zbiljnog prirasta. Ovo je sada obćeniti nazor, te može biti i uzrok što se je u novije doba, po prilici od god. 1820,? počelo iz pronadjenog drvnog prirasta raznoličnih, dobro obraštenih šumskih sastojinah sastavljati skrižaljke drvnog prirasta, a po tome proračunavali drvni prirast i normalnu zalihu. Buduć pako sastojine u zbiljnosti nedolaze u susljednoj dobnoj postupnosti, kako bi to potrebno bilo, to mora biti dovoljno, da se ovaj prirast po intervalih od 10, 20 ili 30 god. pronadje, te se onda manjkajući članovi te prirastne postupice umeću interpelacijom. Te na temelju skrižaljkah izkuvstva dobivene prirastne postupice upotriebili su i matematičari za sastavljenje postupice dobnih sastojina za trajanja obhodnje, koje im sada kao podloga kod preračunavanja financialnog kolanja služi. Dohodak finaucialnog kolanja pokazuje se pako samo u novčaooj vriednosti, za koju se na koncu obhodnje postignuta drvna gromađa subsumira. U ovom smislu su ovakove knjige za proračunavanje šumske vriednosti i rente kod šumskog uređjenja veoma uporabljive i poučne, ali pouka, na koj se v^ način može neuredno obraštena šuma u normaluu pretvoriti, nemože se sigurno iz njih crpiti. Pojam i ciela teorija normalne zalihe odnosi se na kolikoću, a ne na kakvoću (vriednosti), te je ovo uzrokom, što čisto matematična podloga na kojoj su takove knjige osnovane, nevodi do cilja. Pošto je g. dr, Juđeich takodjer zacastni član našega družtva, bilo bi mi vrlo milo, ako bi moju methodu izpitao, te se o njoj izrazio; jer mislim da se samo izmjenom misli može u ovoj, za šumarstvo veoma važnoj stvari sporazumljenje postići. ^ Ja sam neimam kod toga drugi interes, nego želju, da dok još živim, šumarstvu koristim. |