DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— SI — Ovi rezultati zasvjedočuju dovoljno upliv obhodnje na prihod zbiljne zahhe, a ujedno i mogućnost kvantitativnog izjednačenja normalne i zbiljne zalihe, unutar razdobja polovice obhodnje. Kod toga je svejedno, da li je zbiljna zaliha veća ili manja od normalne, jer za koliko je zbiljna veća od normalne, za toliko će razmjerno i sječivni prihod biti veći. Tako biva dalje graditativno succesivnim umanjenjem zbiljne zalihe, kako ova od 10 do 10 godina, t. j . od revizije do revizije stanja šume, manjom biva, dok se po izminuću pol obhodnje zbiljna zaliha sa normalnom zahhom i opet neizjednači. Obratno pako, ako se po izminuću prve polovine obhodnje pokaže, da je uslied nepredvidjenih dogodjaja zbiljna zaliha manja od normalne, (kako sam takov primjer u mojem „Razjašnjenju" izveo, naime da je zbiljna zaliha samo 145.000^ dočim iznaša normalna 147.000*^) to postoji izpravak toga u tome, da će se u 2. polovici obhodnje sječivni prihod razmjerno umanjiti, dok se napokon ovakovom štednjom zbiljna drvna zaliha sa normalnom izjednačiti neće, što će ako ne prije, a to ipak svakako koncem obhodnje biti. Brojevno izražen glasi ovaj izpravak: 0 Zb. Z145.000 : IQQ Z^ 2900. :Po užitnom postotku pako pakopako: Zfc. z 145.000 X 0-02 -= 2900; dakle prispodobiv ovaj sa izvornim normalnim prihodom od 2940^ pokazuje se za 40" manji. Buduć je zbiljna zaliha od 145.000, prispodobiv ju sa normalnom od 147.000^ za 2000^ manja, to će se ovaj manjak po temeljnoj formuli: 0 NE 100 40 X —75— = 2000´* u 50 godina sigurno nadoknaditi, najme 145-000 X 2000 = 147.000«. Nadalje veli dr. Judeich u §-u 30., na strani 89. Normalna je zaliha za samo t. z. čisto gromadno gospodarenje prilično podredjenog značenja. Samo onda bo, ako je ista sliedila iz normalnog razmjerja dobnih razreda i normalnog prihoda imade njeku važnost za reguliranje prihoda, nu sam uzrok normalnog stanja šume u obće, nemože nikada biti. Ovaj stavak, kojega neoprovrgavam, valjan je, te ga i ja u mojoj methodi priznajem, u koliko bo u istoj neočekujem privadjanje normalnog razmjerja dobnih razreda od normalne zalihe, nego od periodičnog razdieljenja na jednake plohe, pri čem ipak normalnoj zalihi pripisujem uzrok kvantitativnog izjednačenja normalne i zbiljne zalihe. Ovo se isto pako može postići i vremenim reguliranjem sječivnog prihoda, unutar prve polovine obhodnje. Obojica dakle težimo za istim, nu dočim ja postignuće obojeg, najme kvantitativno i kvalitativno izjednačenje unutar jedne obhodnje sigurnošću očekujem, ostavlja dr. Judeich ovaj temelj, te traži svoj cilj u t. z, financialnom izjednačenju. |