DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— m — skrižaljkah izkuvstva, sbrajanjem prirastnih postupica nađjena normalna zaliha, sa normalnim prihodom u pravom razmjeru, pošto, je posliednji sa sjecivnim prihodom jednak, (kako sam to sve već u svoje vrieme u I I i HL svesku „Šum. lista" od god. 1877. obširno dokazao.) Polag skrižaljke postupicah prirasta objelodanjene u III. svezku nastrani 260. iznaša normalna zaliha po rali, obzirom na popriečni prirast sjećivne sastojine . 303.000 k. St, po zbiljnom prirastu, na temelju skrižaljke izkuvstva, odnosno kombinacije I, strana 258, . , 258.000 „ „, računa se pako normalna zaliha kameralne taksacije sa Obh. NS 100 , 6000 X ~- ................. 300.000 „ „ po rali, iz čega se vidi, da se normalna zaliha niti sbrajanjem prirastnih postupica, niti po popriećnom prirastu, kao ni po prirastu izračunanom na temelju skrižaljkah izkuvstva valjano pronaći nemože. Buđuć pako, da je normalna zaliha nađjena po Hundeshagenovoj methodi premalena, ako ju prispodobimo sa noi´malnim prihodom, to odtuda sliedi, da u istom razmjerju, kako se kod prispođabljanja normalne zalihe sa zbiljnom zalihom, prva uviek premalenom uzimlje, tako i etat (sjecivni prihod) veći odpada, čemu je opet posliedicom prevehko sječenje šume. Ako se pako upotrebi svakokratnoj normalnoj zalihi, odgovarajući normalni prihod (primjeren obhodnji), to se svakiput pokazuje kod iste obhodnje takodjer i ista dobitna mjera. Ova se pokazuje po temeljnoj formuli: „za svaki normalni prihod, nadje se odgovarajuća normalna zaliha, ako se normalni prihod polovicom obhodnje pomnoži, a za svaku normalnu zalihu, nadje se odgovarajući normalni prihod, ako se norm. zaliha, polovinom obhodnje podieli". Ova temeljna formula uporabljuje se kako za normalnu, tako i za zbiljnu drvnu zalihu po proporciji, kako ju je dr. Juđeich za Hundeshagenovu ideju postavio, naime NZ : IŠTE == Zb. Z : Zb, E NE Zh. E == — - Zh, Z. NZ Substituiraju li se ovamo vriednosti, koje sam u „Razjašnjenju" rationalne šumsko-uzgojne methode upotriebljivao, to se odnosi NZ NE Zb. 2 Zb. E ´ 147.000 : 2940 ^ 201.536 : X a ^ 201.536.2940 . . ´ 2940 Isti sjecivni prihod dobiva se i po užitnom postotku: , - 0-02 "^ 147.000 Zb. Z p. mj. -- 2*^/y zbiljne zalihe, naime 201.530 X 0*02 =- 4030-72´\ a isto tako i po .^l^´ ^ 10 0 sj, pvh, temeljno) tormuli 201.536 : -~— 2 ^ 4u30-72´^ |