DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 85 ~^odnosi prama normalnom sjećivnom prihodu, kao zbiljna zaliha prama zbiljnom sječivnom prihodu. Njegova se bo formula dade bar na ovo svesti, jer se po njemu, tako zvani „užitni postotak" izvadja iz proporcije: _ NZ : NE = Zh. Z : Zh. E, te iz ovog ´ NE ^ Zb, E = -~~-NZ. Zh, Z Naproti ovom shvaćanju imađem sliedeće navesti: ad §. 39. U litei´aturi dogadjaju se isto tako bludnje, kao i u mnogih drugih ljudskih stvarih. Stoga se ono, što je u jednoj eri kao istina vriedilo, može u sljedećoj bludnjom smatrati. Tako n. pr. smatra se u astronomiji iza usvojenja Kopernikovog planetskog sistema, prijašnji Ptolomejski sistem, kao bludnja. Kako si je Hundeshagen odnošaj normalnog prihoda (sječivnog prihoda) k njegovoj normalnoj zalihi mislio, nemože nitko znati. Nu mora se ipak a priori uzeti, da si on nije predstavio geometričko, nego aritmetičko razmjerje, dočini je normalnu zalihu kameralne taksacije prevelikom označio, te umjesto ove svoju kao valjanu postavio. Mora se pako stoga tako uzeti, jer po načelili matematike mogu valjani razmjeri samo međju istovrstnimi i istoimenimi olinami postojati, - pošto je poznato, da raznovrstne oline u obratnom razmjeru stoje Tako n. pr. razmjer obhodnje sa normalnim prihodom, kako sam u II. svezku družtvenog lista od g. 1877. oliširno opisao i dokazao. Spomenuo sam, nadalje, da se razmjerje izmedju normalnog prihoda i normalne zalihe po različnostih obhodnje uvjek drugačije pokazuje; veleć, da to ipak nebiva u smislu kao 1 : 100, nego u aritmetičkom razmjerju njihovih brojnih olina, a postotno se razmjerje samo po sebi dobiva, bez da se je unapred tražilo. ad §. 124. Istina je, da popriečni prirast sječivne dobe, dotično maksimum istoga, nemože vriediti za sve dobne postupnosti obhodnje, koje se sa maksimumom prirasta sudaraju. Istina je takodjer, da se pomoćju t. z. ski-ižaljkah izkuvstva svakoj dalnoj postupnosti odgovarajući prirast točnije označiti može. Ali ovo ipak nemienja nipošto razmjerje ovih dvijuh brojnih olina, pokazujuće se na temelju normalnog prihoda i primjereno obhođnji, jer ovo razmjerje ostaje nepi"omienjeno tako dugo, dok sječivni prihod po jutru i obhodnja jednaki ostanu, akoprem ovo ipak upliva na prihod zbiljne zalihe, dočim se u pravilu, zbiljna drvna zaliha šume tako iztrosi, da će skoro vazda na koncu obhodnje zbiljna zaliha biti jednaka normalnoj. U tom smislu pako jest i Hundeshagenova formula sječivnog prihoda, kako se ovaj izvadja iz proporcije NZ : NE r= Zh. Z : Zb, .E, a odavle {Z) _ ^^ 2. ^ , posve valjana, predpostavljajuć naravno, da i Hundeshagenova normalna zaliha k normalnom prihodu u valjanom razmjerju stoji. Nu u istinu ovaj razmjer ipak nevalja, a to ne s razloga, što se neod- Bosi na 100, nogo na jedinicu, već radi toga, jer ncstoji njegova, na temelja 7. |