DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 83 — Pogledom na množinu mineralnih čestica, koje šumsko drveće za uspješni razvoj zahtieva, treba nam razlikovati onu množinu, koja je potrebna za pri rast drva, od one koja je nuždna za razvitak lišća. Množina mineralnih čestica, koje su potrebne za prirast drva, vrlo je neznatna, nu tim veća je ona za razvoj lišća nuždna. Nedosiže li zaliha mineralnih hraniva u tlu, za namirenje potrebe bujnog razvitka lišća, to je tlo već izcrpljeuo, jer bez lišća neinia ni drva, pošto ovo organički materijal za prirast dobiva upravo iz lišća. Po Ebermayer u potroši hektar šume na godinu poprečno sliedeće množine mineralnih hranivih čestica: U sastojinah: bukve jele bora Za prirast drva 29.60 kg. 22.56 kg. 16.54 kg. Za produkciju lišća (dotično listinca) 185.54 kg. 135.92 kg. 46.52 kg. Ukupno 215.14 kg. 158.48 kg. 63.06 kg. Množina mineralnog hraniva, koje šumsko drveće troši za produkciju lišća, nerazmjerno je veća od neznatne množine, koja je potrebna za godišnji prirast drva. Povrate li se listincem tlu mineralne tvari, potrošene za produkciju lišća, to je godišnji potrošak mineralnih čestica vrlo neznatan. Iz toga vidimo, od kolike je važnosti u tom pogledu čuvanje listinca u šumah. Oduzmemo li šumi hstinac, to će tlo jedva odoljeti potrebi drveća, te bi se u tom slučaju šumsko tlo imalo slično gnojiti kao i polodjelsko tlo, ako mu žehmo uzdržati jednaku produktivnu snagu. Bitna razlika pogledom na potrebu mineralnih hraniva, izmedju šumskog drveća i gospodarskih kulturnih rastlina, obstoji u tom, što šumsko drveće upravo ona hraniva, koja se u tlu obično u najmanjoj množini nalaze (kalijevi spojevi i fosforna kiselina), u mnogo manjoj mjeri troši, nego li gospodarske rastline. Nasuprot treba šumsko drveće za bujni razvitak mnogo vapna , koje se u mnogo većoj mjeri u tlu nalazi, nego li prije navedena hraniva; akoprem za bujni razvitak šumskog drveća potrebne umožine ovoga u mnogom tlu takodjer manjkaju. UsUed toga opaziti ćemo, pod inače istinu okolnosti, pogubne posljedice oduzimanja listinca, prije na tlu, koje je siromašno na vapnu, nego li na vapnenom tlu. Svojstvo šumskog drveća, da ono razmjerno malo u tlu riedkih kalijevih spojeva i fosforne kiseline za svoj razvitak troši, te zatim mogućnost asimilacije mineralnih hraniva, na daleko — duboko razgranjenim korenjem iz dubljih vrsta tla, jest svakako uzrokom, da šumsko tlo, kojemu se listinac oduzimlje, svoju produktivnu snagu dulje uzdrži nego li polodjelsko tlo, koje se negnoji. Iz istoga uzroka opažamo te pogubne posliedice i na i^azvitku šumskog drveća istom nakon mnogo godina — nu tim podpunije je šuma u takovu slučaju uništena. Križevci , početkom prosinca 1883. |