DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 25 <-- 25 --> PDF |
a) od naravi dotične šupljikave tvari, b) od vladajuće toplote. Kod nižje toplote privlače šupljikave tvari više vodenih para, nego kod višje toplote. Tlo, koje se uslied gustog sklopa u dovoljnoj sjeni nalazi, posjeduje tečajem ljeta poprečno za 3" R. nižu toplotu, nego li tlo koje nije dovoljno štićeno od sunčanih zraka, Ovakovo će tlo dakle tečajem ljeta više vodenih para (a time i amonjaka i ugljične kiseline) iz zraka usrknuti, te korenju dovesti, nego li golo tlo. Zasjenjivanjem postaje tlo dakle plodnije, nesamo stoga, jer ono biva rahljivo, jer humus dulje uzdrži, te jer vlaga iz tla težje i laganije hlapi, već i stoga, jer ovakovo tlo uslied niže toplote laglje i brže iz zraka vodenu paru upija, nego li toplije nezasienjeno tlo. Ovo svojstvo humusa važno je navlastito za mlade šumske biljke, kojih korenje još nedosiže u dublje vrste tla, iz kojeg bi u suhih godina mogle dovoljnu množinu vlage crpiti. Tlo, koje na humusu obihije, usrkrmti će i kod po^vemašnog pomanjkanja kiše, u hladnijih noćih, dovoljnu množinu vodenih para iz zraka.*) Tlo postaje humusom vlažnije nadalje i stoga, jer humus slično kao spužva vodu upija i njekim načinom veže; a voda će iz humusnog tla takodjer i težje hlapiti, te se ovo dulje uzdržati vlažnim. Jasno je, da je ovo svojstvo humusa takodjer posliedica njegove velike šupljikavosti. Ono je od osobito važnog upliva u predjelih, kojim manjka kiše, te u inih za vrieme suše. Humo^no će tlo u takovom slučaju dulje ostati vlažnim, te će uslied toga na njemu uspjevajuće biljke i laglje suši odoljeti. Izmedju svih sastojinah tla, upija humus najviše vodenih para i kapljevne vode. Za humusom dolazi u pogledu tom glina i vapno, dočim bielutkovom pjesku, to svojstvo skoro posve manjka. Koliko vode stanovita zemlja upija i sadržaje saznati ćemo, ako nješto to zemlje polijemo u Ijevku vodom, te nakon, što je suvišna voda iztekla, tezuljom potražimo za koliko je zemlja u Ijevku postala težja. Taj plus izmedju sadanje i prvobitne težine zemije, jest množina primite po zemlji vode. . Kod ovakovog pokusa primilo je ira primjer: 100 dj. pjeska samo . . 12.2 gr. 100 dj humusa 114.4 „ Upliv humusa na toplinu u tlu. Toplina tla je isto tako važan faktor za razvoj bilina, kao i topUna zraka. Ona bitno upliva na mnoge fizioložke funkcije bilina, navlastito na primanje vode i raztopljenih hraniva ko *) Čuveni botanik Sach s pokazao je jednostavnim pokusom, da hiimosna zemlja za rast bilina nuždnu množinu vlage može upiti. Lonac sa skroz suhom Jiumosnom zemljom, u kojoj se nalazila, mlada povehla biljka (Pliaseolus vulg.) zatvorio je u stakleni valjak. te ujedno vodio skrb, da je zrak u staklenom valjku bio našleen vodenimi parami. Lišoc biline´ stajalo je nasuprot u vanjskom zraku. Zemlja upila je iz vlažnog u staklenom valjku zatv<>renog 2raka toliko vlage, da se je povehla biljka naskoro skroz oporavila. |