DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 23 <-- 23 --> PDF |
^ 75 — Kemičke promjene listinca u šumah^ te kemičko mu upli^ vanje na svojstva tla.^ Piše prof, C3-i:ista.v" :E=´e3Cidjr. (Nastavak). ^. Svojstva humusa, upliv mu na tlo, te važnost nj egova za rast bilina Svakomu je šumaru dobro poznato, da je stanovita množina humusa u tlu, jedan od prvih uvjeta za povoljno razvijanje šumskog drveća. Isto tako je poznato, da se kod pomladjivanja mladi nasadi u tlu, koje je na humusu siro mašno, vrlo sporo razvijaju, te da rast intensivniji postaje istom, nakon što se je nastalim sklopom, te uslied toga povećanom sjenom, i padom lišća mno žina humusa u tlu povećala. Bez svake je dvojbe, da se u dobro sklopljenih šuniah, i loše tlo tečajem vremena i fizikalno i kemicki popravi, te boljini, da pače i dobrim postane, ako se čuvanjem listinca humus sve više množi. U zlo sklopljenih šumah nasuprot, koje su suncu i vjetru izvrgnute, postaje za cielo, šumsko tlo sve lošijim. Isto tako je humus i u polođjelstvu vrlo cienjena sastojina tla, pošto je poznato, da on plodnost polodjelskog tla za mnogo povećaje Uzrok tomu blagotvornomu djelovanju humusa na rast šumskih i gospodarskih kulturnih bilina, tumačio se je još prije 4J godine posve krivo, pošto se je držalo, da su humus i voda jedina hraniva, kojimi biline svoj životni proces namiruju. Po tom držahu humus za kvintesenciju plodnosti tla. Nu godine 1840. dokaza čuveni za agrikulturu prezaslužni Liebig u svom djelu : „Die organische Chemie in ihrer Anwen(lung auf Agrikultur und Phisiolot>-ie", da humus sam po sebi (t. j . njegove organičke sastojine) nesluži bilinam kao direktno hranivo. te da višje chlorofilne (zelene) biline, kao takova, upotrebljavaju h razne anorganičke (rudne) cestice, koje stranom lišćem iz zraka, stranom korenjem iz tla uzimaju. Liebig dokaza, da ugljik, kojega biline za tvorenje svojih organa trebaju, potiče od ugljične kisehne, koju one kroz pući lišća iz zraka uzimaju; da vodik i kisik potiče od primite vode; da za tvorenje bjelančevitih tvarih (proteinatah) potrebiti dušik dolazi od primitog amonjaka i solih dušične kiseline (nitrata); a sumpor iz sumporokiselib solih (sulfata), te da razne pepelnate ili neizgorive sastojine bilinah, potića od raztrošenih rudnih čestica tla, koje tečajem vegetacije korenjem svojim biline u se prrmaju. Nu akoprem humus kao direktno hranivo za biline nije od nikakove ili bar samo neznatne važnosti, to ou ipak svojimi fizikalnimi i kemičkimi svojstvi vrlo blagotvorno djeluje indirekte na plodnost tla, te na rast biUna. Nu to djelovanje njegovo nije tako jednostavno; kao što se je prije Liebiga mislilo. * Vidi: »Šumarski Hst« Svezak IV. god. 1883. — Zakasnilo radi inog gradiva. Opazka uredničtva. |