DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 17     <-- 17 -->        PDF

~~ .69 —


Nu pa neka bi bilo i to, samo da se drži — nu ni tome nije tako.


Tako znamo vlastelinstvah u Hrvatskoj, koja imadu t. z. šumarnika, koji
niti ovlašteni nisu služiti se naslovom šumara, u koliko bo neimaju državnoga
izpita, ^namo nadalje vlastelinstvah koji pod imenom šumarah imadu Ijadlh,
koji ni zakonite sposobnosti za lugara neimaju, a znamo i to, da kod nas
danas još javne šumarsko-vještačke radnje obavljaju ljudi, koji nisu ovlašteni
šumari i t. d. i t. d., bilo bi toga i odviše, da uzmemo sve te nepođobštine
rešetati, koje u tom pogledu u nas još sveudilj vladaju.


Kad bi to sve išlo samo na račun, pošlo- i službodavaca, mi se sjegurno
ne bi na to ni obazirali, nu žali bože to sve ide na račun narodnog blagOvStanja
i na uštrb struke naše.


Hrvatska imade, dan danas jur hvala Bogu dovoljan broj osposobljenih
strukovnjaka, za da se uzmogne zakrćiti put švindlu i neznanju, i stoga držimo,
da su sve ustanove, koje god još takove abnormalne odnošaje u nas dopuštaju,
na uštrb razvitka šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj, a da je stoga
dužnost svakoga lirvatskoga šumara, nastojati oko poboljšanja takovih odnošaja
a poimence, da je tomu zvano takodjer i ovo naše družtvo.


Nadajuć se odzivu svojih drugovah, zaključujem time taj dopis, željom
da bi ga i slavni upravljajući odbor prigodom ustanovljivanja razpravah za ovogodišnju
šumarsku skupštinu blagoizvolio u toliko uvažiti, da na dnevni red
iste takodjer i pitanje „ob osnovi zakona o´osposobljenju i ovlaštenju šumarskog
osoblja stavi." U Podravini , mjeseca siečnja 1884. — m —-


Postotak odpadka kod izradbe drva.


Sfcani more od Ohoja Mujo,
I mi koaja za trku imamo.
Narodna.
U I. svezka ovoga lista imao je dobrotu g. J. J. u J. spočitati mi njeke
mane moje razpravice, tiskane pod gornjim naslovom u VI. svezku 1883. god.
Pošto vidim, da se nas dvojica nerazumijemo, ili bolje rekši, da g. J. J, mene
nerazumije, to neka mi bude dozvoljeno pomenutoga g. pisca upozoriti na sliedeće .
Kritika rečene razpravice mogla je dvojaka biti, naime, ili se mogla ocieniti
tendencija iste ili sama razprava kao sredstvo tendencije. Čini mi se, da
je velepoštovani g. kritičar — prem vatreni pristaša okularne metode — ovaj
zadnji modus odabrao, a to možda zato, jer je zahvalniji.
Gospodinu kritičaru nije naslov moje razpravice po ćudi, on rabi rieč
„deblovine", a ja „drva", jer osim deblovine ima kod stablovja i dragih dielova,
iz kojih se tehnička roba proizvadjati može. Nadalje veli, da sara napao
dominirajuće nazore o kalavostnom koeficientu, a ipak sam ja govorio i o odpadcih,
i´obe, koja se neciepa.


* Vidi; „Šumarski lisfe". Svezak VI. g. 1883.


ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 18     <-- 18 -->        PDF

, , — 70 —


G. kritičar sumnja, da li ja shvaćam pojam „postotak", nastojeć me podučiti,
da je sama jedinica = 1007t», te neće nikako, da se uputi u 200>, koji
se u „abderitskoj" skrižaljci nalaze, ili bolje, za koje drži, da su od mene fingirani.
Na 16. strani gore rečenoga svezka pak dao je odtisnuti skrižaljku,
kojoj je zadaća pretvoriti moje (htio je reći one iz „abderitske" skrižaljke)
postotke u takovu formu, koju bi svaki strukovnjak razumjeti mogao, te kojoj je
zadaća pretvoriti pogriešne postotke u istinite.
Skrižaljka je tu svoju zadaću izvrstno riešila. Onih navodljivo absurdnih
10070 odpadka u „abderitskoj" skrižaljci, 0 kojih g. kritičar izmedju ostaloga
tvrdi: .Ako bo kalanjem itd. sve izgubijemo, dakle ako našu deblovinu sasjećemo
u iverje, onda smo tekar lOO^/^ izgubili^ ili bolje rekuć, nismo ništa izradili"
~- komentirao je cienjeni g. J. J. u svojoj skrižaljci tako, da to riečmi
znaci, da ima isto toliko odpadaka, koliko i robe (ili 50*´/« odpadaka i 50^0
robe obzirom na masu deblovine) — naravno, jer ako iz 100 kbm. deblovine
50 kbm. robe dobijemo, to onih 50 kbm. odpadaka iznašaju 100*7« ^ odnošaju
prama robi. A to je forma „abderitske" skrižaljke.


Dakle onih absurdnih 100´7o imaju sada ipak smisla, a onih — (da rečem
u smislu g. kritičara absurdno-negativnih) 200*^/0, u koje se g. kritičar nikako
uputiti nemože ili neće, sačinjavaju ipak baš početak komentarne mu skrižaljke.


Odakle je g. J. J. crpio osvjedočenje, da neshvaćam pojam postotka, neznara,
možda iz 15. redka s gora ili 1. reda s dola na strani 291. ovoga lista
ex 1883. — Da se cienjeni g. kritičare postotci „abderitske" skrižaljke odnose
na masu debla mjerenoga u oblom stanju, to onih Vaših „uredovnih" 2300 žaganica
nebi sa pribrojenimi postotci iznašali lOO kbm. nego 107´5 kbm., jer
već same žaganice 57-5 kbm. imaju. Pribrojite li pak tjelesnoj sadržini žaganica
(57-5 kbm.) u smislu „abderitske" skrižaljke 50 post., dakle 28*75 kbm.,
to ćete dobiti svotu od 8625 kbm.


Naše nesporazumljenje je dakle baš toliko, kolika je i razlika izmedju
107´5 i 86°25. Stoga nije ni čudo, što me je g. kritičar nastoji podučiti u
pojmu postotka. Ja sam mu u ostalom naravno za oto jako zahvalan. No
nadamo se s toga, da ni on nama zamjeriti neće, što smo mu nastojali raztumačiti
smisao onih 200 post. iz „abderitske" skrižaljke, koju je već toliko godina
i on rabio.


Svaki trezni čitalac uviditi će, da gosp. kritičar razumije bitnost one
skrižaljke, koju sam u mojoj razpravici naveo, jer joj inače nebi zuao komentar
izdati Kakva je dakle to dosliednost davati komu testiraonium pauperitatis,
kad iznaša na vidik bitnost kojega predmeta? Zar to nije možda abderitski
sofizam ili čin, koji se bar osuditi mora?


No da se baš g, kritičar nebude mogao i za buduće nerazumljivošću izgovarati,
neka mi bude slobodno još sliedeći primjer navesti, za da mu tako ovu
stvar sa postotci jasno raztumačim:


Uzmimo da smo dali izraditi trui)ac, koji je 3*90 met. dug, a 99 centm.
debelo, te koji sadržinu od 3 kbm. ima, pa recimo, da smo iz toga trupca do




ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 71 —


bili budi kakav komad robe, koji točno xylometrom odmjereno 1 kbm. sadržine
ima, to će se i kubični sadržaj te izradjeiie robe odnosit u ovom slučaju prairia
kubičnom sadržaju gore navedenog trupca kao 1 ; 3, ili drugimi riečmi, izradjena
roba predstavljala sadržine od pomenutoga trupca ? Zar ne, g. kritičare,
da je očevidno, da smo u odpadcih izgubili ^js od trupca, ili da je dvaputa
više odpadaka nego robe ? A zar nije to — kako ja nemjerodavno držim -—
prama robi gubitak od 200 post?


Moguće da će mi sad g. J. J. spočitovati, zašto sličan primjer već u mojoj
prvoj razpravici naveo nisam. Na to mi je odvratiti, da sam pisao za strukovni
list, te da sam s toga predmnievao, da će me svaki strukovnjak i bez drastičnoga
primjera razumjeti.


Nadalje navadja g. kritičar: „Koji će vješt, izkusan i okretan strukovnjak
uztvrditi, da su gornji odpadci, koji za razne sortimente od 25 do 67*7fl variraju,
nepomični? — Nitko!"


A zar ja to tvrdim g. kritičare? Zar baš nije to ono, što me je
pobudilo da pomenutu razpravicu napišem? Zar niste baš Vi sa Vašimi pristašami
oni koji vjeruju u nepomičnost istih (odpadakah) ? Vi koji po „minimalnih"
postotcih — ili kako vi velite — kod svih mogućih slučajeva kontrolu
vršite ; vi kod kojih je distanca izmedju maksimuma i minimuma samo jednoj
skrajnosti istovjetna?


Gr. kritičar navadja nadalje kao uredovnu istinu da 100 kbm. deblovine
nemože više dati robe nego se to iz — u njegovom komentara naznačenog
razmjera vidi:


Pošto znamo da tehničko usavršivanje proizvodnoga orudja orijaškimi koraci
napreduje, te da samo jedna godina u tom razvoju čitavu revoluciju prouzrokovati
može, dakle da se prema tome i postotak odpadka ravnati mora;
to bi veoma bili obvezani gosp. J. J> da nam je raztumačio kada, na koji način
i kojom prilikom se steklo to izkustvo, da je njegov razmjer dobio karakter
uredovne istine; kojom analizom se opredielio taj maksimum robe (minimum
odpadka) i gdje su dotična razmati´anja učinjena, jeli n. pr. na parnoj pih u
Stirovači ili na kojoj primitivnoj u Lešću ih Brloga?


Isto tako bili bi mu zahvalni da nam je naveo postupak kontroliranja kod
slučaja, kada bi se ona uredovna istina promienila, naime kada bi onih 100
kbm. deblovine dal i manj e rob e nego je to u komentaru izkazano. No mi
znamo i bez toga, da bi g. kritičar ipak rabio onaj postotak odpadka koji je
za prije navedeni maksimum robe ustanovio, ili u formi one „abderitske" skrižaljke
ili u onoj njezinoga komentara; — prem tvrdi da nijedan sposoban
strukovnjak neće vjerovati da je postotak odpadka nepomičan. Ali tome nije
on kriv, nego konjički skokovi ili bolje nedostatnost „abderitske" skrižaljke.


Na ono opazku gosp. J. J. u kojoj navadja onih tako rekuć historičkih
2300 žaganica i postotak njihovoga odpadka, odvi´atiti nam je, da smo mi
osvjedočeni da onih 100 kbm. deblovine još i manje dasaka dati
mogUj te da onaj hvaljeni minimum koji je već kod g. kritičara




ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 20     <-- 20 -->        PDF

^ 1% ~..


nehotice sa 337, na 407o avancirao, još znatniji biti može, A
ujedno odvraćamo i to, da mi nismo nigdje tvrdili da su postotci za daske u
„abderitskoj" skrižaljci naznačeni, absolutno preveliki a onaj postotak
koji je u razpravici proračunan obzirom na izprečac pile od 2*5 mm. i druge
promenljive faktore, da je stereotipan. To je samo jedan slučaj naveden,
koji nestoji u skladu sa nepromenljivi podatci one skrižaijke.
A koliko ima još sličnih slučajeva? — To bi se gosp. kritičare iztraživajijem
u smjeru moje razpravice ustanoviti moralo, ako smo radi naći ekstreme


odpadaka i ustanoviti interpolaciju medju timi skrajnostmi. Sigurno pako neće
nitko tvrditi da n. p. žaganice iz Stirovače imaju isto toliko odpadaka koliko
one potičuće sa najprimitivnijih pila u Lešću, Brlogu itd. ma ako i proizvadjaju
robu istih dimenzija.


Da pak vaši postotci u „abderitskoj" skrižaljci ili bolje uporaba istih zaista
kod nas sumnju pobuditi moraju i sam ste donjekle posvjedočio pod garancijom
uredovne istine, jer ste naveo slučaj, da onih minimalnih
83"/tj odpadaka kod dasaka od 2´6 cm. debljine i do 407o ^^-*
rasti mogu.


Da se pak legalnoj robi u pi^ebornih sumah zaista sa strane privlači roba,
koja potiče od nedoznačenih stabala, uzprkos najvećoj eneržiji i službenoj ambiciji
čuvarskih organa, o tome mora i gosp. cienjeni kritičar uvjrren biti, jer
mu je — pošto nenosi prikradena roba na čelu marku lopovštine — jedino
eertificiranje (račun i abderitska skrižaljka) pobudilo svjest dužnosti uslied koje
je tražio ili tražiti dao panjeve od pokradenih stabala. Mi znamo da uiu uredovna
vlast nije manjkala, no znamo i to, da je eertificiranje tomu
postupku predhodilo.


Konačno pako, budi slobodno na opravdanje još i sliedeći primjer spomenuti:
Otočka imovna obćina prodala jest pod šumariju Sinaćku spadajući
šumski prediel „Medini dolci", uz pogodbu, da trgovac za svaki kub. metar
(mjereći stabaije u oblom stanju) po 2.30 for. plati.


Godine 1883. izradjeno je po službenom izkazu gospodarstvenoga ureda u
Otočcu 5030-09 kbm. robe, bordunala i 644´72 kbm. trupaca za pilenje. Odgovarajuća
izmjera u oblom stanju pak izkazuje 10380´48 kbm. što representira
vrieelnost od 23875 for. 10 novč.


Po skrižaljci odtisnutoj u VI. svezki „Šumarskog lista^´ 1883, na strani
289, ima se kod certificiranja bordonalora pribrojiti lOO^^/^ odpadaka. Bordunali
bi dakle imali sa priračunanim postotkom 10060*18 kbm. Dodamo U ovom
broju još i onih 644-72 kbm. od trupaca to nam sva roba iznosi 10704-90 kbm.
Uzmimo sada da sa trgovcem sklopljeni ugovor tako glasi, da se premjerba
ne obavlja na drveću u oblom stanju nego na gotovoj robi; to bi trgovac u mjesto
10380-48 kbm. platio vriednost za_ 10704´90 kbm. ili boljo rekuć izgubio bi
B24´42 kbm. u vriednosti od 746 for. L6 noyč.


Misli li pako cienjeni g. kritičar spomenute navode pobiti, umišljajuć se
težakom koji došav pod stablo riedko kada se vara što će iz.iijega izvaditi




ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 7B -—
nn)ći, te koji dakle već na[)rvo znade rezultat izradbe — to će si sam izdati
diplomu, da se uglibio u okulariioj metodi. Time podjedno zaključujem ta svoja
razmatranja misleći da sam moje stanovište u ovoj stvari dostatno razložio.


Dušan Ilić,


kot. šumar.


Lugarsko osoblje i dužnosti mu.


Lugarsko iliti šumarsko čuvarsko osoblje od velike je važnosti. Ono je
stražu sigurnosti za šumu i šumsko vlastničtvo. Bez lugarskog osoblja neima
uredjenog šumai*stva, ni šumskog gospodarstva.


Ono je već i po svojoj zakletvi zvano, da svom mogućom brigom i viernosti
bdije nad šumom i da ju brani.


Lugar osoba je javna. Njegovo je zvanje zakonom utanačeno, njemu zakon
podjeljuje velika i omašna prava. Lugar nosi poput svake ine javne straže oružje,
njegova se izjava pred sudom, uzima za dokaz, t. j . sud prima svaku izjavu
lugara za istinu i dokaz. Dočim svaki drugi za dokazati svoje navode trebuje
svjedoke — to je za lugara dovoljno da se pozove na jednom položenu prisegu. —


Nu zato se i opet lugar mora čuvati svake laži, svakog krivog svjedočanstva,
on nesmije da pred sudom izkaže drugo, van ono što je i zbilja vidio,
što se i zbilja dogodilo, — jer ako lugar drugo izjavljuje, ili ako u obće lažno
proti kojoj stranci svjedoči, to postaje krivcem krive prisege, to jest lugar time
počinja zločinstvo. To su činjenice, koje bi lugari morali dobro zapamtiti.


Pošto zakon lugaru zajamčuje važna i dosta velika prava, to dakako i
opet od njega zahtieva takodjer i stanovita svojstva i sposobnosti.


Svojstva ta jesu: neporočan život, poštenje i doraslost, odnosno lugar nesmije
biti sumnjivac, on nesmije biti pijandura, on nesmije biti sulud t. j . šenut,
on mora biti punoljetan t. j . mora biti najmanje 20 godina star, za da može
pred sudom odgovarati za BYoje učine.


Zato se samo onaj smije po zakonu zapriseći za lugara za koga poglavarstvo
jamči i izkaže, da je vriedan da se za lugara zaprisegne.
Ovo sve trebali bi lugari vazda imati na umu — oni bi morali biti ponosni
na svoje zvanje, na svoju čast.


Nu lugar se polag svoje prisege i zakona nesmije nikada ugibati, bez
znanja svojih starijih, ili bez neodoljive zapreke, ni svojim dužnostim. On mora
sve naloge dobivene od starijih točno i bezodvlačno t. j . odmah sam izvršivati
kao i izvršivati dati.


Lugarska je služba vrlo tegotna i naporna. Glavno njegovo djelovanje ima
biti u šumi. Kao čuvar šume, dužan je mal ne bez prestanka obilaziti šumom.
On mora često i po noći i po danu svoju službu izvršivati — jer samo onda će se
štetočinci i žitelji u obće čuvati šume, ako nebudu nigda sigurni pred lugarevom
pazkom. Nu lugar neiraa samo čuvati šumu i kvarove odkrite prijavljivati, vee