DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 67 »-
Pitanje 0 osposob ljenju privatnih šumarah.


Osim zvaničnog poslovanja pripada šumaru, kano ti ovlaštenom vještaku,
još i djelovanje izvanredno, od koga da iztaknemo samo djelovanje šumskih
vještaka kod segregacije, sudbenih izvidjenja i očevida, procjenbenih radnja u
intei-esu pojedinih stranaka i t. d. Indi djelatnost svakoga šumara može se
lučiti u zvauičuu i sukromnu, nu i jedna i druga duboko zasjeca u narodne
interese, jedna i druga predmjeva i zbilja radnji dorasle i ovlaštene zvanicnike.
— Akoprem nadalje spomenuto stoji, to me ipak višegodišnja praksa
upućuje, da imade u nas u obilju i slučajeva gdje su zakonom ovlaštenim vještakom
dopitane radnje, prepuštane, (da i od samih oblastih), ijudem koji se
podnipošto takovimi smatrati nernogu — kao što i na to, da imade u nas još
vrlo mnogo t. z. civilnih ili bolje rekši vlastelinskih a i drugud namještenih
šumarskih upravitelja, koji nisu ovlašteni šumari. Jedno i drugo pako, uz načela
vladajuća u nas glede inih vještaka na pr. mjernikah uzrokom su, da se
eto tim člankom obraćam na slavno to uredni etvo, držeći, da pitanje osposob-
Ijenja i uredjenja odnošaja t. z. civilnog ili ti vlasteoskog šumarskog osoblja,
nemože biti ravnodušno ni po hrvatsko šumarsko družtvo.


Spomenuh netom i t. z. civilne mjernike ili ti zemljomjere, kako pako
medju.nami šumarima imade dosti njih, koji zatražiše i zadobiše pravo ovlaštenog.
zemljomjera^ to će biti sjegurno i većini barem poznat sadržaj, smjer i
svrha, naredbe kr. hrvat.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poposlove
od 26 veljače 1877. br, 15.660. od g. 1876. Naredba kojom su izdani
propisi, tičući se ovlaštenja civilnih tehnika za izvršivanje mjernictva.


Nije mi svrha da ovdje reproduciram tu i onako poznatu naredbu, već
ću samo da spomenem, da je ista od najveće važnosti, po uredjenje mjerničkih
odnošaja u našoj domovini, ter da toli svojim sadržajem koli i svojimi konsekvencijami,
daleko nadkriljuje onu naredbu, o kojoj ću malo kasnije obzirnije
koju reći, t. j . naredbu koja bar donjekle imade označiti položaj t. z, civilnih
šumarah, prema inim.


Akoprem je nadalje, struka gradjevna u našoj domovini tek u najnovije
doba, zadobila ono mjesto u središtu naše uprave, koje joj bezdvojbeno pogledom
na važnost pripada, to vidimo ipak, da je vrhovna upi-ava te struke, već kud
i kamo, svojimi napremicami umjela prestići struku našu.


Mi koji žah bože još i danas životarimo na temeljih dobe jur daviio u
narodu našem zaboravljenoj, — ipak već danas i zbilja moramo u mnogom pogledu
— zazornim okom pratiti najnoviji razvoj te drugarice naše, na poiju
praktične djelatnosti. — Nećemo za sada ipak ovdje da izpitujemo, u koliko li
smo sami, mi šumari, tim odnošajem sukrivci, dovoljno je bo, da priznajemo
istinu.


Za da se pako odviše neudal^jim, od naumljenog cilja, prelazim na samu
stvar i bit ovoga članka.