DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 14 <-- 14 --> PDF |
-^ 66 — Stanje zaslužni učitelj Matija Rant u Premu kraj Postojne, 15.000 komada, na zamolbu, u svrhu uredjenja vrbarstva i pletarstva u dolini Reke. Odlukom visokog ministarstva za poljodeljstvo, priposlano je c. kr. vladi n Celovcu 20.000 komada biljka crnog bora, 9000 komada ja^enah, 1.100 kom. lipa, 7000 komada grabra i 91.000 ključeca vrbovih, a isto tako dobi i XV. vojno zapovjedništvo u Sarajevu 3.500 komada raznolikog drvlja iz spomenutog c. kr. centralnog biljevišta. Nakon pokrića spomenutih izdataka na bilju, preostaše još u centralnom biljevštu 5,200.000 biljka, koje će se budućeg proljeća 1884. upotriebiti u svrhe pošumljivanja krasa, u koliko se nebi već i tekuće jeseni u iste svrhe potrošile. Minulog proljeća zasejano bi u biljevištu 110 kg. sjemena od Pinus austriaca, 12 kg. Pinus strobus, 10 Carpinus betulus, 130 Robinia pseudoacacia, 14 Fraxinus excelsior, 24 Acer platanoides, IO Betula alba, 8 Alnus glutinosa. 5 Alnus incana, 7 kg. Pirus malus, 7 Pirus communis, 42 1. castanea vesca i 14 1. Juglans regia, ukupno sjemenja za 639 for. Osim_ toga pako bude 5000 komada vrbovih sadjenica, i to od vrsti Salix viminalis; S. purpurea, i S. amjgdalina u vriednosti od 7 for. usadjeno. Pokušaja radi bude nadalje zasadjeno 50 dg. Pinus rigida, 50 od Pinus ponđerosa, 30 od Pinus Jefferji, 30 od Abies Douglasi^ 50 Picea chinensis i 50 dkg. od Cupressus Larsoniana u vriednosti od 50 for. — To sjeme zasadjeno bi dielomice u cvietnih loncih. Centralno biljevište zaprema danas prostorinu od 2 hkt. i 90 m"^ (5 rali 85n^) te podpnnoma svrsi shodno uredjeno i ogradom zaštićeno, — troškovi oko priredjenja, uredbe, uzgojah, za dobavu potrebitog orudja, nagradu čuvara, uredjenje komore i t. d. iznašahu g. 1883. ukupno iznos od 3.700 for., koji će se troškovi ipak redovito moći sa 3000 for. pokrivati — a pošto se je polag izkustva moći nadati, da će to biljevište moći godimice najmanje 4 milijuna biljkah potrajno izdavati, to troškovi uzgoja jedne hiljade biljka samo 75 nvć. iznašaju, rezultat koji se svakako vrlo povoljnim označiti može. Opazka urednietva. . DoČim radošću bilježimo liepi taj uspjeh na polju šumskog uzgaja u susjednoj Sloveniji — nemožemo, a da žalošću neiztaknemo tužnu okolnost, da uza svu opravdanu nuždu i potrebu, u našoj domovini još niti nemisle na ustrojstvo i svrsi shodno uredjenje takovog po razvoj imenito obćinskog šumskog gospodarstva toli važnog instituta. Nadajmo se medjutim, da će gori iztaknuto možda i naše mjerodavne krugove upozoriti na važnost, korist kao i potrebu^ uredjenja takovog zemaljskog centralnog biljevišta za naše-krajeve. |