DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 65 ~ Jeseni g. 1882., bude na pokušalištih „Gabert" i „Osojnica" kraj sv. Petra učinjen pokus, sadnjom od 30 kg. lešnjaka, u svrhu, da se njima možebit postigne obranbeno stabalje za ine plemenitije nasade — uspjeh tih pokušajah medjutim, do sada još je nepoznat. Obćinam budu podieljene slieđeće kolikoće biljka: 44.300 komada crnog bora, 24.000 bielog bora, 26.000 jasena, 16.000 bagrema, 1000 jabuka i 6000 pitomog kestenja. Od te kolikoće dobila je obćina: Postojna 41.300 komada, a obćina Feistritz 17.000 komada, u svrhu zagajenja pašnikah, koje je radnje rukovodio c, kr. šumarski pristav Josip Pucić u Postojni. Ostatak bude podieljen njekim posjednikom, za pošumljenje prikladnih goijetih, uz osobiti obzir na svrsi shodno uporabljenje biljka Nadalje podieljeno bi 159.600 komada smrekovih biljka medju 116 posjednika u okružju postonjskom a 63.200 komada medju 34 posjednikah u okružju Loitsch, ukupno dakle 222.800 kom. smreka, uz odštetu od 2 fr. 50 nč. po hiljadu. Njekoji spomenutih posjednikah dobaviše si još osim toga 80.000 komada smreka s drugih krajeva, a osim toga bude još i oko 60 kg. smrekovog, a 5 kg. ariševog sjemena zasejano. Spomenute biljke izdane su dozvolom visokog ministarstva, ter u spora2umku sa ođnosnimi okružnimi oblastmi, takovim posjednikom, koji se svim nalogom oblastih kao i opomenam, za da svoje opustjele zemlje zagaje, i plešine po šumah zasade, time izgovarahu, da im manjkaju u tu svrhu potrebite biljke. Time pako, da im se te biljke ureda radi dopitaše, postići će se ponajprije cilj, a podjedno biti će s razloga, što isti te biljke plaćati moraju vlastnici prisiljeni bolje sa svojimi šumami štediti i gospodariti. Tako se obzirom na spomenuto, kao i gledom na to, da su stranke prigodom dopitanja biljka, po oblasti podpunoma poučene, u pogledu postupka kod presadjivanja i uredjivanja nasađah, po prilici sliedećem uspjehu nadati moći. Sa bezplatno izdanimi biljkami, zagajeno je oko 10—12 hkt. pašnikah odnosno neproduktivne površine, i 12—14 hkt. sjećinah; sa prodanimi biljkami i sjemenjem ošumljeno jest oko 55—60 hkt plešinah šumskih, dakle sveukupna pošumljena površina iznaša 77—86 hkt. Od sjemenja za koje spomenusmo, da ga nabaviše osebnici i njeke obćinah, upotrebljeno je 20—25 kg. u svrhe uredjenja biljevištah. Iz svega toga pako proizlazi, da su žitelji krasa po Kranjskoj tečajem g. 1883, osobitom brigom počeli nastojati oko podignuća šumarskih odnošajah onih krajevah, što nas i opet napunjuje nadom, da će šumarstvo na krasu, budu li se zakonske ustanove primjerenim načinom izvadjale, liepo napredovati- Od biljka, izvadjenih tečajem proljeća, iz spomenutog centralnog biljevišta, izvezeno je 229.400 komada u ostale dielove pokrajine, a ponajviše u Gornju Kranjsku, gdje se iste bezplatno podieliše medju siromašno i marljivo pučanstvo. Osim toga bude 35.800 komada ključeca od Salix acutifoiia, S. uraiensis i S. viminalis porazdieljeno. Te je od ovih dobio prije svega po narodno blago |