DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 63 — struga i sijaset sličnog nepokazuje napredak drvarske industrije, uzprkos svijuli tučbenih i kovnih i/.našasća poslednjih decenija! Uz obći napredak drvarske obrti pako, držim da će nedvojbeno takodjer i javorovini vriednost poskočiti, te da se već u buduće ni šumarstvo neće aioći uzgoju te koristne vrsti drveća opirati. Ja sam, upoznao sara, njeke trgovačke tvrdke, s vrstnoćom naše hrvatskošvicarske javorovine, te mogu reći, da se danas Beč malo ne izključivo samo našom javorovinom kod pravljenja oplatice (tburnire) služi, a isto tako rabe u Beču javorovinu našu i za tiskanje plastičnih drvenih nakita. Pokusi jest nadalje dokazano, da je^za pravljenje fournirah baš naša hrvatsko- švicarska javorovina najbolja, te se stoga možemo pravom nadati, da će si ista skorim prokrčiti put i dalje, a to tim više, što ju novije doba počeše rabiti takodjer i za zgotavljanje sjedalah, u pokućtva Thonetovog sustava. Kako na dalje, jedna te ista vrst drva, uslied raznolikih položaja gorja vodah, podnebja i t. d., zatim ushed odnošajah stojbinskih, kao i načina uzgoja, raznohko u svojih tehničkih svojstvih, bez da bi znali sredstva umjetna, protiv tome, to se ni naš tolikimi vrlinami odlikujući se javor gornje Krajine i riečke županije Ije potisnuti moći neće. Traži se pako za fournire biela, žilava i pruživa javorovina, kakovu ju samo kraške gore proizvadjati mogu. Napokon ipak nevalja mimoići ni to, da se javorovini još i koješta spočituje — nu tom će se manom ipak moći lasno uz racionalno šumarenje odmoći. Prigovara se bo, da nije jednoliko specifično težka, a zato i u mehaničkih svojstvih vele raznolika. Spočituju, da je prestara, srčikova, usljed neumnog prebiranja i haranja šumah čvorasta, vrljikava, pjegasta, krivudasta, a u porastu nepravilna, na strracih uzrastla obično bokasta, i kojekakove ine mane, kojim se ipak umnim uzgojem bude odmoći moglo. Što bi pako valjalo u tome pogledu u nas ponajprije učiniti, jeste po mome mnienju sUedeće: Javorovina treba, da se do 20. godine (osobito u hrvatskoj Švici) čim bolje nastoji očuvati od poznih mrazovah, da se sklop krošnja i pravilnost priraštaja nastoji u onoj mjeri uzčuvati, kako to javor iziskuje, uz uporabu prieborne sječe. Smjes šumah,^u kojih ćemo javor uzgajati, može na položajih manje izvrženih i do 0´5. javorovine uzdržavati, a najbolje ćemo ga moći uzgojiti u smjesi sa jelom, omorikom i bukvom, a valjat će pri tome uzeti takodjer i primjereni obzir toli na vladajuće vjetrove, koli i pritisak sniega. Čim se bo normalniji uvjeti uzgoja javorovimi sđruže, tim se i stablo u javora pravilnije razvije, a po tome mu i drvo bude više koncentričnih godovah, a i specifična težina pravilnija, a biti će stoga zadaća šumarah, da javor samo tamo njeguju, gdje se gori spomenutim uvjetom udovoljiti dade, a bit će to u nas osobito na sjevernih i sjevero-zapadnih obroncih, po dohnah i uzvisitih nu zaštićenih ravnicah. Zaključujuć time ta naša razmatranja o javoru hrvatsko-švicarskom, držimo da smo dovoljno ocrtali i velevažnost, te vriednost te vrsti drveća po drvarsku |