DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 62 Da imade širom Europe, u šumab uštrkano, a redje i hrpimice uzrastlog javora prostog — poznato jest, a da i Hrvatska po gorah javorovinom obiluje, takodjer znamo, al da je baš jedini brvatsko-švicarski javor (prosti) već danas svoje posebne uporabivosti radi, poznat u obrtnom svietu, i da će od svih ostalih europejskih vrsti javora, najveću prodju postići, neka dokaže sliedeće. Usljed svojeg eminentno anatomićkog sastava drvenine, sposoban je javor, mal ne za svaki drvarski obrt t. j . rabe ga u kolarstvu, stolarstvu, tokarstvu, rezbarstvu, a naročito i u drvarskom sitničarstvu. Svojom prekrasnom tezturom, ter bjeio svietlećom naravnom bojom, takmac jest svim domaćim vrstim drva, a k tomu mu i lučbeni sastav drva i staničevlja takav, da svaku vrst bojadisanja, bilo organičnom ili anorganičnom masti omogućuje, a uz to prima i svaku vrst politure. Poprečna pila neguši se, podužna brije paranje, vijugača joj u svakoj krivulji prija, bradva neodbija i nezaleće, svedar ju proždire, a stolarskom, kolarskom i tokarskom strugu se veseli. Koje mu dakle drvo premac? U Europi ga neznamo. Doduše javorina nit je cepka, nit sposobna za smrdljivu burad, a nije niti za visoku gradnju, da se u blato zabija, pa gadnim elementom izvrgava i pod smeće podlaže, — to je vrst - plemenita, koju plemić — obrtnik dobro razpoznaje. Karakteristično svojstvo acerineae, da imade linu i prozračnu vlakninu, spojenu pravilnimi jažicami, a uz pravu specifičnu težinu, nadkriljuje u mnogom ostale vrsti drva. To su razlomi radi kojih se javorovina u svem svietu cieni, a ni u špalirih nije zazorna vidjeti. Slavonski čoban, rezucka iz javorovog korenja kepčije, koje lovci rado kupuju, a isto tako pravi i frule i vidalice. Zagorac tokari iz debla čuture i barilce, švicar hiTatski tanjure, zdjele i ino posudje, a krajišnik sastavlja iz njeg javorove gusle, dube kopanje, žlice, pravi lule, lopate, držala i t. d. Na stotine se raznih predmeta izradjuje iz javorovine, te je javor od naših domaćih vrstih drveća jedini, od koga se svi dielovi stabla uporabljuju. Korenje za čašice i lule, deblo najraznohčnije, a i listar za krmu ovaca i t. d. nespominjuć vadjenje šećera iz javorovine te uporabu iste u brodo-gradji. KoUku množ javorovine uporabljuju tvornice posudja, tvornice za igračke i kućne predmete po Češkoj i Švicarskoj, rabi se ista nadalje i kod tvornicah šivaćih strojevuh za t. z, rokele, zatim za posudje stanovite vrsti u Ijekarnah, lučbarnicah i t. d. bilo bi naravno vrlo interesantno poznavanje brojne količine potrošbe javorovine u svietu, a sjegurno je, da nepretjeramo reknemo U, da sve šume Hrvatske nebi kadre bile golemi taj konsum podmiriti — a što će tek biti u buduće, uočimo li veliki pokret drvarskih obrtih u najnovije doba. Tko danas uz Thonefcovo pokućtvo, još kupuje željezno, tko traži ini nakit za pokućtvo, ako ne utisimti drveni, a tko nije čudom motrio onu liepu i ukusnu robu iz javorovine, što ju češki kućarei, već od njekoliko godinab i našom domovinom raznašaju, a zar drvena artija, opeke iz pilotine, košare iz |