DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 7 — ,. , . V .,.,., , N. E. 2920 Dobitna mjera ove sume je decimalni slomak ^ i^—iV? nTi" ^^ ""^ ´o od normalne zalihe, najme (147.000 X 0^02 = ) 29A0 liv. Po istom ovom razmjern dobiva se kod svake šume, postotak uporabljivosti i mogućnosti proizvadjanja drvnog prirasta, ako se njezin normalni prihod podieli normalnom zalihom. Ovako pronadjena postotna mjera ostaje za trajanja ciele obhodnje mjerilom, po kojem se etat (sjećivni prihod) svakokratne zbiljne šume i)rora&unavati imade, i to bez obzira na to, da li je zbiljna zaliha veća Ui manja od normalne zalihe. Prihodi medjutonjih užitaka od proredjivanja neračunaju se pri tom naposeb, pošto isti služe za izjednačenje pokazujućih se razlika, izmedju normalnog i zbiljnog prihoda na drvu. Ako li se prije navedene vriednosti temeljne jednačbe upotriebe za izračunavanje kamato-kamata, najme: (100 + c "/´,)" S = a i ToO^ := a ir gdje je n = 100 god. obhodnje, S ~= svota glavnice (a) od 147.000 fr. skupa sa kamato-kamati, p" = kamato-kamati, a c znači postotke, to je onda: S = 147.000 --^^-——1,^0 =29-4 0 X 100 2.940 fr. (kamato-ka mata) i S = (147,000 4- 2940) = 149.940 fr. t. j . glavnice sa kamato-kamati ; dakle, posto se kamati od 2940 fr. svake godine dižu a neprilažu opet glavnici na kamato-kamate. to se nesmiju niti ovdje kamato-kamati računati Po tom imadu i svi oni krivo, koji upotriebljivanje kamato-kamata za proračunavanje drvnog prirasta šuma zagovaraju. Čitao sam drugi dio temeljnih nauka šumarskog uzgoja od Presslera, te sam uvidio, da je Pressler majstor u kamato-kamatnom i rentnom računu, nu ti njegovi računi doduše su po postavljenih vriednostih valjani, a temelje se takodjer i na svih postavljenih vriednostih, nu veliko je pitanje, da li će mu kupci takodjer biti voljni i po tome stavljene ciene plaćati? Mislim jedva; — jer je razlika prevelika, prispodobimo li njegove iznose sa mogućom proiz vodnjom šuma. On već odmah s početka uzimlje B"/,,! a potenciranje vriednosti, po njegovoj toiniji kolikoće, kakvoće i poskupljenja kod produljene obhodnje povećava se već do 6"/o, što je dakako u razmjerju sa najvećim popriečnim prihodom, prevelika dobitna mjera. Hoće li Pressler i u praksi time uspjeti, vrlo je dvojbeno; ja bar mislim da ne; jer čisti prihod a po tom i ukamačenje šumske glavnice ovisi o kolebanju sveobćeg prometa. Sastojinsko gospodarenje po najvećem čistom prihodu ove nove školo netemelji se dakle na naravi šume i njezinoj sposobnosti proizvadjanja, nego na predpostavljenih većih vriednostih računa, toga radi će i njezine sastojine dobnih razreda, razmjerno sa ovimi vriednostmi, takodjer i veće debljine stabalja, nego li su one zbiljne šume morat representirati; buduć nadalje ova nova škola nedrži njeku svezu pojedinih sastojinskih razreda potrebnom, unovčujuć iz svakog sastojinskog razreda, sa najvećim dobitkom svaki pojedini sortiment drva na trgu, kako se upravo u sa |