DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5 ~ Rdje ga, kad se je prignuo, valjda udarila kap. I tako nadje Heyer taj poznati prijatelj liepe naravi, u 57. godini života svoga, na prekiasnoin raznovrstnim listnatim i iglastim drvećem okruženom mjestancu, istina bog preranu ali liepu i lahku smrt. Neumornim nastojanjem koli profesora toli slušatelja šumarstva nadjeno mu je tielo dva dana kasnije kod Emmeringa. U Nedelju 15. lipnja u 4 sata po podne sahranjen bi pokojnik, nedaleko od bivšeg nm stana na sje\ernom groblju u Munchenu. Sprovodu prisustvovahu mnogi zastupnici izvanjskih šumarskih zavoda, kao što i deputacija slušatelja šumarske akademije u Mtindenu; doi^´im su ostali zavodi Njemačke i drugih zemalja, svoje saučešće brzojavnim puteni izrazili. Za liesom, koj bijaše nakičen cviećem i lovor vjenci, stupahu najprije tugujući (rodbina), zatim sveučihštni profesori sa rektorom na čelu u podpunom ornatu, ministar financija Riedel, ministarski savjetnik Ganghofer, velik broj šumskih činovnika iz Miinehena i okolice, mnogi slušatelji, kao prijatelji i štovatelji Heyerovi. Na grobu mu još proslovi svećenik krasno slovo, spominjuči liep obiteljski život i krasan značaj pokojnikov; na što su prof. Dr. Gajer i prof. Dr. Hess iz Giessena još iztakli i velike zasluge Hejerove za nauku i iztraživanje. Dva dana kasnije prirediše slušatelji sveučilištni u spomen pokojnika bakljadu, kod koje mu predsjednik seniorskog konventa uz svirku Bethovnske tu/aljke položio prekrasan lovor vienac na giob. Viest o Hejerovoj ranoj i nagloj smrti dirnu mal ne sav obrazovani sviet, a mnogi šumarah mogoše uzkliknuti, „bio mi je ne samo učitelj i prijatelj, već dapače i drugi otac". Za svoja nastojanja našao je Heyer, komu i na vanjskih počastih nije manjkalo , najliepšu plaću u ne|>romjenljivoj zahvalnoj ljubavi i počitanju svojih učenika. A ovi će mu , zastupajući i šireći njegove koristne nauke, time postaviti spomenik, trajniji od ikojega materijala. U Zagrebu , mjeseca studena 1883. L. Sz K pitanju koja se dobitna mjera odgovarajuća naravi šume, kod šumsko uzgojnog uređjenja uporabiti ima. Napisao Antun Toniić, c. kr, umir. šumarnik. Preveo J. K. Nastojati ću, da u sliedećem odgovorim na pitanje, koja li se dobitna mjera odgovarajuća naravi šume, kod šumsko-uzgojnog uređjenja uporabiti ima; te u koliko su pristaše Tharandske šumarske škole u pravu, kad za pioraču navanje vriednosti šuma i šumskih proiz\oda preporučuju upotrebljivanje kamato- kamatnog računa. |