DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 47 —


K šumarstvu u Srbiji. U „Grlasniku ministarstva financija" od novembra 1883.
br. 42, čitamo saobćenu, velevažnu naredbu, preuzvišenog g. ministra financija A. N.
Spasića, iz koje izpustiv ostala sliedeće saobćujemo:


„Kako sada od 1. novembra poSimlje sjeća gore, to u namjeri, da ovakim dosadanjim
olakim i nerazložnim načinom postupanja sa šumom nebi i dalje upropašćivale
šume, koje u pogledu našeg ekonomnog razvića i materijalnog snaženja važnu ulogu
imaju, preporučujem svima načelnicima da oni od svoje strane preduzmu najenergičnije
mjere:


I. Da u buduče nitko za domaću potrebu (§. 10. i §. 11. šumske uredbe) ui
obče narodnim šumama nemože više u jednoj godini od osam drveta, bilo velikib ´A
malih bezplatno odsjeći;
II. Da srezki načelnici nikome objave za gorosječe u obće narodnim šumama za
domaću potrebu neizdaju, dok se oni sami ili sredstvom državnih šumarah, gdje ovih
ima, ne uvjere o potrebi molioca i njegovom imovnom stanju, kao i o tome, ima li
obćina, iz koje je molioc, obćinske šume. (§. 12. šum. uredbe).
III. Da se pri davanju drva za domaću potrebu dozvoljaju poglavito bukova drva.
IV. Da državni šumari, a gdje ovih nejma, predsjednici obćinskih sudova, svakom
koji dobije dozvolu za gorosjeću, obeležavaju drva koja će se sjeći, pridržavajući se
pri tome strogo §. 32. šum. uredbe.
V. Da se ni za domaću potrebu, a ni za špekulaciju nedozvoljava sjećenja rastovih,
jelovih, smrćevih i borovih drva, koja nisu i to rastova 90, a jelova, smrćeva
i borova 60 cmt. u prečniku debela.
VI. Da sreske policijske oblasti državnim šumarima u vršenju njihove dužnosti
nužnu pomoć pružaju, i od strane njihove dostavljene im gorosječe, zavataće i ostale
oštetioce šume blagovremeno na odgovor uzimaju i shodno zakonu sa njima postupaju,
kako ne bi krivice zastarevale a kri\ci bez zaslužene kazni ostajali.
VII. Da policijske vlasti nastoje, da sve občine prema §. 25. šumske uredbe,
postave dovoljan broj obćinskih šumarah i iste stave na razpoloženje državnim šumarima
gdje ovih ima.
VIII. Da mi sva načelstva izkaz postavljenih obćinskih šumara za svaki srez
najdulje do konca novembra ove godine pošlju na uvidjaj ; i
IX. Da okružni i srezki načelnici svakom danom prilikom strogo kontrolišu, da
se napred izvedena šumska uredba sa njenim izmjenama i dopunama, kao i naredba
ministra financije za vršenje zakonih naredjenja o šumama, u svima pojedinima točno
i strogo vrši, a da kmetovi od dane im vlasti, prilikom izdavanja uverenja za gorosjeću,
za domaću potrebu i činenju predloga za razdavanje obćinske i obće narodne
zemlje u ovoj oskudnima zloupotrebe nečine.
Kako je iz toga razabrati, sadanje ministarstvo u Srbiji, voljno je svojski stati
na put dosadanjem vandalaćkom uživanju i haranju šumali po Srbiji.


Orlovi i divje patke. Jedne godine nekako pod konac veljače obilazio sam na


sanah s lugarom jedan šumski sres u Slavoniji. Snieg već kopnio, te jedino još u sjeni


bilo zamrznuto. Vozeć se susretosmo svak čas orlove na hrašću; bilo nam obojici za


gonetno, jer toliko ih još nismo vidjeli. Lugar pomisli, da su možebit stanari na kojoj


šumskoj bari poradi ribe led probili, te se valjda i orlovi na ribu navadili.


Usljed toga udarimo pravcem k jednoj ovećoj bai-i. Približiv se tamo, spazim


onizko na hrastu orla, te sidjem sa sanica, nebil ga privrebao. Opaziv me, spusti se


orao, te poleti ravno k bari, kamo ga i ja okom pratih. Kad ja tamo bliže, a polovica


bare (južna, odmrznuta strana) orni se od divjih pataka. Scenarija mi se sad ubrzo


razjasnila.


>6avukoh se za hrast, te promatrah izvanredan prizor. Jedno desetak orlova poredali
se po hrašću u okolo bare, te sad jedan, sad drugi sune odozgor na patke,