DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 42 - Pitanja i odgovori. Pod tim naslovom primismo od g. Tome Bogouvića, protustavnika gjurgjevaoke imovne obćine u Belovaru, sliedeći dopis, koga gospodi članovom družtva na uvaženje preporučujemo. „Vidimo i žitamo u raznih njemačkih časopisih, da se u njih pod posebnim stupcem redovito razpravljaju raznohka u šumarsku struku zasjeoajuća pitanja. — Ovo je po mojemu sudu vrlo važna činjenica, jer se takovim načinom, jasno i pred strukovnjaci, po strukovnjacih mnoga vrlo važna pitanja prakso kao i nauko riešavaju. Kada tako oni, kod kojih je šumarstvo na najvišjem rek bi stepenu razvitka i usavršenja , zašto da onda i mi u našem „Šumarskom listu" nekušamo sličnim načinom djelovati. Zašto da se i u našem listu nepočmu stavljati, razpravljati i odgovarati raznolika pitanja, interesirajuća pojedine članove našega družtva ? Da se u „Šumarskom listu" poemu takova pitanja stavljati i razpravljati dalo bi se time sjegurno uvjek prije postići valjano sporazumljenje kao i željeni uspjeh, nego li se to moglo dosadanjim načinom, po kojemu se sav taj trh običavao naprtiti obično samo na leđja pojedinaca koji onda obično takodjer i u slučaju neuspjeha svu krivnju, bili dužni il nedužni, nositi moradijahu. Predlažem dakle, da se i u našem „Šumarskom listu" počiiiu stavljati i razpravljati raznolika naposebna pitanja, koja bi svaki pojedinac članovah mogao urcdničtvu na uvrstbu u list dostavljati, ter bi se tako i opet drugim članovom pružala najbolja prilika — na takova pitanja u listu, shodnim načinom i u svoje vrieme odgovarati. Time bi se moglo udovoljiti i zahtjevom naše struke, i željam naših članovah, a i potrebštinam našega lista. Za početak pako, evo da primjerice iztaknemo njekoliko takovih pitanjah, za koja mislimo, da će se naći odvažna ruka, koja će htieti i umjeti u kojem sliedećih brojcvah „Šumarskog lista" na takova odgovarati. Pitanje I. U bivšoj Krajini jesu kod imovnih obćinah, t. z. predsjednici kod šumsko-gospodarstvenih uređali stalno namješteni; pita se, da li po imovne obćine koristno, da nestrukovnjak u uredu lih strukovnom, kraj u mjestu ureda se nalazećeg kr. povjerenika, bude namješten kao njeka vrst pazitelja, i nebi li koristnije bilo, s otom plaćom namjestiti osobu , koja bi radila, ter time olahkoćivala poslovanje namještenih, koji uz postojeće okolnosti i sav napor takove svladati nemogu ? Pitanje II. Nebi li mogla obćinska poglavarstva razpravljati šumske prekršaje i prijave šumskih kvarova (naravno uz poziv šumarah i lugarskog osoblja), ma sve da to dosadanji zakoni i neđopuštaju, kad ista poglavarstva mogu razpravljati poljske štete, kao i poslove mjestnog suda, ter kad bi i ovako i onako nezadovoljnoj stranci ostalo pravo utoka na višju oblast? — Mi bo držimo, da bi se time bolje polučio uspjeh, nego li dosadanjim postupkom , gdje prijave o šumskih prekršajih, valjda uslied preobterećenja političkih obli stih drugim poslovanjem, leže po više godina nerazpravljene, za dok se napokon toga radi, na štetu stranaka, nedavaju od acta zbog zastare i t. d. Pitanje III. Tko imađe sastavljati šumsko-gojitbene osnove? — Smiju li takove biti površno izrađjene? — Smije li se kod obavljanja radnja gojitbenih sbiti, da takove u istinu mnogo više stoje, nego li bi u proračun gojitbeni uvršteno, i kolik smije da bude taj višak ? Pitanje IV. Nebi li po šumarstvo koristno bilo, da šumarsko osoblje vodi posebne dnevnike službovanja ? Pitanje V. Kako da se dobavimo valjanih i stalnih lugarah, dok im se neosjegura mirovina ili odpravnina? Pitanje VI. Kada i u kojih slučajevih imadu nadšumari i šumari, dobivajući putni paušal, pravo na zaračunanje putnih dnevnika, za da im se izvan paušala posebno izplate troškovi ? |