DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 42 -
Pitanja i odgovori. Pod tim naslovom primismo od g. Tome Bogouvića,
protustavnika gjurgjevaoke imovne obćine u Belovaru, sliedeći dopis, koga gospodi
članovom družtva na uvaženje preporučujemo.


„Vidimo i žitamo u raznih njemačkih časopisih, da se u njih pod posebnim stupcem
redovito razpravljaju raznohka u šumarsku struku zasjeoajuća pitanja. — Ovo je po
mojemu sudu vrlo važna činjenica, jer se takovim načinom, jasno i pred strukovnjaci,
po strukovnjacih mnoga vrlo važna pitanja prakso kao i nauko riešavaju. Kada tako
oni, kod kojih je šumarstvo na najvišjem rek bi stepenu razvitka i usavršenja , zašto
da onda i mi u našem „Šumarskom listu" nekušamo sličnim načinom djelovati. Zašto
da se i u našem listu nepočmu stavljati, razpravljati i odgovarati raznolika pitanja,
interesirajuća pojedine članove našega družtva ?


Da se u „Šumarskom listu" poemu takova pitanja stavljati i razpravljati dalo bi
se time sjegurno uvjek prije postići valjano sporazumljenje kao i željeni uspjeh, nego
li se to moglo dosadanjim načinom, po kojemu se sav taj trh običavao naprtiti obično
samo na leđja pojedinaca koji onda obično takodjer i u slučaju neuspjeha svu krivnju,
bili dužni il nedužni, nositi moradijahu.


Predlažem dakle, da se i u našem „Šumarskom listu" počiiiu stavljati i razpravljati
raznolika naposebna pitanja, koja bi svaki pojedinac članovah mogao urcdničtvu
na uvrstbu u list dostavljati, ter bi se tako i opet drugim članovom pružala najbolja
prilika — na takova pitanja u listu, shodnim načinom i u svoje vrieme odgovarati.


Time bi se moglo udovoljiti i zahtjevom naše struke, i željam naših članovah,
a i potrebštinam našega lista.


Za početak pako, evo da primjerice iztaknemo njekoliko takovih pitanjah, za koja
mislimo, da će se naći odvažna ruka, koja će htieti i umjeti u kojem sliedećih brojcvah
„Šumarskog lista" na takova odgovarati.


Pitanje I. U bivšoj Krajini jesu kod imovnih obćinah, t. z. predsjednici kod
šumsko-gospodarstvenih uređali stalno namješteni; pita se, da li po imovne obćine koristno,
da nestrukovnjak u uredu lih strukovnom, kraj u mjestu ureda se nalazećeg
kr. povjerenika, bude namješten kao njeka vrst pazitelja, i nebi li koristnije bilo, s otom
plaćom namjestiti osobu , koja bi radila, ter time olahkoćivala poslovanje namještenih,
koji uz postojeće okolnosti i sav napor takove svladati nemogu ?


Pitanje II. Nebi li mogla obćinska poglavarstva razpravljati šumske prekršaje
i prijave šumskih kvarova (naravno uz poziv šumarah i lugarskog osoblja), ma sve da
to dosadanji zakoni i neđopuštaju, kad ista poglavarstva mogu razpravljati poljske štete,
kao i poslove mjestnog suda, ter kad bi i ovako i onako nezadovoljnoj stranci ostalo
pravo utoka na višju oblast? — Mi bo držimo, da bi se time bolje polučio uspjeh,
nego li dosadanjim postupkom , gdje prijave o šumskih prekršajih, valjda uslied preobterećenja
političkih obli stih drugim poslovanjem, leže po više godina nerazpravljene,
za dok se napokon toga radi, na štetu stranaka, nedavaju od acta zbog zastare i t. d.


Pitanje III. Tko imađe sastavljati šumsko-gojitbene osnove? — Smiju li takove
biti površno izrađjene? — Smije li se kod obavljanja radnja gojitbenih sbiti, da takove
u istinu mnogo više stoje, nego li bi u proračun gojitbeni uvršteno, i kolik smije da
bude taj višak ?


Pitanje IV. Nebi li po šumarstvo koristno bilo, da šumarsko osoblje vodi posebne
dnevnike službovanja ?
Pitanje V. Kako da se dobavimo valjanih i stalnih lugarah, dok im se neosjegura
mirovina ili odpravnina?


Pitanje VI. Kada i u kojih slučajevih imadu nadšumari i šumari, dobivajući putni
paušal, pravo na zaračunanje putnih dnevnika, za da im se izvan paušala posebno izplate
troškovi ?