DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 39 — globe imadu upotrebiti u korist zemaljske kulturieltie zaklade, a držim to ponajviše s toga nepravednim, jer se od tuđa po šumarstvo nenadam nikojih koristih. Jer budu U se globe dosudjene radi prekršajah proti ustanovam šumskog zakona, i zbilja kako to važnost i svrha stvari zahtieva, po političkih oblastih svom strogošću i utjerivale, i ovoj zakladi odnosne svote doprinašale, to će se doduše po mome izkustvu, kroz razne gospodarske podružnice stanovitoj gospodi dieliti liepi odojci, a kadkada i boce dobroga staroga vina na probu — nu šumarstvo, dobiti će možda jedino pripoznanje, da je borovica najizvrstnije drveće za sušenje i pajcanje šunkah! Hoće li se pako, da i šumarstvo bude uživalo tu zakladu, valjalo bi polag mog 30-godišnjeg izkustva i ninienja, oko sliedećeg nastojati: „Sve prijave o šumskih prekršajih imale bi političke oblasti pod osobnom odgovornošću predstojnika najdulje u roku od 2 mjeseca nakon podnešenja prijave u pretres uzeti, odnosno riešiti — ter podjedno strogo nastojati oku utjerivanja toli odšteta koli i dosudjenih globa. Sve te odštete i globe imale bi se onda dostaviti posebnoj kotarsko-šumarskoj zakladi, račun vrhu te zaklade pako imao bi rukovoditi šumski ured. Novac imao bi se vazda koristonosno uložiti tako dugo, dok se nebi trebao za svrhe šumarstva odnosne šumarije, imenito pako imali bi se iz ove šumarske zaklade, uzdržavati šumski razsadniki, kupovati sjeme za naplodjivanje šumah i plešiuah, za podmirenje troškovah uzgojnih u siromašnih obćinah, za izvedenje obranbenih radnjah kod branjevinah i t. d. To bi bila po mojemu nazoru pravedna uporaba novaca unišlih za dosudjene šumske globe — a pudjedno bi se time omogućilo našim obćinskim šumarom uspješno nastojanje oko podignuća i uredjenja urbarno - obćiuskih šumah — dočim do sada, šumarstvo od t. z. zemaljsko-kulturielne zaklade malu ili nikoju korist imade. Nenapisah pako toga možda zato, što nebi u obće mogao pojmiti zajedinstvo interesa poljoprirode i gospodarstva na polju kulturielnom, nu izkustvo me upućuje, da se mi šumari od takovog zajedničkog poslovanja, neimamo žalibože na´´ati koristi, negledeć i na to, da je u obće kod zajednicah poznato, da se kod diobe obično zaboravlja na onoga, koj je baš sam najviše doprinieo. Bude li dakle slavni upravljajući odbor našega šumarskoga družtva, u predmetu te zaklade, štogod preduzeo — držimo, da nebi smio zaboraviti ni na tuj iztaknuta, ma i ponješto gorka izkustva jednoga praktičara šumara. Ustrojenje šumarske zemaljske kulturielne zaklade pako, neka nam bude cilj i težnja. |