DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 39 —


globe imadu upotrebiti u korist zemaljske kulturieltie zaklade, a držim to ponajviše
s toga nepravednim, jer se od tuđa po šumarstvo nenadam nikojih koristih.


Jer budu U se globe dosudjene radi prekršajah proti ustanovam šumskog
zakona, i zbilja kako to važnost i svrha stvari zahtieva, po političkih oblastih
svom strogošću i utjerivale, i ovoj zakladi odnosne svote doprinašale, to će se
doduše po mome izkustvu, kroz razne gospodarske podružnice stanovitoj gospodi
dieliti liepi odojci, a kadkada i boce dobroga staroga vina na probu — nu šumarstvo,
dobiti će možda jedino pripoznanje, da je borovica najizvrstnije drveće
za sušenje i pajcanje šunkah!


Hoće li se pako, da i šumarstvo bude uživalo tu zakladu, valjalo bi polag
mog 30-godišnjeg izkustva i ninienja, oko sliedećeg nastojati:


„Sve prijave o šumskih prekršajih imale bi političke oblasti pod osobnom
odgovornošću predstojnika najdulje u roku od 2 mjeseca nakon podnešenja prijave
u pretres uzeti, odnosno riešiti — ter podjedno strogo nastojati oku utjerivanja
toli odšteta koli i dosudjenih globa. Sve te odštete i globe imale bi se
onda dostaviti posebnoj kotarsko-šumarskoj zakladi, račun vrhu te zaklade pako
imao bi rukovoditi šumski ured.


Novac imao bi se vazda koristonosno uložiti tako dugo, dok se nebi trebao
za svrhe šumarstva odnosne šumarije, imenito pako imali bi se iz ove šumarske
zaklade, uzdržavati šumski razsadniki, kupovati sjeme za naplodjivanje šumah i
plešiuah, za podmirenje troškovah uzgojnih u siromašnih obćinah, za izvedenje
obranbenih radnjah kod branjevinah i t. d.


To bi bila po mojemu nazoru pravedna uporaba novaca unišlih za dosudjene
šumske globe — a pudjedno bi se time omogućilo našim obćinskim
šumarom uspješno nastojanje oko podignuća i uredjenja urbarno - obćiuskih
šumah — dočim do sada, šumarstvo od t. z. zemaljsko-kulturielne zaklade malu
ili nikoju korist imade.


Nenapisah pako toga možda zato, što nebi u obće mogao pojmiti zajedinstvo
interesa poljoprirode i gospodarstva na polju kulturielnom, nu izkustvo
me upućuje, da se mi šumari od takovog zajedničkog poslovanja, neimamo žalibože
na´´ati koristi, negledeć i na to, da je u obće kod zajednicah poznato, da
se kod diobe obično zaboravlja na onoga, koj je baš sam najviše doprinieo.
Bude li dakle slavni upravljajući odbor našega šumarskoga družtva, u predmetu
te zaklade, štogod preduzeo — držimo, da nebi smio zaboraviti ni na tuj
iztaknuta, ma i ponješto gorka izkustva jednoga praktičara šumara.


Ustrojenje šumarske zemaljske kulturielne zaklade pako, neka nam bude
cilj i težnja.