DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 1. u Zagrebu, 1. siečnja 1884. God. VIII. Dr. Gustav Heyer. Medju pisci šumarskimi, jedno najodličnijih mjesta, zauziralje takodjer nedvojbeno i obće poznato ime Gustava Hejera. Nejma po gotovo naobraženog šumara, komu djela Hejerova nebi služila i rabila, i s toga držimo, da ćemo se donjekle odužiti čitaocem .Šumarskog lista", ako u sliedećem saobćimo na kratko vjekopis slavnog tog pobornika na polju šumarske znanosti, koji vjekopis Dr. Julio Lehr, profesor gospodarske nauke na veliko-vojvodske-badenskoj polyteclinici u Karlsruhe u „Allgemeine Forst- und Jagd-Zeitung", za mjesec listopad 1883. sliedećim načinom opisao: Gustav Heyer rodjen je u Giessenu U. ožujka 1826., potiče iz vrlo znamenite šumarske obitelji, iz koje proi>Jažahu kroz više generatija valjane i vrstne sile, odlične toli u praksi koli u znanosti. Otac mu Dr. Dragutin Heyer bijaše znameniti i poznati profesor šumarstva. Gustav bio je najstariji njegov sin, isti zadobije toli umnim koli vrstnim odgojenjem nejjokolebiv značaj, kojim je kasnije svojim vlastitim sinovom uzorom biti mogao. Za tu naobrazbu uvjek bi svojim roditeljem dužno štovanje i zahvalnost izkazivao, a i uspomenu im takovu sačuvao. Svršivši ginmaziju, i položivši konačni izpit s izvrstnim uspjehom, polazio je od god. 18-13 - 1847. sveučihšte u Giessenu. te se pod nadzorom svoga otca posveti šumarstvu. Već za rana osvedočen, koju važnost imadu t. z. anorganične prirodoslovne znanosti za utemelenje i dalnji razvitak šumarstva kao znanosti, proučavao je marljivo kemiju, fiziku i mineralogiju. Osim toga je Heyer dobro proučio i matematiku, da ju je kasnije umio koristno upotriebiti u šumarskoj struci. S osobitom ljubavi polazio je Liebigova predavanja, nu uzto imao je prilike čuti i ostale vrstne i za šumarsku struku velezaslužne tadanje učitelje rečenog sveučilišta. U ožujku god. 1847. bi promoviran na istom sveučilištu, a zatim podje u Darmstadt da se kod upravitelj stva šumsko-gospodarstvenih dobara praktično upozna sa svojim zvanjem; a godinu dana kašnje pako podje u istu svrhu u nadšumariju „Schiffenberg" (kod Giessena) ka tadanjem nadšumaru Draudtu. 1 |