DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 23     <-- 23 -->        PDF

- 21 —
Šumsko gospodarsko okružje Ključko, leži na sjevero-zapadu Bosne i u
jugozapadnom djelu okružja Sanski most, na zapadu okružja Banjalučkog, na
sjeveru Jajačkog i na iztoku Glamočkog okružja.


Skrajne točke jesu, na sjeveru Sanski most kod Vrpolja, na istoku Košića
glavica i Han Čadjavica, na jugu mjestance Gornja Slatina, a na zapadu Han
Kukuruz.


Najuzvišenija točka okružja jeste planina Dimitor, steruća se 1211´" iznad
mora, zatim Kokošnjak sa 1116™ visine, i Kočica glavica sa 1071 " visine nad
morem. Visine se te pomalo spuštaju u dolinu Sane, a najnižja jest točka Sanski
most kod Vrpolja, sa 185 m. visine nad morem. Sana sa svojimi pritoci čini
glavno razmedje medju pojedinimi ogranci gorja.


Podnebje jest u obće gorovito, na pojedinih mjestih vele raznoliko, odkuda
i ona velika razlika dozrevanja žitka u pojedinih mjestih okružja. Tako n. p.
ta razlika medju predjelom Ključkim i Sitničkim (kojih zračna udaljenost jedva


10. kim. iznaša) iznaša tri tjedna, tako da u Sitnici kuruz riedko kada dozrije.
Na sjevero-zapadu nalazimo kraško obiležje gorja, a tamo se nahodeći prodori
i doline ostaju često i preko ljeta, uzprkos sve nesnosne žege, napunjeni ledom,
koji bošnjaci za ljeta u Ključu i Petrovcu dobro unovčiti umiju, u koliko se
bo za tovar 80 novč. do 1 for. plaća.
Glavice „Diraitora" i „Kokošnjaka" pokrivene su do kasno u ljeti sniegom,
koji tek oko polovice srpnja odkopni. Mnogi dielovi okružja vrlo oskudievaju
na vodi, nu u obće podnebje prija uzgoju drveća.


Tlo je ponajviše ilovastog sastava, sadržavajuće malo pjeska i crnice, a
s toga posvuda plitko. Na zapadnoj strani sve to većma preotimlju vapnene
klisurine i goljeti kraškog obiležja mah.


Od uspjevajućih vrstih drveća zauzimlje prvo mjesto bukva, ona zaprema
oko 0-5 ukupne prostorine šuma i to toli visokih koli sitnih. Po sitnogorici
ju nalazimo osobito po sjevernih i iztočnih obroncih u čistih sastojinah, po južnih


i zapadnih obroncih pako u smjesi sa cerom i drugimi podredjenimi vrstmi drveća.
U visokih ju šumah nalazimo takodjer stranom u čistih sastojinah kao


n. p. u Muležu, Ljubinskoj planini i t. d. osobito na rubu ovećih šumskih predjelah,
stranom pako, osobito dalje u središtu takovih šumah, u smjesi sa jelom
i smrekom. Poput bukve nalazimo i grabovinu stranom u vele, a stranom i u
sitnogorici, nu nikada u čistih sastojinah već uvjek u smjesi s inimi vrstmi drveća.
Cer nalazimo osobito u mladjih sastojina u priličnom množtvu, isti bo
zaprema oko 6-3. od ukupne prostorine sitnogorice, u visokih ga šuma pako
nalazimo tek samo pojedince — razstrešenog. Crnogoricu nalazimo u mladjih
sastojina čistu, jedino u Kotorači planini kod Hana Cadjavice, no zato i opet
uz predominiranje jele, zaprema ogromne prašume, Grmeća, Srnjetica, Paunovca,
Šiša, Crkvene, Kokošnjaka, Dimitora i Kesanovaće planine.


U smjesi nalazimo nadalje, javore, jasene, trepetale, breze, divjake, a po
nizinah i vlažnijih stranah jalše i vrbe, najredje pako nalazimo bor.
Boljeg pregleda radi saobćujemo sliedeću skrižaljku obrasta: