DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — Treća obćina, koja je prva nadzor po imovinskih lugarih zatražila, koji vršiše svoju dužnost, te svakoga štetočinitelja prijaviše, osobito za vrednija i skupocjenija stabla, — okrenu leđja lugarom, jer joj se ljubimci nemogoše sada više šumom u svoje osobne svrhe koristiti, - nastojeć pod raznimi izlikami maknuti lugare sa službe, za da uzmogne onda svoje ljubimce namjestiti, koji bi mimo selskih šuma valjda žmireći prolazili. Tako opisanim načinom bolje i zrelije selske šume — pojedinci bez obćinske koristi izcrpp, a sitnije ostali i stranci. I tako bi se tim šumam dani obstanka mogli izbrojiti ako i unapried tako ostane. Da se pako i na te šume zaboraviti nesmije evo dokaza: Za vrieme, doklem su sve šume državne bile, bilo je u jednomu selu .50 zadruga, te su dobivale sve potrebe iz tih šuma — sada je polovica tih šuma pripala imovnoj obćini, — a uslied bezkrajne diobe imade u istomu selu gdje je prije bilo 50 sada 200 kuća. Ovih 200 kuća trebaju sve gospodarstvene sgrade i potrebe kao što su i zadruge trebale — može li se pako to sve iz imovnih obćinskih šumah podmiriti? Na ovo neka obćine ovoga a i svih ostalih kotarab same odgovore. A to nas dovodi do zaključka: da je doba i nužda, da se i selske šume u bivšoj krajini pod strogi nadzor stave, i šumami imovnih obćinah priključe — jer i onako ove moraju sve pravoužitnike sa potrebštinami podmirivati. Ufamo se u visoku kralj, zemaljsku vladu, da će obzirom na oskudice što su ostale pokrajine uslied prekomjernoga i nerazborita sječenja šumah pretrpile i trpe — za vremena kod nas nastojati tomu doskočiti. Ovdje su spomenute šume samo jednoga kotara, nu poznate su nam takove i po drugih kotarih, pa je dužnost svakoga šumara nastojati, za da se takove privedu u stanje, u kom bi vlastnikom a ne pojedincem — koristi nosile — a naročito pako da se i na mjestih strmih i t. d. gdje će se svakako radi podnebnih i inih gledištah uzdržati morati i uzdrže, dočim će se pored opisatog načina gospodarenja i nadzora — svakako u kratko vrieme uništiti, a time buram i bujacim otvoriti jaz i to na štetu cielokupnoga gospodarstva. Pitanje uredjenja gospodarskih odnošaja t. z. selskih šumah u bivšoj Krajini, dakle nebi smjelo već dulje ostati neriešenim — nećemo li da nam i ovdje opet, liepi narodni imutak nepodje po zlu. Odnošaji šumah u okružju Ključkom u Bosni. Saobćuje Ivan Marhula, bivši šumarski izvjestitelj u Ključu. Površina okružja „Ključ" u Bosni, iznaše oko 750Q kim. od koje površine i opet oko 0´4 na gospodarske zemlje, 0´55. pako na šume odpada, ostatak pako odpada na neproduktivno tlo. Ogromna ta šumska površina vlastničtvo je države, akoprem po prilici 0 1. te površina na t. z. obćinske šume odpada. Privatnih šumah, nejma u ovome okružju, izuzam manjih, vrlo neznatnih grmaka medju inimi zemljišti. |
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 23 <-- 23 --> PDF |
- 21 — Šumsko gospodarsko okružje Ključko, leži na sjevero-zapadu Bosne i u jugozapadnom djelu okružja Sanski most, na zapadu okružja Banjalučkog, na sjeveru Jajačkog i na iztoku Glamočkog okružja. Skrajne točke jesu, na sjeveru Sanski most kod Vrpolja, na istoku Košića glavica i Han Čadjavica, na jugu mjestance Gornja Slatina, a na zapadu Han Kukuruz. Najuzvišenija točka okružja jeste planina Dimitor, steruća se 1211´" iznad mora, zatim Kokošnjak sa 1116™ visine, i Kočica glavica sa 1071 " visine nad morem. Visine se te pomalo spuštaju u dolinu Sane, a najnižja jest točka Sanski most kod Vrpolja, sa 185 m. visine nad morem. Sana sa svojimi pritoci čini glavno razmedje medju pojedinimi ogranci gorja. Podnebje jest u obće gorovito, na pojedinih mjestih vele raznoliko, odkuda i ona velika razlika dozrevanja žitka u pojedinih mjestih okružja. Tako n. p. ta razlika medju predjelom Ključkim i Sitničkim (kojih zračna udaljenost jedva 10. kim. iznaša) iznaša tri tjedna, tako da u Sitnici kuruz riedko kada dozrije. Na sjevero-zapadu nalazimo kraško obiležje gorja, a tamo se nahodeći prodori i doline ostaju često i preko ljeta, uzprkos sve nesnosne žege, napunjeni ledom, koji bošnjaci za ljeta u Ključu i Petrovcu dobro unovčiti umiju, u koliko se bo za tovar 80 novč. do 1 for. plaća. Glavice „Diraitora" i „Kokošnjaka" pokrivene su do kasno u ljeti sniegom, koji tek oko polovice srpnja odkopni. Mnogi dielovi okružja vrlo oskudievaju na vodi, nu u obće podnebje prija uzgoju drveća. Tlo je ponajviše ilovastog sastava, sadržavajuće malo pjeska i crnice, a s toga posvuda plitko. Na zapadnoj strani sve to većma preotimlju vapnene klisurine i goljeti kraškog obiležja mah. Od uspjevajućih vrstih drveća zauzimlje prvo mjesto bukva, ona zaprema oko 0-5 ukupne prostorine šuma i to toli visokih koli sitnih. Po sitnogorici ju nalazimo osobito po sjevernih i iztočnih obroncih u čistih sastojinah, po južnih i zapadnih obroncih pako u smjesi sa cerom i drugimi podredjenimi vrstmi drveća. U visokih ju šumah nalazimo takodjer stranom u čistih sastojinah kao n. p. u Muležu, Ljubinskoj planini i t. d. osobito na rubu ovećih šumskih predjelah, stranom pako, osobito dalje u središtu takovih šumah, u smjesi sa jelom i smrekom. Poput bukve nalazimo i grabovinu stranom u vele, a stranom i u sitnogorici, nu nikada u čistih sastojinah već uvjek u smjesi s inimi vrstmi drveća. Cer nalazimo osobito u mladjih sastojina u priličnom množtvu, isti bo zaprema oko 6-3. od ukupne prostorine sitnogorice, u visokih ga šuma pako nalazimo tek samo pojedince — razstrešenog. Crnogoricu nalazimo u mladjih sastojina čistu, jedino u Kotorači planini kod Hana Cadjavice, no zato i opet uz predominiranje jele, zaprema ogromne prašume, Grmeća, Srnjetica, Paunovca, Šiša, Crkvene, Kokošnjaka, Dimitora i Kesanovaće planine. U smjesi nalazimo nadalje, javore, jasene, trepetale, breze, divjake, a po nizinah i vlažnijih stranah jalše i vrbe, najredje pako nalazimo bor. Boljeg pregleda radi saobćujemo sliedeću skrižaljku obrasta: |
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 Ukupni obrast = I, sa 45000 ha. Mlade nastojine = 100, sa 22500 ha- Visoke šume = 100, sa 225000 ha. Obrast mladjlh sasto-visokih šumah ukupni Vrst drveća jiiiah = 100 = 100 0 p a z k a o* -ja površina u hektarih površina u hektarih površina u hektarih Bukva i grab, Hrast Jela i smreka Ostale vrsti drveća 0.5 0-15 0-30 0.05 100 22.500 6.750 13.500 2.260 45.000 50 30 10 10 100 11.250 6.760 2.250 2.250 22.500 50 50 100 11.250 11.250 22,500 Podređjene vrsti drveća nisu u obzir uzete. Okružje KljuSko još nije katastralno izmjereno, nisu dakle još ni šumske površine ustanovljene, a ovdje označene samo su pri-l bližno ooienjene. ! Najbolji obrast nalazimo na jugozapadu okružja (Dimitor, Kokošnjak, Ke sanovača, zatim na jugu Smetiće, Šiša i Crkvena planina), u visokih šumah. Sitnogorica obično je vrlo zlo obrasla, čemu ponajglavniji razlog u pašnji i po manjkanju krme, kao i u običajnom gradjenju pletenih plotovah tražiti valja. Koze a donjekle i neukost pučanstva, dalnji su razlog zlog stanja tih šumah. Umjetno pomladjivanje plešinah, uredjenje branjevinah neda se provadjati, s kojih razloga — nećemo za sad izticati. Obterećenje inakiin poslovanjem, kao i pomanjkanje potrebitih pomagalah, nedadoše piscu tih redaka, da za svojeg poldruggodišnjeg službovanja u ovome okružju, poduzme potrebita točna proučavanja odnošaja prirasta tamošnjih šumah u koliko bi takova iztraživanja po svakoga šumara od osobitog interesa biti morala. Spomenuti mi je pako obzirom na to prije svega okolnost, da u obće u cielom tom okružju nisam naišao na šumu, kojoj bi bio prirast približno jednak normalnom prirastu, jedne rali austrijske šume, sličnih odnošaja, ovo vriedi oso bito za sitnogoricu, kojih je prirast abnormalno malen. Ti abnormalni odnošaji prirasta pako, posliedica su uvjeta vanjske naravi. U visokih šumah nalazimo ponajviše prastaro i sječi jur davno doraslo stabalje, koje već davno prekoračilo dobu maximuma prirasta. Cestoputa se , pojavljujuće bure uz plitkost tla uzrokom su često ponavljajućih se vjetrolomah. Kod sitnogorice vidimo, da uz koze i ostalu stoku, koja te šume nemihce harači, takodjer i vadjenje kolja u neograničenoj mjeri i paljevine takovim u veliko umanjuju prirast. Tohko u obće o priraštaju tamošnjih šumah. 0 kakovoj gospodarskoj ob hodnji pako uz takove obstojnosti naravno nejma ni govora, a nemože se ta kova ni za buduće, bar za tako dugo utanačiti, dok se goder nebudu ustano vili točno odnošaji prirasta, i dok se nebude ograničila posvemašnja sloboda uži vanja šumah po žiteljstvu, kakovo još sveudilj obstoji. |
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — Gledom na starost sastojina, nalazimo u velegorici zastupane u obće iz premješane sve dobe starosti, tako sam nailazio na zdrave jele u starosti od 200 i više godinah. Sitnogorica imade starost od 10—50 godinah. Za da ovdje saobćene podatke noobteretimo neizvjestnimi navodi, nećemo se ni upuštati u brojno izkazivanje drvne zalihe šumah ovoga okružja, spomi njući ipak, da je ista gledom na ogromnost prostorine šumske, sjegurno veleznatna. Što se nadalje odnošaja prometnih sa šumskimi proizvodi tih šumah tiče, spomenuti nam je sliedeće: Od prometilah nalazimo prije svega još iz dobe turskog gospodstva proiztićuću, okružje od zapada prema iztoku prosjecajuću cestu. Cesta je ova medjutim usljed nepovoljnog pada vrlo zla. Osim ove ceste nalazimo još ukupno 9 loših putevah, ostala prometila šumska pako ograničuju se jedino na staze i onda na njeku vrst zendjoklizi. Transport drva obavlja se prema tome ponajviše tovarnimi konji — a samo u vanrednih slučaj evih, nalazimo i po koja kola u šumi. Prometila ova u koliko i jesu kukavna, dostatna su medjutim, za da se po njima žiteljstvo najnuždnijimi šumskimi potreboćami providiti uzmogne, u koliko s druge strane ipak svako racionalno exploitiranje tamošnjih šumah onemogućuju. Od najveće važnosti po dojduće uredjenje šumarsko-gospodarskih odnošajah, jest uredjenje uživanja šumah po žiteljstvu, koje se uredjenje bude i ovdje moralo odkupom pravah služnostih obaviti. Po starom turskom običaju uživaše žiteljstvo šume neograničeno i bezplatno, u koliko se bo samo onda, i to neznatna desetina u državnu blagajnu plaćaše, kad je tko u svrhe industrijalne drva trebao. Seljaci imadijahu uz to još i pravo prodavati drva, u onoj mjeri, koliko mogoše na svojih tovarnih konjih dopremati u grad — a i paša od vajkada bje slobodna. Nije dakle ni čudo, ako se Bošnjak danas smatra prikraćenim u svojih pravih, kad vlada i prije jur postojeće, nu neprovadjane naredbe, nastoji po malo oživotvoriti. Loša prometila i odaljenost ovećih tržištah onemogućiše do sada svaku izvoznu trgovinu drvom. Nu kako rekosmo shodnim uredjenjem Sane, dalo bi se tome u mnogom doskočiti, kao što bi se, uz trajnu zaslužbu, dala ovuda dobiti i dovoljna množ radnih silah uz odštetu od 30—35 novč. na dan. Proizvadjati pako bi se moglo: laktovina svake vrsti (u koliko bo postojeće vode omogućuju uredjenje jeftinih pilanah), gradjevno drvo, dužice kao i gradja svake vrsti. Dosadanja se uporaba medjutim ograničuje tako rekuć lih na pokriće potrebštinah na drvu u domaćoj porabi pravoužitnikah. Karakteristično je pako, da se u obsegu cielog okružja, niti jedna jedna jedina pilana do sada nenalazi, a isto tako se i Bošnjaci nesluže pilom, već malo ne izključivo samo sjekirom. Nješto se malo gradje potroši godimice za erarske gradnje, ili inake javne gradjevine kao u. pr. za crkve, mošee, škole i t. d., za koje se drvo takodjer bezplatno izdaje. Prodaja drva vrlo je neznatna, a priležeća skrižaljka predočuje nam tu vrst trgovine u g. 1882. |
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 26 <-- 26 --> PDF |
24 a3 B : p- o o c!^ CD ti r t ^ CD M ! V O < ´TS H 3 a( ^ a / s» 5 a> (?* sp o 1 o o J I X prostornih metara O J t o O OT -j i 1 1 1 ? 1^ St s < CD <: p o; 0 0 t O o in 0 0 H P? t 3 IO o hf^ s X I O t ^ t: f a O< Ci M 1 O i CT2 " ^ -^— ) ^ ^ pr -I o Cti CD 55 S:* s= 1-^ < ^ s . sa ?P CD P P H! OT ^ 3= tSJ C+o O (i O Q CD ct-. &5 & 00 00 B CD´ vrst drva 3 IO s= E» <55 p <3 6= I O -´ hl^ ^ O i o ti ) GD OC Oi CO tf^ 0 0 ^+^ ^h+ih^ 5 0 t o jednih metara O . ^ ^ H-f. ^ 1 M co 1 t o 1 I O 1 CT 1 i-i S II CD ´ S5 ´ o o o o n. 0 0 o 4 ^ cn t o O i 1 t o s- i &, 3 y o c -.1 c c O o< ro 0 5 oc tf´ ^ ] o S ao ^ ** ´^ 1 t o O J broj komadah 5tS! <2. 1 1 1 C < CD Br rf^ 1 tfi-B t! o ^_, O i X I 1 o ^ o^ ´-*^, L r ^ =3 ^ s o c TJ < SS tNS 1 t o P t3 o . o ´ i o O .-. __^—J |
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — Time bismo bili označili sliku ukupnog drvnog prometa tečajem jedne godine, u obsegu političkog okružja Kljućkog. Obzirom na množtvo gradje tamošnjih šumah i vrstnoću razvrstbina samo je žaliti, da su ti odnošaji toli kukavni. Dosta znatno prihoda davati će u buduće ipak nuzgredni šumski užitci, nu i to tek po odkupu služnostih — što medjutim tako brzo sliediti neće. Od nuzgrednih užitaka koje šume danas pružaju spomena su vriedne, šumska paša, žirovina, bukvice i skupljanje šišarice. Šumsku pašu uživaju urodjenici do volje, isto tako i žirovinu, dočim se šiške godimice dražbenim putem unovčuju, ter je odnosna kupovnina g. 1883. za okružje Bihać i Banjaluku iznašala oko 2000 for. Stelarenje nije običajno — a skupljanje inih šumskih plodina slobodno je. Nadalje se dobavlja neznatna količina lika za gužve i hasure, po obalah Sane trstikovina za raznovrstni pletež, nu te vrsti užitci jedva da su i spomena vriedni. Lov je slobodan, u koliko bo nošenje oružja u obće nije zakonom strogo opredieljeno, ter u koliko i muhamedanci puškom ubijene zvieri neuživaju, tako da lov love, uz redke iznimke, jedino činovnici i častnici austrijanski. Divjačine u obće dovoljno imade, osobito je pako mnogo srnah i divljih golubovah, ove posljednje divljači imade tolika množ, da ih je moći i s prozora ubijati. Osim toga pako nalazimo takodjer i tetrebovah i jarebicah u priličnih kljućevih. Da uz toliku koristnu divljač takodjer i zvjerad nemanjka, samo se sobom razumjeva. Od zvjeradi nalazimo, vuka, medjeda, zatim orlove, jastrebove, raznolike sove i t. d. Godine 1882 ubijeno bi: 37 kurjaka; 12 medjedah (za ove kao i risove plaćaju političke oblasti tagliju, i to za mladog vuka 2 for. 50 n , za kurjaka 5 for., za mladog medjeda 5 for., za starog 10 for., za risa 10 for.) i to većinom u željezu. Polag pripovjedanja domaćih Ijudih imade u Dimitor planini takodjer i divokozah — koja se tvrdnja medjutim još nije dokazala uhitjenjem takove. Načelo današnje šumarske uprave uz obstojeće odnošaje nemože naravno biti racionalno intenzivno gospodarenje, u koliko se bo u prvom redu radi samo oko uzčuvanja postojećih šumah, kao i o unovčenju njihovih proizvodah. Uredjenje posjedovnih odnošaja, kao i prava služnosti glavni su uvjet dalnjem razvoju šumarstva u zaposjednutih zemljah. Time pako zaključujemo ta naša razmatranja o stanju šumah i šumarstva u okružju Kljućkom, želeć da se neprocjenivo blago ležeće u tamošnjih šumah čim skorije koristonosno po narod i zemlju upoti´ebiti bude moglo. |